Komunikadus
- 26 marsu 2018Toleránsia pontu iha loron 29 fulan-Marsu tinan 2018Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VII Governu Konstitusionál
..............................................................................................................................
Dili, loron 26 fulan-marsu tinan 2018
Toleránsia pontu iha loron 29 fulan-marsu tinan 2018
Tuir artigu da-7 númeru 6 alínea d) husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, kona-ba Feriadu Nasionál no Data Ofisiál Komemorativa sira, ha’u determina fó toleránsi pontu iha loron 29 fulan-marsu ba funsionáriu no ajente sira husi ministériu sira no servisu sira ne’ebé depende ba ministériu sira-ne’e, nune’e mós institutu no organizmu sira ne’ebé integra iha Administrasaun Indireta Estadu nian, tanba selebrasaun Sesta-Feira Santa, iha loron 30 fulan-marsu. REMATA - 20 marsu 2018Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-marsu tinan 2018Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VII Governu Konstitusionál
..............................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-marsu tinan 2018
Governu hala’o sorumutuk iha Pálasiu Governu, iha Dili, no aprova ona proposta kona-ba Dekretu-Lei ba regulasaun organizasaun no funsionamentu husi Komisaun Terras no Propriedades, ne’ebé aprezenta husi Ministra Justisa, Maria Ângela Carrascalão. Proposta lejizlativa ne’e buka atu regula Komisaun Terras no Propriedades, ne’ebé kria liuhusi artigu da-55 no artigu hirak tuirmai husi Lei n. 13/2017, loron 5 fulan-jullu, ne’ebé aprova ona Rejime Espesiál ba Definisaun kona-ba Titularidade Beins Imóveis. Komisaun Terras no Propriedades, hanesan pesoa koletiva ho Direitu Públiku, goza autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál, no ninia misaun mak atu apresia no rezolve kazu disputa sira iha ámbitu prosesu rekoñesimentu no atribuisaun ba direitu no propriedade.
Konsellu Ministrus analiza ona proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian ba kriasaun komisaun interministeriál ba kampaña marketing no promosaun kona-ba destinu turístiku iha Timor-Leste, ho lema “Visita Timor-Leste 20-30”, ne’ebé aprezenta husi Ministru Turizmu, Manuel Vong. Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian nian ne’e buka atu define instituisaun Estadu nian sira ne’ebé partisipa iha kampaña no apoia ba kriasaun kondisaun favoravel sira ba dezenvolvimentu estratéjia sira no metodolojia ne’ebé sei utiliza iha kampaña promosaun no marketing país nian hanesan destinu turístiku no destinu investimentu turístiku nian, ho konsiderasaun katak turizmu eleitu ona hanesan pilár prinsipál ida mós iha dezenvolvimentu ekonómiku país nian, ne’ebé ninia promosaun kompete ba Governu, setór privadu, komunidade lokál no sosiedade sivíl. Proposta ne’e la hetan aprovasaun, no iha ona akordu ida atu kria grupu traballu nian ida ne’ebé haree kona-ba revizaun ba Polítika Nasionál Turizmu nian.
