Prezidente Repúblika renova Estadu Emerjénsia ba loron 30 tan

Kua. 28 abril 2021, 19:21h
92580610_1091374934557239_576139398555369472_o

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hafoin simu pedidu husi Governu, dekreta ona ohin, loron 28 fulan-abríl tinan 2021, renovasaun Estadu Emerjénsia ba loron 30 tan, hahú husi tuku 00:00 loron 3 fulan-maiu to’o iha tuku 23:59 loron 1 fulan-juñu tinan 2021.

Iha pedidu ba Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika esplika katak pedidu ida-ne’e hakarak “asegura ba Governu, hanesan ho saida maka halo ona iha tempu liubá, meiu legál hirak ne’ebé presiza atu kontinua intervein lalais iha prevensaun no kombate hasoru COVID-19 iha Timor-Leste.

Governu delibera ona iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-abríl tinan 2021, hodi propoin ba Prezidente Repúblika atu renova Estadu Emerjénsia, ba loron tolunulu tan “tanba haree ba preukupasaun maka’as tebes husi situasaun epidemiolójika no proliferasaun kazu rejistadu husi kontájiu COVID-19, no atu evita no neutraliza risku sira husi propagasaun SARS-CoV-2 nian, atu nune’e bele proteje saúde públika no kapasidade ba resposta husi Sistema Nasionál Saúde nian”.

Hafoin paresér pozitivu sira husi Konselu Estadu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, Parlamentu Nasionál, ohin, iha Plenáriu, autoriza ona Prezidente Repúblika atu deklara renovasaun estadu emerjénsia ba dala 13, dezde pandemia COVID-19 mosu.

Aban, iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian, Governu sei aprova medida sira ba ezekusaun Deklarasaun Estadu Emerjénsia.

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, iha ninia intervensaun, iha abertura debate iha Parlamentu Nasionál, kona-ba autorizasaun ba renovasaun deklarasaun estadu emerjénsia nian, apela “ba uniaun husi ema hotu-hotu, sidadaun hotu-hotu, forsa polítika hotu-hotu, empreza, Organizasaun La’ós Governu nian sira, parseiru internasionál no husi entidade oioin sira ne’ebé atua nivel públiku no privadu, iha objetivu komún atu “Luta kontra COVID-19 no Harii filafali País”. WhatsApp Image 2021-04-28 at 15.22.42

 “Liu fali ida uluk nian, ida-ne’e maka momentu, atu hamutuk, ho forma solidária no inkluziva, sein husik ema ida ba kotuk, hodi kumpre devér sidadania nian, atu tulun sira ne’ebé presiza liu, no sira ne’ebé mukit liu, vulneravel no sira ne’ebé maka ema la tau matan, liuliu vítima sira no sira rihun ba rihun ne’ebé daudaun ne’e hela hamutuk iha sentru akollimentu nian no presiza ita-nia apoiu hodi hahú fali sira-nia moris”, Governante ne’e hatutan.

Ukun-na’in ne’e husu ba hotu-hotu atu kontinua “kolabora liuhusi asaun individuál no koletiva sira liuhusi uza máskara, distansiamentu sosiál, fase liman, evita halibur malu”, liuliu iha momentu ida-ne’e, iha ne’ebé ita “rejista iha semana rua ikus ne’e aumentu drástiku kazu pozitivu sira”, ho “prevalénsia atuál kazu 7,1%, ho númeru boot liu iha kapitál Dili ne’ebé, iha loron hirak ikus ne’e, ofisialmente konsideradu hanesan kazu Tranzmisaun Komunitária, ho posibilidade ne’ebé eziste ema besik rihun 20 mak infetada iha Dili (iha ne’ebé husi númeru ne’e ema 1600 resin de’it maka identifikadu ona to’o ohin loron)”.

Vise-Primeiru-Ministru ne’e deklara ninia “públiku louvór no omenajen” ba traballadór Liña oin sira, no hato’o mós ba sira  “agradesimentu ne’ebé kle’an husi Governu no Timoroan hotu-hotu”.

Ukun Na’in ne’e dehan mós katak Governu sei kontinua serbisu maka’as hodi alkansa ema hotu-hotu nia objetivu boot: vasinasaun koletiva, sira ne’ebé ninia hakarak maka simu vasina, pelumenus, 80% husi populasaun to’o tinan 2021 nian rohan.

Governu ne’e sei kontinua mós “luta, hamutuk ho sidadaun hotu-hotu, atu permite katak ita bele planeia, atu iha tempu besik nia laran, regresu ida, tuir faze, ba normalidade foun ida, iha períodu foun Pós-COVID-19 nian ida, períodu progresu no prosperidade nian”.

Ho “medida sira ne’ebé, tanba haree liu ba ema sira, kona-ba lori sira ba hela iha hela-fatin ne’ebé dignu, ne’ebé harii iha fatin seguru, bele kombina ho servisu públiku esensiál sira ne’ebé di’ak liu iha saúde, edukasaun no asesu ba eletrisidade, bee, saneamentu no seguransa sosiál” no “medida sira ne’ebé valoriza edukasaun, formasaun no informasaun ba ema sira, bele kontribui liután ba kapasitasaun no abilitasaun sidadaun sira ne’ebé maka reziliente liu no preparadu atu hasoru krize, kalamidade no emerjénsia sira, agora no iha futuru”.

   Ba leten