APG avalia kompromisu Timor-Leste iha adezaun ba padraun internasionál sira hodi kombate brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu

Ter. 26 setembru 2023, 17:35h
WhatsApp Image 2023-09-26 at 17.13.35

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ein ezersísiu, Agio Pereira, ohin, loron 26 fulan-setembru tinan 2023, hala’o sorumutuk ho ekipa ne’ebé akompaña reprezentante sira husi Asia Pacific Group (APG), iha Palásiu Governu, Dili. Hahú husi loron 18 to’o 28 fulan-setembru tinan 2023, ekipa ida husi APG hela iha Timor-Leste atu avalia kompromisu nasionál iha adezaun ba padraun internasionál hodi kombate brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu. WhatsApp Image 2023-09-26 at 17.13.35 (1)

Partisipa iha sorumutuk ne’e Xefe Gabinete Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Filomeno Rómulo dos Santos Lay, Diretór-Jerál Asuntus Multilaterais no Rejionais ein ezersísiu, Leoneto Mantilo no Diretora Ezekutiva Unidade Informasaun Finanseira Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla iha lian portugés) nian, Maria José Sarmento.

Ekipa APG ne’ebé halo hela avaliasaun ba Timor-Leste komposta husi asesór espesializadu na’in sanulu iha área legál, finanseiru/regulatórias no aplikasaun lei, ne’ebé inklui unidades informasaun finanseira nian, maihusi Xina, Austrália, Indonézia, Portugál, Kanadá, Sri Lanka no Japaun.

Durante sorumutuk ne’e tékniku sira husi APG relata ba Ministru atividade sira ne’ebé sira hala’o dezde semana ikus ne’e, dezde inísiu avaliasaun ne’ebé realiza husi Asia Pacific Group. Ida-ne’e avaliasaun ba daruak ne’ebé hala’o iha Timor-Leste, dezde ninia adezaun iha fulan-jullu tinan 2008.

Iha faze avaliasaun ida-ne’e, reprezentante sira husi Asia Pacific Group halo hela ezame efikásia ba medida sira ne’ebé adota husi Governu tuir padraun internasionál. Durante prosesu ida-ne’e, sei rona entidade governamentál oioin no setór privadu relevante sira. Prosesu avaliasaun ida-ne’e fó klasifikasaun ba rekomendasaun sira ne’ebé hahú husi “sein keixa” to’o “keixa substansiál sira” bazeia ba rekomendasaun espesífika 40.

Timor-Leste dezenvolve ona ninia sistema hodi kombate lavajen osan no finansiamentu terrorizmu, ho promulgasaun lei espesífika sira iha tinan hirak ikus ne’e, ho énfaze ba estabelesimentu iha tinan 2014, Unidade Informasaun Finanseira Timor-Leste.

Iha tinan 1995, Austrália estabelese “FATF-Asia Secretariat” iha Ázia-Pasífiku, ne’ebé promove kriasaun Grupu Ázia/Pasífiku ba Kombate Lavajen Osan (APG) iha tinan 1997. Organizasaun ida-ne’e sai boot ona iha tinan barak no daudaun ne’e sai boot liu kona-ba membru sira no dimensaun jeográfika entre órgaun sira ne’ebé hanesan, nu’udar parte hosi rede globál ida ne’ebé koñesida hanesan "Financial Action Task Force-Style Regional Bodies (FSRBs)."

   Ba leten