Lansamentu Komisaun Nasionál ba Kontrola Moras sira-ne'ebe Hada'et Liuhusi Vetor no Kampaña ba Kombate Dengue

Ter. 08 juñu 2021, 15:50h
193288885_1918304031659029_3395240242952376342_n

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, Lic.SP partisípa iha lansamentu ofisiál estabelesimentu 'Komisaun Nasionál ba Kontrola Moras sira-ne'ebe Hada'et Liuhusi Vetor no Kampaña ba Kombate Dengue' iha Ótel Novu Turizmu, Dili.

Objetivu lansamentu ne'e atu haforsa komisaun tékniku ba implementasaun kontrola vetór no komisaun jestaun klínika ba dengue hodi hala'o kampaña ba kombate dengue no mós sei diskute termus de referensia no kompozisaun husi komisaun refere.

Vise-Ministru Saúde hatete “Desde Restaurasaun Independensia Timor-Leste mós hasoru problemas barak inklui mós ho moras oioin (moras hada'et no la hada'et). Hanesan nasaun tropika ida iha mós risku ba moras tropikais sira, no ita-nia rain konsidera mós hanesan zonas endemikas ba moras infeksioza oi-oin ne’ebé hada’et liuhusi vetor sira. ezemplu konkretu maka hanesan moras Malaria no Dengue ne'ebé sira-nia vetór maka susuk. 196468876_1918303961659036_7873926499158261606_n

Iha Timor-Leste, Dengue sai nu’udar problemas saúde públika ne'ebé mak nia kazu sempre mosu iha komunidade nia leet, liu-liu iha tempu udan ne'ebé mak favorese ba vetor nia prokriasaun. Husi kazu 975 iha 2019 to'o 1450 iha 2020 ho indise fatalidade 0.7%. disproporsionalmente afeta labarik ki'ik sira entre idade tinan ida to'o 4 (ho indise fatalidade nian mak 0.4 %) no tinan 5 to'o 14 (nia indise fatalidade nian mak 0.2%). Kazu Dengue ba dahuluk rejista iha Dili. Baucau. Bobonaro. Covalima. Liquica no Manatuto. Kazu Malaria mós kada tinan sempre tun bei-beik no Programa Malaria Nasional sei iha hela prosesu ba aplikasaun Sertifikasaun Livre Malaria nian iha tinan ida tuir mai.

Teorikamente Vetor nu'udar organizmu moris ne'ebé bele tranzmite patojeniku infeksioza sira entre ema ba ema, ema ba aminal ka vise-versa. Vetór barak sira-ne'e insetu sugadores ba raan, ne’ebé ingere mikro-organizmu produtora moras ba ema nia isin- laran. Mikro-organizmu sira-ne'e bele parazita bacteria nomos virus. Vetor balun la inseta moras ba ita-nia laran maibé nu’udar média transmissora.

Vetor sira-ne'e bele susuk, lalar, katumu pulgas, laho, asu no seluk tan. Karga moras hada’et liuhusi vetor sira-ne'e barak liu akontese iha zona tropikais no sub-tropika sira, ne'ebé afeta disproporsionalmente populasaun sira-ne’ebé moris iha ambiente sancamentu no ijiene la di'ak, superlotadu, kampu refujiadu, kiak. Maibe ita hotu hatene katak distribuisaun ba moras hada'et liu husi vetor sira-ne'e determina husi konjuntu kompleksu husi fator demográfiku, ambiental, sosial, ekonomia, viajen, komersiu, urbanizaasun mal-planeadu no seluk tan.

Haree ba realidade implementasaun servisu ba programa moras hada'et ne'ebé tranzmite husi vetor nian (Dengue, Malaria, Filariasis Linfástiku. Framboezia, Lumbriga, Zica, Chikungunya. Japanese Encephalitis, no seluk-seluk tan), programa Malaria hatudu ona progresu ne ebé mak signifikante no diak tebes kompara sira seluk. liu-liu Dengue ne ebé mak sei sai problema boot 10 iha Saude Publika no tinan-tinan iha aumenta kazu no rezulta ba ema mate.

Bazeia ba observasaun ekipa Revizaun Externa ba programa nasional Malaria husi Organizasaun Munidal Saúde (OMS/WHO-TL) ne’ebé realiza iha fulan fevereiru 2020 hatudu katak. Servisu moras tranzmite husi vector seidauk sentraliza iha fatin ida tanba laiha divizaun espesifiku ba asuntu refere. Husi Revizaun Externa nian mós rekomenda atu kria divizaun ba Entomolojia no Kontrola Vetor iha Diresaun Nasional Kontrolu Doensas nia okos. Politika no estrategia ba kontrola Dengue no moras hada'et husi vetór seluk agora dau-daun seidauk iha.

Dezenvolvimentu ba Politika no Estrategia kona-ba kontrola moras hada’et liuhusi vetór hodi integra servisu Malaria ba Departamentu Kontrola Moras Hada’et ne’ebé transmite husi Vetor (Vector Borne Disease Control) sai hanesan agenda prioridade nasional iha planu kuadru servisu Ministeriu Saúde nian, nune'e mós apoiu orsamentu atu dezenvolve planu estrategia foun hodi aloka iha planu orsamentu programa Malaria ne'ebé mak hetan apoiu husi Fundu Global ba periodu tinan 2021-2023.

Orsamentu ne'e mós inklui dezenvolvimentu planu rekursus umanus no halo kapasitasaun ba ofisiais ne'ebé sei integra ba Departamentu Kontrola Moras Hada'et ne ebé transmiste husi Vetor (Vector Borne Disease Control), ida-ne'e hanesan kompromisu governu nian ba Fundo Global.

Vise ho espetativa, lori Ministériu Saude nia naran, agradese tebes ba kolaborasaun husi Organizasaun Mundial Saúde TL, ajénsia, doadores, parte interesadu sira hotu iha esforsu atu redus prevalensia no insidensia ba Moras hada’et liuhusi Vetor iha Timor-Leste, no mós apoiu ba eventu Lansamentu ida-ne'e.

Nune’e mós MdS liu husi Diresaun Nasional Kontrolu Moras aloka ona orsamentu ba tinan ida-ne'e atu halo rekrutamentu ba péritu iha entomolojia no kontrolu vetór hodi halo Gap Analysis ka analiza ba diskrepánsia ba iha implementasaun kontrola vetor iha TL, ne'ebé sei adopta tuir planu kuadru servisu OMS, ne'ebé tuir planu sei realiza iha trimestre tuir mai no sei hetan apoiu husi Organizasaun Mundiál Saúde.

   Ba leten