Parlamentu Nasionál autoriza ona Prezidente Repúblika atu deklara renovasaun estadu emerjénsia ba loron 30 tan

Ter. 24 agostu 2021, 12:12h
AJU2808-768x450

Hafoin pedidu husi Governu ba Prezidente Repúblika no paresér pozitivu sira husi Konsellu Estadu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, ohin, loron 24 fulan-agostu tinan 2021, Parlamentu Nasionál autoriza Prezidente Repúblika atu renova deklarasaun estadu emerjénsia ba da-17, dezde pandemia COVID-19 nian mosu, husi tuku 00:00 loron 31 fulan-agostu tinan 2021 to’o tuku 23:59 to’o loron 29 fulan-setembru tinan 2021.

 

Proposta Lei hodi autoriza renovasaun ba deklarasaun estadu emerjénsia nian ne’e  hetan ona aprovasaun husi deputadu 54 ne’ebé marka prezensa iha sesaun plenária, ho votu afavór 38, abstensaun 16 no la iha votu kontra.

 

Hafoin publikasaun Dekretu Prezidente Repúblika nian, Governu, liuhusi Konsellu Ministrus, sei aprova medida sira ba ezekusaun deklarasaun estadu emerjénsia nian ne’ebé sei tama iha vigór hahú husi loron 31 fulan-agostu oinmai.

 

Iha mensajen ne’ebé dirije ba Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hateten katak “iha Timor-Leste situasaun kalamidade públika ne’ebé provoka husi pandemia COVID-19 ne’e aumenta ho sériu tebes, iha loron hirak ikus ne’e, ne’ebé hatudu aumentu ida ne’ebé alarmante husi númeru infetadu, internadu no mate”. Hatutan mós katak “profisionál saúde barak mós mak infetadu, iha setór públiku no iha setór privadu.

 

Iha mensajen ne’e, Xefe Estadu afirma ona katak aleinde “uza máskara no distansiamentu sosiál ho loloos, tenke renova estadu emerjénsia, atu nune’e medida restritiva sira bele mós renova, maibé nafatin adekuada no adapta ba realidade nasionál nian, ho objetivu atu prodús efeitu pozitivu sira iha prazu badak”. “Tanba ne’e, iha nesesidade atu adopta, karik presiza, medida importante lubun ida-ne’ebé prevene importasaun husi tipu SARS-CoV-2 foun sira ba territóriu nasionál no permite kontensaun husi ninia hada’et entre populasaun ne’ebé hela iha ne’e”, hatutan Xefe Estadu.

 

Iha ninia intervensaun, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hatete “preokupa ho avansu husi variante Delta Koronavírus ne’e, ne’ebé espesialista sira konsidera kontajioza tebes” no hateten “sientifikamente prova ona katak vasina maka meius ne’ebé efikás liu atu prevene kazu moras ne’ebé grave liu no aumenta posibilidade hodi evita risku mate nian”.

 

Primeiru-Ministru asegura ona katak “ta’uk sira ne’ebé nafatin iha sidadaun no família balun nia hanoin, la justifika tanba sira destaka de’it efeitu kolaterál sira, la mensiona katak risku sira ne’e ki’ik, bainhira kompara ho benefísiu boot husi vasina kontra moras ne’e”.

 

Xefe Governu fó hanoin katak “planu nasionál vasinasaun ne’e la’o ho ritmu ne’ebé di’ak iha munisipiu no iha rejiaun hotu-hotu”, no ida ne’e “permite ita hodi hasoru futuru ho esperansa foun ida” no manifesta  “fiar katak to’o tinan ida-ne’e nia rohan ita sei bele atinje imunidade ba grupu ida ne’ebé ita hotu hakarak tebes ho kálkulu besik populasaun 80%”.

 

Na’i-ulun ne’e mós afirma katak iha “vasina sufisiente hodi kobre ba ita-nia populasaun adulta” no Governu “prepara hela servisu sira ba vasina Pfizer nian ne’ebé to’o mai, liuhusi Sistema COVAX, ne’ebé sei permite atu vasina ba ita-nia labarik sira hahú husi idade 12”.

 

Primeiru-Ministru apela ba “renovasaun esforsu sira, hodi mobiliza ita-nia Povu no ita-nia Nasaun, ba nesesidade atu ita enfrenta hamutuk inimigu ida-ne’ebé ameasa moris ita-nia oan sira nian no moris ema ne’ebé ita hadomi”.

 

 

hodi haree intervensaun Primeiru-Ministru nian bele klik iha ne'e

   Ba leten