Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus partisipa iha Diálogu Nivel Aas ne’ebé UN-ESCAP promove

Ses. 26 marsu 2021, 14:11h
165061058_273088461099126_3950725852313801647_n

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, partisipa, iha loron 26 fulan-marsu tinan 2021, liuhusi vídeo konferénsia ida, nu’udar moderadór iha Diálogu Nivel Aas nian, ne’ebé Komisaun Ekonómika no Sosiál husi Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku (United Nations Economic and Social Commission for Asia and the Pacific (ESCAP)) maka promove.

Sorumutuk ne’e ninia tema maka “Halibur esforsu hodi rekupera husi COVID-19 iha rejiaun Ázia-Pasífiku - dalan ba rekonstrusaun hamutuk” no hala’o iha ámbitu Forum Daualuk Ázia-Pasífiku nian kona-ba Dezenvolvimentu Sustentavel (Asia Pacific Forum on Sustainable Development (APFSD)), ne’ebé hala’o husi Bangkok, iha Tailándia no hala’o iha formatu online, husi loron 23 to’o loron 26 fulan-marsu.

Entre tinan 2019 no 2020, Fidelis Magalhães kaer kargu hanesan Prezidente Komisaun Ekonómika no Sosiál Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku.

Forum Ázia-Pasífiku kona-ba Dezenvolvimentu Sustentavel ne’e hanesan forum intergovernamentál ida ne’ebé hala’o tinan-tinan ho objetivu atu halo akompañamentu no revizaun ba progresu sira husi Ajenda tinan 2030 nian no husi Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) nian iha nivel rejionál. Forum ida-ne’e funsiona mós hanesan sorumutuk preparatóriu ida ba forum Polítiku Nivel Aas nian (High-Level Political Forum (HLPF)).

Tinan ida-ne’e, Diálogu Nivel Aas ne’e buka atu fornese análize prespetiva ida kona-ba oinsá rejiaun Ázia no Pasífiku bele rekupera an di’ak liu husi pandemia ne’e. Partisipa iha eventu ne’e maka Ministru sira no funsionáriu nivel aas governu nian sira seluk, akadémiku no grupu reflesaun nian sira, reprezentante sira husi organizasaun internasionál sira, setór privadu, sosiedade sivíl no parte interesada sira seluk husi rejiaun ne’e.

Iha parte dahuluk husi Diálogu Nivel Aas ida-ne’e, partisipante sira halo avaliasaun ida kona-ba pontu situasaun iha rejiaun ne’e, hafoin tinan ida liu moris ho COVID-19, hodi koa’lia liu kona-ba lisaun sira ne’ebé aprende ona. Iha parte daruak nian, reprezentante nivel aas sira, halo reflesaun ida kona-ba faze rekuperasaun nian no aprezenta sira-nia honoin ba esforsu hamutuk ne’ebé kondús ba rekuperasaun sustentavel ida ba prazu naruk ba sosiedade no ekonomia sira.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, iha ninia intervensaun iha enserramnetu eventu ne’e nian hateten katak “nu’udar formuladór polítika sira, ita tenke hatene katak opsaun hirak ne’ebé iha atu impulsiona rekuperasaun ekonómika husi pandemia labele haluha sustentabilidade”. Na’i ulun ne’e hatutan tan katak “opsaun hirak ne’e sei ajuda hadi’a igualdade ekonómika, hadi’a ita-nia seguransa no aumenta ita-nia reziliénsia hasoru krize sira iha futuru, ne’ebé bele maihusi pandemia ruma iha futuru ka maihusi orijen saida de’it”.

Ministru ne’e hateten mós katak nia “fiar metin ba ita-nia perspetiva kona-ba dalan ne’ebé ita atu la’o tuir no hein katak, hamutuk, ita bele rekonstroe di’ak liután”.

 

   Ba leten