Sorumutuk ba Koordenasaun kona-ba implementasaun medida sira ba prevensaun no kontrolu surtu Koronavirus foun

Seg. 10 maiu 2021, 19:43h
184688728_766939837355377_6271674304226303144_n

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, prezide, ohin, loron 10 fulan-maiu tinan 2021, iha Auditóriu Ministériu Finansas nian, sorumutuk komisaun interministeriál nian ida ba koordenasaun kona-ba implementasaun medida sira ba prevensaun no kontrolu surtu Koronavirus foun.

Komisaun interministeriál ida-ne’e harii iha loron 18 fulan-fevereiru tinan 2020 ho objetivu atu reforsa mekanizmu koordenasaun nian sira ba atuasaun entre departamentu governamentál sira no entre sira ne’e ho órgaun soberania nian sira seluk. Komisaun ne’e prezide husi Primeiru-Ministru no kompostu husi membru Governu nian sira, forsa armada, polísia no Sentru Integradu ba Jestaun Krize.

Partisipa mós iha sorumutuk ne’e mak Embaixadór Austrália nian iha Timor-Leste, Peter Roberts no ho aprezentasaun husi ekipa téknika saúde Austrália nian, AUSMAT (Australian Medical AssistanceTeams) nian. Durante aprezentasaun ne’e, ekipa AUSMAT nian halo ona avaliasaun ida kona-ba pontu situasaun surtu SARS-CoV-2 nian iha país no aprezenta rekomendasaun lubun ida ba membru komisaun interministeriál nian sira.

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Mau Coli dos Reis, aprezenta ona mós retrospetiva ida kona-ba medida sira ba prevensaun no kombate ba COVID-19 ne’ebé adota dezde inísiu pandemia ne’e nian.

Durante sorumutuk, membru komisaun interministeriál nian sira debate ona estratéjia atu kombate koronavirus foun ne’ebé daudaun ne’e implementa hela no analiza posibilidade ba medida foun sira ne’ebé Governu atu adota hodi hadi’a no reforsa kapasidade teste, izolamentu no tratamentu nian.

Dadus ikus liu husi loron 10 fulan-maiu nian, hatudu katak Timor-Leste daudaun ne’e iha kazu ativu hamutuk 1584 no totál kazu akumuladu hamutuk 3353 dezde inísiu pandemia ne’e nian. Dili maka munisípiu ne’ebé afetadu liu, iha ne’ebé eziste tranzmisaun komunitária no aprezenta taxa insidénsia ida, iha loron hitu ikus ne’e, hamutuk kazu 27,8 husi kada abitante rihun 100. Iha nivel nasionál, iha períodu hanesan, taxa insidénsia nian maka 8,5 husi kada abitante rihun 100.

Iha pasiente 36 ho COVID-19 maka baixa iha Vera Cruz, no husi sira ne’e, nain ida maka ho kondisaun todan, no presiza apoiu husi oksijéniu no sira seluk konsidera hanesan moderadu.

Dezde inísiu pandemia ne’e nian, ema na’in lima maka mate ona tanba infetada husi SARS-CoV-2 iha Timor-Leste.

Orsamentu retifikativu ne’ebé hetan promulgasaun foin daudaun ne’e, sei permite Governu atu implementa medida prinsipál sira intervensaun nian hamutuk neen, maka hanesan: 1) apoiu ba empregu; 2) moratória kréditu nian; 3) apoiu ba estudante sira; 4) seguransa ai-han; 5) apoiu ba profisionál liña-frente nian sira; 6) prevensaun no mitigasaun COVID-19.

Governu ne’e sei aloka dolar amerikanu millaun 34,5 hodi sosa vasina kontra Covid-19, ne’ebé natoon atu imuniza populasaun tomak, sosa materiál no ekipamentu ba protesaun individuál no materiál atu halo teste no tratamentu ba pasiente sira Covid-19 nian ne’ebé maka baixa, konstrusaun no aluga fatin izolamentu, kuarentena, no hadi’a fatin izolamentu nian iha teritóriu tomak.

Aleinde ne’e, ho alterasaun ne’ebé halo ba Orsamentu Jerál Estadu nian, Governu sei hahú implementa, iha tempu badak, medida lubun ida ho karáter sosio-ekonómiku, hanesan apoiu ba empregu, moratória kréditu, livre husi pagamentu propinas ba estudante sira husi ensinu superiór, no subsídiu internet ba estudante sira ensinu superiór nian, sosa produtu ai-han husi produtór lokál sira, subsídiu ba eletrisidade, suplementu remuneratóriu ba traballadór liña-frente nian sira, no mós prolongamentu  programa Cesta Básica nian.

   Ba leten