Sorumutu Konsellu Ministru Loron 29 Maiu 2012

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

..........................................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru Loron 29 Maio 2012

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha tersa-feira ne’e, loron 29 fulan Maiu 2012, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, Dili, ne’ebé simu Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas ba Timor-Leste, Ameerah Haq, ne’ebé hotu ona nia misaun iha Timor-Leste nu’udar responsável másima ba UNMIT.

Ameerah Haq, halo despedida ofisiál ho Governu, hodi halo reflesaun ida kona-ba País, kona-ba dezenpeñu Governu Konstitusionál IV no kona-ba parseria entre Governu no Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) nian.

Membru Governu tomak hato’o agradesimentu ba Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian tanba serbisu misaun nian ne’ebé nia dezenvolve ona iha tinan rua ho balu nia laran iha Timor-Leste.

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão felisita Ameerah Haq no hato’o agradesimentu ba apoiu tomak ne’ebé fó ona, hodi promete katak sei kontinua habelar serbisu ne’ebé Nasoins Unidas hahú ona ba iha konstrusaun País nian.

Iha Sorumutu ne’e, Konsellu Ministru aprova ona:

1. Dekretu-Lei ne’ebé kria Sentru Nasionál Formasaun Profisionál – Becora

Sentru Nasionál Formasaun Profisionál – Becora nu’udar Institutu Públiku ida ne’ebé hetan autonomia administrativa no finanseira no iha patrimóniu rasik.

Ho ninia ezisténsia durante tinan sanulu, Sentru ne’e kumpri ho susesu ninia objetivu atu promove no fomenta formasaun kualifikada maundeobra profisionál atu apoia dezenvolvimentu sosiuekonómiku liuhosi fortalesimentu asaun edukasaun profisionál no prátika emprendedór sira ne’ebé dirije ba populasaun Timoroan.

Sentru Formasaun Profisionál – Becora ne’e kria liuhosi Akordu Kooperasaun Téknika, ne’ebé estabelese ho Governu Brazileiru dezde tinan 2002 ba Dezenvolvimentu Emprezariál, Formasaun Profisionál no Promosaun Sosiál iha Timor-Leste, ne’ebé ezekuta hamutuk ho Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu Timor-Leste (SEFOPE), Servisu Nasionál Aprendizajen Industriál – SENAI no Ajénsia Brazileira ba Kooperasaun nian hosi Ministériu Relasaun Esteriór Repúblika Federativa Brazíl, no agora daudaun, iha tutela membru Governu ne’ebé responsável ba Formasaun Profisionál.

2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova remunerasaun membru sira Konsellu Fiskalizasaun Sistema Nasionál Intelijénsia nian

Diploma ida ne’e determina valór remunerasaun loroloron, atu fó ba kada atividade efetiva iha loron ida nian, ba membru sira Konsellu Fiskalizasaun Sistema Nasionál Intelijénsia nian.

Konsellu Fiskalizasaun ne’e kompostu hosi membru na’in tolu ne’ebé tenke ezerse ninia mandatu ba tinan lima nia laran ba atividade profisionál sira. Funsaun Konsellu Fiskalizasaun SNI nian mak atu akompaña no fiskaliza atividade servisu sira intelijénsia nian, hodi halo tuir de’it Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste no lei sira, liu-liu, hodi respeita direitu, liberdade no garantia sira sidadaun sira nian.

3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova kona-ba alterasaun dahuluk Lei n.o 11/2008, loron 30 fulan Jullu

Dekretu-Lei ida ne’e hala’o alargamentu períodu tranzitóriu ne’ebé prevee ona iha artigu 68.o hosi Rejime jurídiku advokasia privada no formasaun advogadu sira nian.

Alterasaun ida ne’e atu hatán ba atrazu sira iha formasaun advogadu sira aban-bainrua nian. Prolongamentu períodu tranzitóriu ne’e hodi asegura asesu ba formasaun hosi advogadu barabarak ne’ebé bele hatán ba nesesidade sistema judisiál, hodi promove asesu ba direitu sidadaun sira nian.

Halo mós alterasaun ba norma hirak kona-ba nia kompozisaun no servisu apoiu sira Konsellu Jestaun no Dixiplina Advokasia nian, hodi buka fó ba órgaun ne’e  kondisaun hirak ne’ebé mak presiza ba ninia funsionamentu efetivu.

4. Dekretu-Lei ne’ebé kria Sentru Bambú Timor-Leste, E.P.

Sentru Bambú Timor-Leste ne’ebé funsiona ona dezde tinan 2008 no prodús ona produtu oioin lubun ida husi bambú durante tinan barak nia laran, liuhosi koordenasaun Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) nian, ne’ebé aprezenta ho kualidade aas no folin tebe-tebes iha merkadu.

