Governu Australianu fó Ró Patrulla rua ba Governu Timor-Leste

Kin. 21 marsu 2019, 08:25h
Governu-Austrália-Oferese-Ró-Patrulla-Rua-ba-Governu-Timor-Leste-(3)

Ministru Defeza no Ministru Interior Interinu Brig-Gen (Ref) Filomeno da Paixão de Jesus, hetan konvite hosi Ministru Defeza Austrália, Honroso Cristopher Pyne hodi haree direita ró patrulla rua ne’ebé Governu Austrália sei oferese ba Timor-Leste hodi halo kontrolu ba área tasi timor nian.

Ministru ho delegasaun vizita kompañia Austal iha sidade Perth hanesan fatin ne’ebé harii ka konstroi ró patrulha rua Guardian Class Patrol Boat (GSPB), governu Australianu fó ka oferese ona ba Timor-Leste. Durante vizita iha Austal, autoridade no enjeñeiru sira kompañia refere halo aprezentasaun kona-bá perfíl kompañia nian no liuliu hodi esplika téknikamente kona-bá kbiit ka vantajen husi ró GCPB ne’e.

Iha aprezentasaun ne’e, Austal esplika kona-bá kapasidade ka kbiit husi ró GCPB ne’ebé bele halo operasaun Ka patrulla iha territóriu marítima Timor-Leste nian liuliu iha tasi mane nian. Austal nu’udar kompañia ne’ebé koñesidu iha mundu tanba ninia esperiénsia no kualidade produtu ró ho tipu no klase oioin ne’ebé nia prodús ba país oioin iha mundu. Iha enkontru entre Ministru Defeza Australia no Ministru Defeza Timor-Leste troka hanoin no idea kona-bá kestaun oioin husi nivel bilateral, rejionál no global nian.

Ministru Defeza Timor-Leste hahú nia intervensaun hodi hato’o apresiasaun kle’an ba governu no povu Australianu ne’ebé kontinua fó apoiu tomak ba esforsu dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian. Ministru Defeza Timor-Leste informa, kona-bá prioridade programa VIII Governu Konstitusionál nian iha área defeza, no mós partilla kona-bá ameasa ne’ebé Timor-Leste enfrenta agora no ba futuru.

Ministru hato’o mós hanoin kona-bá konjuntura polítika iha nivel rejiaun no mundu nian liuliu kona-bá rejiaun Indo-Pasífiku no importánsia atu adere ba ASEAN husi aspetu defeza no seguransa nian. Tanba Indo-Pasífiku sai nu’udar rejiaun ida ne’ebé iha poténsia boot tebetebes iha mundu, tanba ne’e importante tebetebes atu asegura katak rejiaun ne’e estavel, bazeia ba regra, livre no nakloke ba país hotu. Importante tebetebes atu kria no mantein pás no estabilidade iha rejiaun Indo-Pasífiku no mundu tomak no kuda no hametin kultura dame nian.

 Iha fatin hanesan Ministru Defeza Austrália, hato’o agradesimentu ba vizita husi ninia omólogu ne’e no ko’alia kona-bá importánsia husi relasaun bilateral entre Timor-Leste ho Austrália, relasaun ida ne’ebé istóriku no emosionál entre povu no nasaun rua.

Tuir Ministru Defeza Australia ne’e katak, Austrália iha kompromisu atu kontinua hametin liután relasaun bilateral no esplora nafatin área kooperasaun oioin ho Timor-Leste. Iha enkontru ne’e, Ministru rua konkorda atu kontinua hametin relasaun iha área defeza no liuliu konkorda katak parte rua Timor-Leste no Austrália sei diskute iha nivel tékniku no operasionál nian kona-bá preparasaun sira ne’ebé parte rua tenke halo molok Timor-Leste simu ró rua ne’e iha tinan 2023. Ho nune’e parte rua konkorda katak, preparasaun ba prontidaun ne’e tenke kompriensivu no iha pakote.

Durante ne’e Austrália fó formasaun oioin ba F-FDTL Komponente Naval nian, ba oin parte rua sei intensifika liután preparasaun kapasitasaun inklui preparasaun ba infrastrutura atu nune’e bainhira Timor-Leste simu ró rua ne’e, Timor-Leste iha ona kbiit no prontu atu halo operasaun ba ró rua ne’e hodi bele asegura territóriu marítima Timor-Leste nian. Vizita ne’e akompañadu husi Adidu Defeza Timor-Leste ba Austrália, Coronel Trix, Assessor no Ofisial husi Ministériu Defeza Timor-Leste hahú husi loron 16 to’o 21 fulan-Marsu 2019.

   Ba leten