Hodi konsidera katak, nu’udar efeitu husi Rezolusaun Governu n. 2/2018, loron 24 fulan-janeiru nian, Governu Timor-Leste autoriza ona Peek Everest Mining, Lda hodi halo rekolla, esportasaun no teste ba amostra manganés husi depózitu sira ne’ebé lokaliza iha área Nipane no Pasabe, iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu no tanba iha tiha ona konfirmasaun kona-ba ezisténsia husi depózitu relevante manganés nian iha área hirak ne’e, Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM) aprezenta ona ba Konsellu Ministrus proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian ne’ebé define termu no kondisaun jerál sira husi kontratu prospesaun manganés nian entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL no Peek Everest Mining, Lda. Ministru Estadu no Ministru Rekursus Minerais, Mariano Assanami Sabino, maka hodi RDTL nian naran no reprezenta RDTL, simu mandatu atu halo negosiasaun kona-ba termu konkretu sira no kondisaun sira husi kontratu prospesaun nian ne’e. Rezolusaun Governu nian ne’e e hetan aprovasaun ho korresaun balun. REMATA - 20 marsu 2018Pedidu Adisionál sira kona-ba Auditoria ba Kámara Kontas TSAFK nianPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VII Governu Konstitusionál
..............................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Pedidu Adisionál sira kona-ba Auditoria ba Kámara Kontas TSAFK nian
Iha tersa ne’e, loron 20 fulan-marsu tinan 2018, Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, formaliza ona pedidu kona-ba auditoria ba operasaun jestaun finanseira no konta TIMOR-GAP – Timor Gás & Petróleu, E.P., nian husi atuál Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais Timor-Leste (ANPM), no husi Servisu Nansionál Kadastru Timor-Leste nian, ne’ebé maka kobre períodu korrespondente ba lejizlatura dahikus, i.e., husi loron 9 fulan-agostu tinan 2012 to’o loron 14 fulan-setembru tinan 2017.
Pedidu ne’e mai hafoin solisitasaun iha loron 6 fulan-fevereiru no loron 20 fulan-fevereiru atu hala’o auditoria sira ba operasaun jestaun finanseira no konta nian hotu-hotu husi Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (ARAEOA), ne’ebé kobre períodu tinan 2016 to’o agora, no Tezouru, Ministériu Obras Públikas, Transportes no Komunikasoins, ADN, Fundu Infraestrutura no Ministériu Turizmu nian, ne’ebé kobre períodu korrespondente ba lejizlatura dahikus.
Iha karta ne’ebé maka dirije ba Prezidente Tribunál Rekursu no Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas, Juíz Deolindo dos Santos, Primeiru-Ministru justifika kona-ba pedidu auditoria nian hodi deklara katak “jestaun país nian tenke regula, iha momentu hotu-hotu, husi prinsípiu rigór, tranparénsia no responsabilizasaun nian. Lahó exesaun. Tanba ne’e, presiza duni atu garante transparénsia iha Administrasaun Públika, hodi promove kultura rigór no responsabilizasaun nian ida iha jestaun kona-ba rekursu finanseiru sira Estadu nian.” REMATA - 14 marsu 2018Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-marsu tinan 2018Aprova onahare tan
1. Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian ba subskrisaun adisionál husi kuota RDTL nian
2. Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian atu hametin koordenasaun no rekursu iha prosesu adezaun ba ASEAN
Analiza ona
1. Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian atu kria Komisaun Interministeriál ba organizasaun “Business and Investment Forum [Fórum Negósiu no Investimentu]” iha Singapura
2. Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian atu hametin koordenasaun no rekursu sira iha prosesu negosiasaun ketan raik sira (fronteiras terrestre) - 06 marsu 2018Austrália no Timor-Leste asina tratradu istóriku ba fronteira marítimaNOTA IMPRENSA HAMUTUKhare tan
Ministra Negósius Estranjeirus, Austrália
Ilustre Julie Bishop MP
Ministru-Adjuntu Primeiru-Ministru nian ba delimitasaun fronteira sira
S.E. Agio Pereira
Xefi Negosiador ba konsellu ba delimitasaun definitiva ba fronteiras marítimas, Repúblika Demokrátika Timor-Leste
S.E. Kay Rala Xanana Gusmão
Loron 6 fulan-marsu tinan 2018
Austrália no timor-leste asina tratradu istóriku ba fronteira marítima
Ohin, ho prezensa Sekretáriu-Jeral ONU nian, Austrália no Timor-Leste asina ona tratadu istóriku ida hodi establese fronteiras marítimas permanente. Ida ne’e marka hahú era foun ida iha relasaun diak entre nasaun viziñu rua.
La’os deit fronteiras marítimas, tratadu ne’e mós establese estrutura ida hodi dezenvolve hamutuk kampu gás Greater Sunrise ba benefísiu nasaun rua nian. Tratadu ne’e mós refleta parseria ida entre nasaun rua ne’ebé liga ho jeográfia no lasu istória no amizade ne’ebé klean.
