Parlamentu Nasionál aprova iha jeneralidade Proposta Lei ba alterasaun kona-ba kualifikasaun jurídiku-administrativa iha illa Ataúro

Ter. 24 outubru 2023, 18:25h
24daba8b-8cd4-4805-8f2d-7d7447805b57

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, ne’ebé reprezenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron 24 fulan-outubru 2023, iha Parlamentu Nasionál, aprezenta proposta Lei ne’ebé maka sei halo alterasaun da-haat nian ba Lei nº.11/2009, loron 7 fulan-outubru, ne’ebé aprova Divizaun Administrativa Territóriu nian.

Ministru Agio Pereira, iha debate Parlamentu Nasionál, akompaña husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, Vise-Ministru Asuntus Parlamentares, Adérito Hugo da Costa, no husi Vise-Ministra Finansas, Felicia Claudinanda da Cruz Carvalho.

Proposta Lei ne’ebé aprova ona iha jeneralidade ho votos a favor 37, kontra 18 no abtensaun 5 husi Deputadu sira Parlamentu Nasionál nian.

Konforme prevee ona iha Programa IX Governu Konstitusionál, objetivu husi alterasaun ne’e mak atu estinge munisípiu Ataúro no kria divizaun administrativa primeiru eskalaun, hanaran “Ataúro”, ne’ebé define ona iha artigu da-5 Konstituisaun Repúblika, ne’ebé indika katak Ataúro goza ba tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál.

Iha abertura husi debate ne’e, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, esplika katak alterasaun anteriór, iha tinan 2021, ne’ebé foti illa Ataúro ba kondisaun munisípiu, “hatudu katak irrealista no dezadekuada, ne’ebé maka la hatan ba nesesidade lorloron, populasaun Ataúro nian ka kona-ba ezijénsia dezenvolvimentu territóriu ne’e nian”.

“Tanba ne’e, maka Governu propoin ba Parlamentu Nasionál atu altera kona-ba kualifikasaun jurídiku-administrativa Ataúro nian, hodin nune’e loke dalan ba redefinisaun ba modelu administrasaun territorial nian ida ne’ebé, maka iha dependénsia husi Governu, bele iha kapasidade atu altera prosesu dezenvolvimentu ba territóriu ne’e, ho partisipasaun husi komunidade lokál sira no la husik ema ida iha kotuk”, Na’i Ulun ne’e, deklara.

Ministru Agio Pereira garante katak “solusaun ne’ebé maka propin, laós atu rekua ka hakiduk ba kotuk ka deskolifikasaun ida ba territóriu Illa Ataúro, maibé, sei kontinua hanesan divizaun administrativa ida, iha primeiru eskalaun nian”. Na’i Ulun ne’e mós garante katak ho aprovasaun ba diploma ida ne’e husi Parlamentu Nasionál, Governu sei iha kbiit atu “lansa baze sira husi modelu foun ida, ba organizasaun no funsionamentu administrasaun lokál Ataúro nian, iha ne’ebé, sei koloka meius no kuadru legál sira ne’ebé maka adekuadu no nesesáriu, atu bele apoia ba prosesu dezenvovimentu infraesturas territóriu ne’e nian, hodi garante prestasaun beins no servisus bázikus ba komunidade lokál sira no hodi dezenvolve mós ekonomia no moris-di’ak ba populasaun iha Ataúro”.

Hafoin hetan tiha aprovasaun iha jeneralidade, proposta Lei ne’e, sei lori ba diskusaun iha espesialidade no ba votasaun finál globál.

   Ba leten