Primeiru Ministru hasoru ho advogadu no diplomata Pierre-Richard Prosper atu hadi'a kolaborasaun ba dezenvolvimentu nasional

Kua. 01 novembru 2023, 10:47h
394640202_184714348018235_7486480342789729989_n

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña husi Ministra Finansas, Santina Cardoso, hala’o sorumutuk ida ho advogadu no diplomata norte-amerikanu Pierre-Richard Prosper, iha loron 27 fulan-outubru 2023, iha Ministériu Finansas. Sorumutuk ne’e nia objetivu maka atu diskuti atu diskuti kona-ba kolaborasaun entre Governu no Pierre-Richard Prosper iha área oin-oin, atu fó impulsu ba dezenvolvimentu nasionál. 395428745_184714064684930_6359325837637709435_n

Pierre-Richard Prosper, maka espesialita amerikanu ida ne’ebé fó apoiu jurídiku ba país oin-oin, inklui Timor-Leste, ho foku iha fortalesimentu sistema públiku sira, iha área sira ekonomia, dezenvolvimentu infraestruturas, setór petrolíferu, finansas no setór sira seluk ne’ebé mak iha relasaun ho justisa. 395327091_184714448018225_3338648827492759902_n

Iha tinan naruk nia laran, diplomata ne’e fó ninia apoiu ba Governu Timor-Leste kona-ba rezolusaun marítima no terrestre, bazeia ba prinsípiu sira direitu internasionál nian, nune’e mó hanesan reprezentante Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, kona-ba matéria sira investimentu no dezenvolvimentu infraestruras, iha setór petrolíferu. 395428746_184714018018268_6751381755553520900_n

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, konsidera sorumutuk ne’e “pozitivu tebtebes”, hodi destaka liu ba importánsi partilla esperiénsia sira ne’e, ba susesu programas governamentais nasionais ne’ebé maka Governu hakarak implementa, durante ninia mandatu. Xefe Governu mos manifesta katak “ Pierre-Richard fundamentál tebtebes ba Timor-Leste, iha apoiu kona-ba kestaun legál sira no iha asuntu sira seluk” no ohin “diplomata ne’e, mai fali atu diskuti asuntus oin-oin ne’ebé maka ita presiza apoiu”. 394578025_184714818018188_5014980370197368089_n

Pierre-Richard Prosper, destaka mos ba ninia relasaun naruk ne’ebé mak eziste ona ho Primeiru-Ministru no ho Timor-Leste, husi kedas ninia vizita ba dala-uluk iha tinan 1999. Nia afirma mos katak “objetivu, mak atu kontinua kolabora ho Governu, ho Primeiru-Ministru no ho Timor-Leste, ho objetivu atu apoia país ne’e, hodi avansa ba iha melloria kondisaun moris timoroan sira nian no ba kresimentu husi nasaun ne’e rasik.

Advogadu no diplomata norte-amerikanu konsidera katak “sorumutuk ne’e pozitivu”, “atu avalia oinsá atu bele kontribui no ajuda Timor-Leste, iha área oin-oin, liuliu, iha dezenvolvimentu infraestruturas, inklui komunikasoens, eskolas, hospitais, nune’e mos melloria ba setór justisa”.

 

 

   Ba leten