Governu Konstitusionál IX kompleta fulan dahuluk mandatu nian

Ter. 01 agostu 2023, 09:31h
357132076_3654019171477866_7198130359500897871_n

Loron 31 fulan-julhu tinan 2023, remata horiseik, fulan dahuluk mandatu Governu Konstitusionál IX nian, ho apresiasaun pozitiva unánime ba Programa Governu no inísiu preparasaun ba Orsamentu Retifikativu hodi marka inísiu serbisu nian. Durante períodu Governu IX nian ida-ne’e, simu ona felisitasaun husi país amigu oioin no entidade parseira sira, no simu vizita husi Primeiru-Ministru Portugál no membru Governu Austrália, Xina, Japaun no Singapura nian. 357475424_646841447490734_4536452055249674238_n_600_400

Iha loron 1 fulan-jullu tinan 2023, Kay Rala Xanana Gusmão, simu pose nu’udar Primeiru-Ministru Governu Konstitusionál IX nian, hamutuk ho membru Ezekutivu sira seluk. Iha ninia diskursu simu pose nian, Xanana Gusmão aprezenta prioridade urjente no kompromisu sira ba mandatu, no esplika katak “estrutura orgánika Governu IX nian ne’ebé konsubstansiada/ hamutuk iha filozofia atu retoma kontinuidade ba  progresu sira ne’ebé alkansa ona to’o tinan 2017 no atu lori administrasaun públika ba objetivu ne’ebé efisiénsia no efikásia, iha prestasaun servisu ba povu no iha prestasaun responsabilidade ba Estadu ne’e”.

Entre prioridade sira ne’ebé estabelese ona husi Governu Konstitusionál IX, haree liu ba diversifikasaun ekonómika no kriasaun empregu, ho foku ba área agrikultura, peska, pekuária, turizmu no harii indústria ki’ik no média, ne’ebé ninia objetivu atu hamenus dependénsia ba importasaun no promove dezenvolvimentu autosustentavel.

Governu ne’e propoin atu investe, ho forma efikás no efisiente, iha área fundamentál tolu – kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestruturas no dezenvolvimentu ekonómiku bazeia ba

kuadru institusionál ne’ebé promove kompeténsia, profisionalizmu, onestidade no transparénsia.

Estrutura Governu Konstitusionál IX nia objetivu atu posibilita foku ne’ebé boot liu iha prestasaun servisu báziku sira ba populasaun, liuliu, la’ós de’it, iha saúde no edukasaun, hadi’a metodolojia no operasionalidade iha administrasaun no jestaun, maibé mós ba implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian.

361656036_595206579362236_6025488259364349559_nHafoin simu pose, tuir kedas ho serbisu maka’as hodi finaliza Programa Governu Konstitusionál IX nian. Programa abranjente no ambisiozu ida, ho objetivu atu enfrenta dezafius ne’ebé iha no promove progresu país nian submete ona ba Parlamentu Nasionál iha loron 13 fulan-jullu. Iha loron 18 no 19 fulan-jullu, Programa Governu Konstitusionál IX hetan apresiasaun ho apoiu unánime husi membru Parlamentu Nasionál. Durante ninia aprezentasaun, Primeiru-Ministru esplika linha jerál husi programa governamentál nian, ba períodu husi tinan 2023-2028, ne’ebé engloba kompromisu prinsipál neen, reafirmasaun Estadu Direitu Demokrátiku, dezenvolvimentu kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestruturas, dezenvolvimentu ekonomia, konsolidasaun governativa, governasaun di’ak no kombate korrupsaun. final-organica-IX-GOV-A3-01

Ho aprovasaun Programa ne’e, Governu konsentra liu iha elaborasaun ba ninia estrutura orgánika. Loron 28 fulan-jullu, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta promulga ona Dekretu-Lei n. 46/2023 loron 27 fulan-julhu, ne’ebé aprova Orgánika Governu Konstitusionál IX. Estrutura orgánika Governu Konstitusionál IX nian ne’e define atribuisaun ne’ebé Ministériu ida-idak sei halo no atribui kompeténsia ba membru Governu sira, tuir prioridade ne’ebé estabelese ona iha ninia Programa.

