Komunikadus
- 26 fevereiru 2018Konsiliasaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Komunidade AustráliaKomisaun Konsiliasaun hala’o ninia sorumutuk ikus husi sorumutuk hirak ne’ebé hala’o durante semana ne’ebé hahú iha loron 19 fulan-fevereiru tinan 2018, iha Kuala Lumpur, ho Repúblika Demokrátika Timor-Leste (“Timor-Leste”) no Komunidade Austrália (“Austrália”), nune’e mós ho Joint Venture Greater Sunrise nian. Tuir planu asaun ne’ebé maihusi Akordu Pakote Abranjente loron 30 fulan-agostu tinan 2017 nian entre Timor-Leste no Austrália, Komisaun Konsiliasaun ne’e aprezenta ona ninia konkluzaun sira ba governu rua ho objetivu atu fornese subsídiu sira atu foti desizaun ida kona-ba dezenvolvimentu husi rekursu ne’ebé fahe entre parte rua ne’e. Sorumutuk sira ne’e halo parte ba diálogu ida ne’ebé estruturadu iha ámbitu konsiliasaun entre Timor-Leste no Austrália, ne’ebé Komisaun Konsiliasaun ida maka dirije tuir Konvensaun ONU nian kona-ba Lei Tasi nian no hetan apoiu husi Tribunál Permanente Arbitrajen (“TPA”) nian.hare tan
- 22 fevereiru 2018Pedidu sira kona-ba Auditoria ba Kámara Kontas TSAFK nianPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VII Governu Konstitusionál
..............................................................................................................................
Dili, loron 21 fevereiru tinan 2018
Komunicadu Imprensa
Pedidu sira kona-ba Auditoria ba Kámara Kontas TSAFK nian
Iha segunda-feira ne’e, loron 20 fulan-fevereiru tinan 2018, Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, formaliza ona pedidu kona-ba auditoria ba operasaun jestaun finanseira no konta nian hotu-hotu husi Tezouru, Ministériu Obras Públikas, Transportes no Komunikasoins, ADN, Fundu Infraestrutura no Ministériu Turizmu, ne’ebé maka kobre períodu korrespondente ba lejizlatura ikus, i.e., husi loron 9 fulan-agostu tinan 2012 to’o loron 14 fulan-setembru tinan 2017.
Pedidu ne’e mai hafoin solisitasaun atu hala’o auditoria daruak ba operasaun jestaun finanseira no konta nian hotu-hotu husi Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (ARAEOA), ne’ebé kobre períodu tinan 2016 to’o agora, ne’ebé haruka ona iha loron 6 fulan-fevereiru liubá.
Iha karta ne’ebé maka dirije ba Prezidente Tribunál Rekursu no Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas, Juíz Deolindo dos Santos, Primeiru-Ministru justifika kona-ba pedidu auditoria nian hodi deklara katak “jestaun país nian tenke regula, iha momentu hotu-hotu, husi prinsípiu rigór, tranparénsia no responsabilizasaun nian. Lahó exesaun. Tanba ne’e, presiza duni atu garante transparénsia iha Administrasaun Públika, hodi promove kultura rigór no responsabilizasaun nian ida iha jestaun kona-ba rekursu finanseiru sira Estadu nian.” REMATA - 15 fevereiru 2018Toleránsia Pontu iha loron 16 fulan-Fevereiru tinan 2018Toleránsia Pontu iha loron 16 fulan-Fevereiru tinan 2018hare tan
- 12 fevereiru 2018Toleránsia Pontu iha loron 14 fulan-Fevereiru tinan 2018Toleránsia Pontu iha loron 14 fulan-Fevereiru tinan 2018hare tan
- 07 fevereiru 2018Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-fevereiru tinan 2018Aprovado:hare tan
1 – Proposta de alteração do Acordo de Desenvolvimento Bilateral entre o Governo de Timor-Leste e a USAID
2 – Proposta de Decreto-Lei que cria o Instituto para a Qualidade de Timor-Leste
Analisado:
1 – Proposta de suspensão temporária da vigência do Decreto-Lei n.º9/2010, de 21 de Julho, que regula a Assistência Médica no Estrangeiro
2 – Proposta de alteração ao Decreto do Governo n.º1/2018, de 12 de janeiro, sobre a execução orçamental em regime duodecimal - 25 janeiru 2018Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 25 fulan-janeiru tinan 2018Aprovahare tan
1 – Dekretu-Lei ne’ebé estabelese Estatutu Orgániku Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál sira nian
2 – Rezolusaun kona-ba Nomeasaun Prezidente RTTL nian
3 – Alterasaun ba Dekretu-Lei n. 3/2015, loron 14 fulan-janeiru, no ba Dekretu-Lei n.4/2015, loron 14 fulan-janeiru, ne’ebé aprova Kurríkulu sira husi Edukasaun Pré-Eskolár, husi Siklu Dahuluk no Daruak Ensinu Báziku nian