Fórum kona-ba Feto iha Lideransa no Diplomasia hametin Kompromisu ba Igualdade Jenéru no Dezenvolvimentu Sustentável

Kin. 05 outubru 2023, 09:35h
385879451_365892415763456_4649096748935014635_n

Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK), kolabora ho ONU Feto Timor-Leste no apoiu husi Governu Reinu Unidu, promove hodi hala’o Forum kona-ba Feto iha Lideransa no Diplomasia, iha ámbitu programa rejionál “Hakbiit Feto ba Pás ida ne’ebé Sustentavel: Prevene Violénsia no Promove Koezaun Sosiál iha Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN)”, iha loron 30 fulan-setembru tinan 2023. Eventu ne’e, hala’o iha instalasaun MNEK, ho objetivu atu ko’alia reprezentasaun feto sira nian ne’ebé menus iha kargu lideransa no hodi poténsia influénsia feto atu buka futuru ida-ne’ebé ekuitativu no pasífiku.

Durante hala’o eventu ne’e, ninia objetivu atu estabelese rede apoiu ida ba lider timoroan sira no atu hafoun fali plataforma interkámbiu no orientasaun nian entre feto sira ne’ebé destaka iha Parlamentu Nasionál, Ministériu, Sekretaria Estadu, eis-embaixadora no embaixadora atuál no mós feto sira ne’ebé lidera iha área diplomasia, polítika no asuntu públiku. Inisiativa ne’e selebra papél importante ida-ne’ebé dezempeña husi feto sira hodi konfigura kompromisu multilaterál no promove pás no dezenvolvimentu sustentavel, tantu iha Timor-Leste nune’e mós iha nivel globál.

Iha tinan 2023, dadus globál hatudu sei iha persisténsia dezigualdade jéneru iha lideransa polítika no asuntu internasionál sira, ho de’it 34 husi Estadu membru ONU 193 ne’ebé mak eleita feto hanesan Xefe Estadu ka Governu. Iha mundu, feto sira okupa de’it 21% iha kargu ministeriál, 26,4% iha asentu parlamentu nasionál no 34% iha governu lokál sira. Maske Timor-Leste avansa ona 37% husi feto sira ne’ebé okupa asentu iha Parlamentu Nasionál, sei iha lakuna ne’ebé signifikante iha reprezentasaun feto iha kargu ministeriál no sekretariadu Estadu, ho de’it 14,9%.

Iha abertura eventu ne’e, Vise-Ministra MNEK ba Asuntus ASEAN nian, Milena Maria da Costa Rangel, destaka katak “forum ida-ne’e subliña ami-nia kompromisu hodi promove lideransa feto iha asuntu internasionál no diplomasia. Ida ne’e hanesan plataforma ida, iha ne’ebé ami bele diskute kona-ba importánsia atu rekoñese no avansa papél feto nian iha área sira-ne’e, hodi kontribui ba pás, dezenvolvimentu sustentavel no sai hanesan pontu partida hodi forma ami-nia papél tuirmai iha ASEAN”.

Ministra Estadu ba Indo-Pasífiku Reinu Unidu nian, Anne-Marie Trevelyan MP, deklara  katak “feto sira-nia lian tenke reprezenta iha nivel aas liu atu nune’e dezenvolvimentu, seguransa no pás sai sustentavel ida-ne’ebé loloos”, no hatudu ninia laran haksolok liuhusi programa britániku “kapasitasaun feto sira iha Timor-Leste hodi dezempeña kna’ar boot iha formulasaun polítika no defeza igualdade jéneru”.

Xefe Misaun ONU Feto Timor-Leste, Nishtha Satyam, hateten katak “forum ida-ne’e hanesan esforsu koletivu importante ida hodi diskute barreira estrutura sira, redús lakuna iha jéneru no promove sosiedade ida-ne’ebé inkluzivu”. Nia asegura tan katak “Feto ONU kompromete no dedika hodi fornese apoiu tomak ne’ebé nesesáriu iha kada pasu hodi avansa igualdade jéneru iha Timor-Leste ein jerál, no liuhusi programa ida-ne’e, bele hadi’a oportunidade no rekoñesimentu ba feto sira iha lideransa nian, iha nivel hotu-hotu”.

Governu Timor-Leste, iha parseria ho organizasaun internasionál no ho apoiu Reinu Unidu nian, kontinua kompromete hodi promove igualdade jéneru no kapasita feto sira hodi lidera no influénsia iha nivel hotu-hotu. Forum ne’e kona-ba Feto iha Lideransa no Diplomasia nu’udár parte integrante husi esforsu hirak-ne’e, hodi kontribui ba futuru ida-ne’ebé inkluzivu, justu no prósperu ba ema hotu.

   Ba leten