361850137_126395040516833_492944971010217036_nDurante períodu ida-ne’e, Governu mós hahú preparasaun ba Orsamentu Retifikativu ba tinan 2023, ho objetivu prinsipál maka atu kria kondisaun nesesária hodi kumpre kompromisu sira ne’ebé estabelese ona husi Primeiru-Ministru, iha ninia, ba loron 120 dahuluk governasaun nian.  Husi loron 28 to’o 30 fulan-jullu, Governu hala’o sorumutuk individuál ho Ministériu hotu-hotu, Sekretaria Estadu, instituisaun no organizmu estatál sira, liuhusi Komité Revizaun Orsamentál, ne’ebé prezide husi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão. Sorumutuk hirak ne’e ho objetivu atu identifika prioridade orsamentál husi kada instituisaun no avalia nesesidade espesífika kona-ba finansiamentu hodi viabiliza asaun governamentál iha semestre daruak tinan 2023. Projetu Proposta Lei Orsamentu Retifikativu daudaun ne’e finaliza ona husi Ministériu Finansas, no prevee ninia aprovasaun husi Konsellu Ministrus iha sorumutuk tuirmai iha loron 9 fulan-agostu, hodi bele submete ba Parlamentu Nasionál iha loron tuirmai. 362926378_124391927383811_495541050315937295_n

Fulan ne’e hanesan fulan ida ne’ebé nakonu ho serbisu ba nivel polítika esterna no kooperasaun. Durante fulan dahuluk husi mandatu Governu Konstitusionál IX nian, Timor-Leste simu ona vizita husi Primeiru-Ministru Repúblika Portugeza, António CostaMinistru Estadu Negósius Estranjeirus Japaun, Takei ShunsukeMinistra Negósius Estranjeirus Austrália, Penny WongMinistru Negósius Estranjeirus Repúblika Singapura, Vivian BalakrishnanMinistru Adjuntu Negósius Estranjeirus Repúblika Populár Xina, Nong RongReprezentante husi korpu diplomátiku no parseiru dezenvolvimentu balun  mós hala’o sorumutuk ho Primeiru-Ministru no membru Governu sira ho objetivu atu hametin relasaun bilaterál no hodi rona prioridade sira Ezekutivu nian.

358433196_119876491153802_3175917438562161249_nHusi loron 11 to’o loron 14 fulan-jullu tinan 2023, Timor-Leste, liuhusi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, partisipa iha Sorumutuk ba da-56 Ministrus Negósius Estranjeirus Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN) nian no sorumutuk relevante sira seluk, ne’ebé hala’o ona iha kapitál Indonézia.  1Imagem1

Semana dahuluk mandatu ne’e mós marka ho inundasaun no rai halai ne’ebé kauza husi udan boot ne’ebé estraga munisípiu 9 husi munisípiu 14 país nian. Hanesan resposta, Governu fornese ai-han tonelada balun, sasán sira seluk ne’ebé la’ós ai-han no materiais konstrusaun ba populasaun husi munisípius ne’ebé afeta dezastres naturais.  Entidade estatál sira mós iha terrenu hala’o serbisu normalizasaun estradas no pontes ne’ebé estraga tanba bee sa’e no rai-halai.

363418445_605826318340766_4454809935209447932_nSei iha fulan-jullu, Organizasaun Saúde Mundiál Sudeste Aziátiku, iha loron 21 fulan-jullu tinan 2023, anunsia katak Timor-Leste hanesan nasaun ida husi país rua iha sudeste aziátiku ne’ebé halakon ezisténsia moras rubéola iha ninia territóriu.

 

   Ba leten