Ho esperiénsia pilotu ne’ebé maka hetan susesu no hetan rekoñesimentu ona ba ninia kontributu esensiál atu dinamiza atividade ekonómika iha País, mak, agora, presiza fó autonomia ba sentru ne’e, liuhosi harii empreza públika ida, atuhodi hetan organizasaun no jestaun ida efisiente ne’ebé bele promove espansaun iha merkadu ba sasán hirak ne’ebé halo hosi bambú, la’ós de’it iha nivel nasionál, maibé, mós, bele halo esportasaun.

5. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Estatutu foun sira Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) nian

Tuir reforma estruturál sira ba ekonomia setór privadu nian ne’ebé maka Governu Konstitusionál VI dinamiza ona, Konsellu Ministru aprova ona Estatutu sira Institutu ba Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) nian, hodi fó autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál.

IADE ninia misaun mak apoia dezenvolvimentu no fó formasaun no kapasitasaun emprezariál ba empreza ki’ik no média sira nomós kooperativa sira Timor-Leste nian.

6. Dekretu-Lei ne’ebé kria Sentru Nasionál Reabilitasaun, I.P. nian

Sentru Nasionál Reabilitasaun, Institutu Públiku, (SNR, I.P.) ninia objetivu atu promove reabilitasaun ba ema defisiénte sira, liuhosi prestasaun servisu espesializadu, nomós promosaun  ba sira-nia direitu atu garante igualdade ba oportunidade, kombate diskriminasaun no partisipasaun ema defisiénte sira nian iha área moris sosiál hotu-hotu.

SNR, I.P. hetan autonomia administrativa no finanseira no iha patrimóniu rasik atu bele ezerse ninia atribuisaun sira ho independénsia no izensaun, no iha tutela Membru Governu nian ne’ebé responsável ba Asisténsia Sosiál.

7. Rezolusaun Governu ne’ebé rekoñese Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste nian

Kámara Komérsiu Indústria (KKI) Timor-Leste nian nu’udar asosiasaun sivil ida ne’ebé sein objetivu atu hetan lukru no ho personalidade jurídika, reprezentativa ba setór ekonómiku sira, ne’ebé sei funsiona nu’udar sentru koordenasaun partisipativa entre Governu no setór privadu.

8. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Regulamentu Uniforme F-FDTL nian

Ministériu Defeza no Seguransa, liuhosi Sekretaria Estadu Defeza, hetan aprovasaun ba Regulamentu Uniforme F-FDTL nian. Dekretu ida ne’e mosu tanba presiza atu fó pasu importante ida ba dezenvolvimentu F-FDTL, koezaun no dixiplina nomós nu’udar dalan ida atu fasilita apoiu lojístiku iha área distribuisaun fardamentu hirak ne’e.

Konsellu Ministru aprova ona Regulamentu ne’ebé kontempla deskrisaun ba uniforme oioin, hodi relata pesa oioin , oinsá atu uza, bainhira mak bele loloos uniforme ida-idak iha tempu ne’ebé la hanesan. Regulamentu ida ne’e trata kona-ba uniforme sira Ezérsitu no Mariña nian ne’ebé buka atu halo tuir tradisaun F-FDTL nian.

9. Rezolusaun ne’ebé Nomeia Koordenadór Ezekutivu SERVE nian

Tanba presiza atu promove administrasaun no jerénsia ba Servisu Rejistu Verifikasaun Emprezariál (SERVE) nian no integrasaun ba sitema foun Rejistu Komersiál, Konsellu Ministru aprova ona nomeasaun ba Cosme F.B. da Silva hanesan Koordenadór Ezekutivu SERVE nian, ba periódu ida durante tinan rua nian.

10. Dekretu-Lei ne’ebé mak aprova Rejime Insentivu Finanseiru ba Lideransa Komunitária

Ministériu Administrasaun Estatál no Ordenamentu Tertóriu hato’o ba Konsellu Ministru  Rejime ida kona-ba insentivu  finaseiru ba lideransa komunitária sira. Rejime ne’e halo hodi apoia xefe suku sira, membru konsellu suku sira, hodi hala’o sira nia kna’ar no permite hetan funsionamentu baibain di’ak ba suku.

Tanba ida ne’e Konsellu Ministru aprova ona, ba xefe suku, ho montante dolár amerikanu $115, xefe aldeia sira ho montante dolár amerikanu $80, sei fó tuir sira ida-idak nia kna’ar.

