Governu hala’o sorumutuk ho parseiru sira hodi diskute kona-ba apoiu internasionál atu responde ba inundasaun iha loron 4 fulan-abríl

Ses. 30 abril 2021, 10:25h
178873281_2883249995273408_3745340904896954254_n

Dili, loron 30 fulan-abríl tinan 2021 - Governu Demokrátika Timor-Leste, ne’ebé reprezenta husi S.E Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, S.E. Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dra. Adaljiza Magno, S.E Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Carvalho, S.E. Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Joaquim Gusmão Martins, no S.E Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral Carvalho, hasoru-malu ho reprezentante sira husi Embaixada sira hanesan Austrália, Xina, Japaun, Nova Zelándia, Portugál, Repúblika Koreia no Estadus Unidus Amérika nian, Delegasaun Uniaun Europeia nian, Koordenadór Rezidente Nasoins Unidas nian no reprezentante husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku nian, hodi diskute liután apoiu internasionál ba Timor-Leste hodi hatán ba inundasaun katastrófika ne’ebé akontese iha loron 4 fulan-abríl tinan 2021.

Sorumutuk ne’e organiza bazeia ba sujestaun husi embaixada, delegasaun no organizasaun internasionál relevante sira hanesan oportunidade hodi fahe informasaun kona-ba esforsu hirak ne’ebé Governu halo ona. Durante sorumutuk ne’e, Governu Timor-Leste aprezenta área hirak ne’ebé sai nu’udar prioridade Timor-Leste nian, no iha diskusaun konstrutiva ida entre Governu no Embaixada, delegasaun no Organizasaun sira kona-ba hadi’a koordenasaun no kolaborasaun hodi hatán ba inundasaun ne’e.

Durante sorumutuk ne’e, Governu hato’o ninia apresiasaun kle’an ba apoiu ne’ebé simu ona husi grupu Parseiru Dezenvolvimentu nian sira, no hatudu ninia vontade atu kontinua serbisu besik hodi hatán ba kalamidade, hodibele hakmaan sofrimentu komunidade sira ne’ebé mak afetada husi inundasaun no harii fila-fali ho di’ak liu hodi hametin reziliénsia Timor-Leste nian hasoru dezastre ka xoke iha futuru.

Atu remata, Ministru Magno subliña “importánsia husi kompromisu ne’ebé forte husi Parseiru Dezenvolvimentu nian sira hodi apoia esforsu sira ne’ebé Governu halo hela hodi enfrenta  krize umanitária no estragu ba infraestrutura tanba kalamidade foin lais ne’e. Governu Timor-Leste, iha ninia planu, presiza apoiu maka’as no komprometidu atu halo rekonstrusaun ho di’ak, harii fila-fali komunidade ne’ebé forte no reziliente ho mekanizmu ida ne’ebé integradu liután; planu resposta nian ba katástrofe, sistema alerta prekose, infraestrutura ho kualidade di’ak, planu urbanu ne’ebé di’ak, no seluk tan,  hodi prepara ho di’ak liután ba kalamidade ne’ebé la prevee iha futuru, ne’ebé mak bele akontese iha eskala ne’ebé boot liután”.

   Ba leten