Komisaun Nasionál Eleisoens organiza konferénsia ba debate evolusaun demokrasia iha Timor-Leste

Kin. 12 agostu 2021, 17:38h
234349451_1222351181549819_1622954469092865527_n

Komisaun Nasionál Eleisoens (CNE), organiza ona konferénsia nasionál ida ho tema “Evolusaun Demokrasia iha Timor-Leste”, iha loron 12 fulan-agostu tinan 2021, iha Salaun Lalini Larigutu iha edifísiu CNE, iha Dili.

Eventu ne’e konta ho diskursu ba abertura hosi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo no enserramentu hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães.

Iha palestra dahuluk konferénsia nian, ne’ebé ho tema “Eleisaun iha Timor-Leste hanesan medida Estadu Direitu Demokrátiku”, ne’ebé aprezenta rezultadu sira peskiza eleitorál nian be hala’o husi ekipa peskiza CNE.

Iha aprezentasaun daruak, Reverendu Bispu Dioseze Baucau, Dom Basílio do Nascimento, ko’alia kona-ba “Demokrasia Aberta, Pás, Estabilidade Nasionál hosi perspetiva Igreja Katólika nian iha Timor-Leste”.

Tuirmai aprezentasaun ho tópiku “Eleisaun no Dezenvolvimentu Nasionál” husi eis-Primeiru-Ministru, Mari Bim Amude Alkatiri.

Molok remata eventu husi Prezidente CNE, Alcino Araújo Baris no diskursu enserramentu, husi Eis-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta halo ninia aprezentasaun ho tema “Konsolidasaun demokrasia iha Timor-Leste no ninia kontribuisaun ba fortalesimentu insersaun Timor-Leste iha Mundu”.

Iha ninia diskursu Prezidente Repúblika kongratula Prezidente CNE no nia ekipa ba organizasaun konferénsia ida  ne’e, ne’ebé permite ba partisipante sira fahe sira-nia koñesimentu, sira-nia esperiénsia no sira-nia hanoin kona-ba demokrasia iha ita-nia rai doben Timor-Leste”.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, iha enserramentu ba eventu ne’e afirma katak “eventu ohin nian ida-ne’e importante tebes hodi tane-aas prinsípiu katak promosaun demokrasia labele hatuur ba ninin hosi polítika no esforsu sira ba konstrusaun nasaun nian. Salienta tan katak durante konferénsia ida-ne’e “diskute ona pontu esensiál barak kona-ba oinsá harii pás, dezenvolvimentu no polítika internasionál nu’udar interdependente no oinsá sira bele afeta ba prosesu demokratizasaun no governasaun”. 228193970_363469648727673_9178058149404466767_n

Governu ne’e manifesta ona katak “ita hotu rekoñese nesesidade urjente hodi kontinua prosesu fortalesimentu ida-ne’e ba ita-nia demokrasia” no ne’ebé seidauk alkansa “prosesu ida polítika públika sira ne’ebé efikás no efisiente, depende ba kapasidade setór públiku hodi jere no hatán ba ezijénsia hosi sidadaun sira no hodi hala’o servisu di’ak,” “Buat ne’ebé mak esensiál tebes ba dezenvolvimentu ida ne’ebé efikás.

Ministru Fidelis Magalhães hakotu ninia intervensaun hodi afirma katak “konferénsia ida-ne’e tenke serve hodi fó-hanoin ba ita hotu atu proteje no mantein ita-nia demokrasia” no katak “konsekuénsia husi ida-ne’e ita tenke iha apoiu foun nafatin partilla podér liuhusi instituisaun demokrátika estável sira, ba Estadu Direitu, responsabilizasaun, defeza ba direitu no liberdade fundamentál sira direitu  no liberdade fundamentál sira, no governasaun inkluziva, ne’ebé reforsa ba konservasaun no respeitu ba konstituisaun”.

   Ba leten