Ministru Petróleu no Rekursus Minerais partisipa iha Sorumutuk Ministeriál kona-ba Enerjia ASEAN

Kua. 06 setembru 2023, 18:18h
1

Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, simu konvite husi Ministru Enerjia no Rekursus Minirais Indonézia, Arifin Tasrif, hodi partisipa iha Sorumutuk Ministrus Enerjia ASEAN nian ba da-41 (AMEM, akrónimu iha lian inglés) tinan 2023 no iha Forum Negósius kona-ba Enerjia ASEAN (AEBF – sigla iha lian inglés) tinan 2023.  Eventu sira-ne’e, halibur ministru sira husi setór enerjétiku ASEAN nian no país parseiru, investidór no espesialista sira setór ne’e nian, sorumutuk ne’e, hala’o iha Nusa Dua, Bali, Indonézia, iha loron 24 to’o loron 26 fulan-agostu.
5

AMEM ninia objetivu mak atu promove espasu kooperasaun intensiva ida ba dezenvolvimentu rekursus enerjétikus iha rejiaun ASEAN nian no atu atrai partisipasaun setór privadu no investimentu iha setór ne’e. 6

Durante iha AMEM ba dala - 41 no iha ninia sorumutuk sira ne’ebé relasionadu, (inklui AMEM + 3, Sorumutuk Ministru Enerjia Simeira Leste Aziátiku ba da-17 – “EAS EMM – Sigla iha lian inglés” Diálogu entre Diretór Ezekutivu no Organizasaun Internasionál no mós sorumutuk bilaterál sira seluk), diskute ona kestaun importante balu kona-ba panorama enerjétiku ne’ebé evolui iha rejiaun ne’e. Tópiku sira ne’ebé abranje husi objetivu koletivu neutralidade karbóniku, hahú husi viabilidade enerjia nukleár to’o ba nesesidade envolvimentu setór privadu no investidór sira iha setór enerjétiku.

4

Durante loron rua, AMEM ba dala – 41 no enkontru assosiadu sira (Inklui AMEM + 3, reuniaun altu nível Ministrus Enerjia husi Azia Orientál – “EAS EMM – Sigla iha Ingléz” Diálogu entre CEO no OI nian, no mós reuniaun bilaterál sira) hodi kobre kestaun sira ligadu ho senáriu enerjétiku, ne’ebé dezenvolve iha rejiaun. Tema oi-oin, hahu ho hanoin hamutuk ba neutralidade karbonu no viabilidade ba partisipasaun seitór privadu no investimentu iha seitór enerjétiku.

Iha ninia intervensaun, Ministru Francisco da Costa Monteiro, ko’alia liu importánsia husi asaun koletiva hodi forma futuru enerjétiku ida-ne’ebé sustentavel no reziliente. Pozisaun ida-ne’e reflete objetivu sira AMEM nian no subliña kompromisu Timor-Leste nian hodi halo parte iha diálogu rejionál no globál sira ne’ebé afeta setór enerjétiku ne’e.

Timor-Leste ninia partisipasaun ativa iha konferénsia ida-ne’e, hanesan país observadór, reprezenta pasu importante ida, hodi aliña polítika enerjétika nasionál sira ho objetivu rejionál no aproveita oportunidade sira ne’ebé hetan husi kooperasaun ida-ne’ebé metin iha ámbitu ASEAN.

   Ba leten