11. Rezolusaun Governu nian ne’ebé mak aprova  Komisaun Interministeriál ba Supervizaun Implementasaun Planu Asaun Nasionál nian kona-ba Violénsia bazeia ba Jéneru

Planu Asaun nasionál kona-ba Violénsia bazeia ba Jéneru ne’ebé dezenvolve ona tuir lei nasionál no ho kompromisu internasionál sira ne’ebé mak Timor-Leste hetan. Konselu Ministru aprova ona kriasaun ba Komisaun Interministeriál ida ne’ebé mak sei fó asisténsia ba definisaun koordenasaun no monitorizasaun ba Planu Asaun Nasionál  nian.

Komisaun ne’e sei koordena husi Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade no kompostu husi reprezentante ida husi Provedór Direitu Umanu no Justisa nian nune’e mós reprezentante na’in tolu husi sosiedade sivíl, ne’ebé kada ida mai husi área espesífika ida ne’ebé sei foka liu ba estratéjia ba Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia bazeia ba Jéneru.

12. Dekretu-Lei ne’ebé mak aprova Liña Distribuisaun Enerjia Elétrika nian

Dekretu-Lei ne’ebé, mak ohin aprova ona, regula prosedimentu espesiál ba adjudikasaun traballu ba reabilitasaun no instalasaun foun ba liña distribuisaun enerjia elérika nian  ho valór dolár amerikanu $4.500.000 iha distritu no sub-distritu sira.

13. Dekretu-Lei ne’ebé mak aprova Kontrolu ba Importasaun substánsia ne’ebé  halo ki’ak kamada ozonu

Hafoin hetan ratifikasaun Konvensaun Viena ba protesaun kamada ozonu no protokolu Montreál nian ba redusaun substánsia ne’ebé halo ki’ak kamada ozonu, Timor-Leste tenke implementa iha orden jurídika interna nia diretrizes sira nune’e mós promove no dezenvolve adosaun ba médida protesaun ba kamada ozonu nian.

Dekretu-Lei ne’e estabelese regra ba lisensiamentu importasaun no esportasaun nian ba  substánsia hirak ne’ebé maka halo ki’ak kamada ozonu, hodi proteje ambiente no mós nia implementsaun iha ordenamentu jurídika País nian.

Konsellu Ministru mós analiza ona:

1.Relatóriu Banku Sentrál nian

Tuir aprezentasaun relatóriu kona-ba setór finanseiru Timor-Leste liuhusi Governadór Banku Sentrál, iha sorumutu Konsellu Ministru nian loron 2 fulan Maiu liubá, Abraaõ de Vasconcelos mai aprezenta hikas fali ba Konsellu Ministru pozisaun País nian ne’ebé foka liu ba rekomendasaun avaliasaun nian ba Grupu Ázia-Pasífiku kona-ba Brankeamentu Kapitál ba Timor-Leste.

Dokumentu ne’e fó hanoin hodi halo avaliasaun ida ba sistema legál no Institusionál no ko’alia kona-ba medida preventiva sira ne’ebé dirije ba instituisaun finaseira no la’ós finanseira nune’e mós forma kooperasaun nasionál no internasionál nian hodi hetan  dezenvolvimentu sustentadu setór nian, iha Timor-Leste.

Konsellu Ministru aprova ona resposta sira ba relatóriu ne’ebé elabora husi Banku Sentrál no  fó mandatu ona ba Instituisaun ne’e hodi aprezenta ofisiálmente dokumentu ne’e ba Asia Pacific Group on Loundering hodi reprezenta Estadu Timor-Leste.

Iha sorumutu ordinária ba 16a iha tinan 2012 Konsellu Ministru nian hanesan sorumutu Konsellu Ministru IV Governu Konstitusionál ba dala ikus nian.

Iha despedida emosionada ida, Primeiru Ministru agradese servisu no dedikasaun membru Governu sira durante mandatu nian ne’ebé besik tinan lima ona.

Kay-Rala Xanana Gusmão hala’o vizita traballu ida ba Darwin Austrália, ne’ebé simu Doutoramentu Onóris Kauza husi Universidade Charles Darwin, no fila mai iha Timor-Leste iha loron 1 fulan Juñu, hodi tuir mai, halo preparasaun ba Eleisaun Lejizlativa. Durante Períodu eleitorál,  Primeiru-Ministru la lamarka prezensa tanba iha kampaña eletorál, Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru,Ágio Pereira, mak hetan dezignasaun nu’udar Koordenadór Governu nian.

   Ba leten