Tratadu ne’e Komisaun Konsiliasaun estabelese tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi nian (UNCLOS) mak diriji – espésie ninian ida ba dahuluk.
Nasaun rua hatudu ona vontade diak no prontu atu halo ajustamentu. Maske rezultadu husi prosesu konsiliasaun ne’e la kesi nasaun rua ne’e, nasaun rua ne’e halao negosiasaun ho boa-fé hodi bele hetan tratadu ida ne’ebé Timor-Leste, Austrália no Komisaun fiar justu, balansu no konsistente ho lei internasional.
Austrália nia Ministra Julie Bishop hateten: “Rezultadu ne’e marka importante ida ba parte sira no ba UNCLOS no lei internasional. Rezultadu ne’e haforsa fila fali ami nia respeitu ba, no importánsia husi, orden jurídika internasional hodi rezolve disputa sira.”
Timor-Leste nia Ministru Agio Pereira hateten: “Tratadu ida ne’e marka momentu istóriku ida ba Timor-Leste no ba amizade entre Timor-Leste no Austrália. Obrigadu ba komitmentu forte husi lideransa nasaun rua nian ba prosesu konsiliasaun ida ne’e, ami to’o ona iha akordu ida kona-ba fronteiras marítimas ida ne’ebé ekitativa, no konsistente ho lei internasional.”
Timor-Leste nia Xefi Negosiador Kay Rala Xanana Gusmão dehan: “Ohin ita halo istória ho Timor-Leste asina tratadu fronteiras marítimas permanente ida ne’ebé estabelese, ba dahuluk, fronteira ida ne’ebé justu entre ita nia nasaun rua, bazeia ba lei internasional. Ami fó agradese ba Komisaun ba sira nia pasiénsia, matenek no fiar, no ba reprezentante Austrália nian ba sira nia envolvimentu ne’ebé konstrutiva no ho espíritu kooperasaun. Momentu ida ne’e mós fó esperansa ba rezolusaun pasifika ba disputa sira iha mundu tomak.”
Austrália no Timor-Leste espresa sira nia gratitude ba eminente Komisaun nain lima ba Naseons Unidas nia Komisaun Konsiliasaun, ne’ebé S.E. Ambasador Peter Taksøe-Jensen mak lidera, ba sira nia dedikasaun tomak no profesionalizmu hodi buka hetan akordu ida. - 05 marsu 2018Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 1 fulan-marsu no Sorumutuk Estraordinária Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-marsu tinan 2018Aprova ona:hare tan
1. Akordu Espesiál kona-ba Investimentu entre Governu Timor no empreza Pelican Paradise Group Limited.
2. Dekretu-Lei ba atribuisaun subsídiu estraordináriu ida ba membru sira husi Órgaun Administrasaun Eleitorál iha Timor-Leste.
3. Dekretu Governu nian atu atribui pagamentu suplementár ida ba funsionáriu sira husi Imprensa Nasionál Timor-Leste nian I.P.
4. Alterasaun ba Dekretu Governu nian n. 19/2017 no n. 21/2017 kona-ba organizasaun no funsionamentu sentru votasaun nian no prosedimentu votasaun, kontajen votu sira no apuramentu rezultadu sira iha rai-laran no iha rai-li’ur.
5. Dekretu-Lei kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 3/2016, loron 16 fulan-marsu, ne’ebé estabelese Estatutu Administrasaun Munisipál, Autoridade Munisipál no Grupu Tékniku Interministeriál ba Dexentralizasaun Administrativa.
6. Adenda ba kontratu sira kona-ba empréstimu ne’ebé selebra ona entre Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB-sigla iha lian inglés) kona-ba estrada sira Tibar-Likisá no Tibar-Glenu.
7. Revogasaun ba Dekretu-Lei n. 37/2016, loron 7 fulan-setembru, ne’ebé konsagra ona rejime tranzitóriu ba nomeasaun kargu diresaun no xefia sira husi autoridade munisipál no administrasaun munisipál sira durante faze deskonsentrasaun administrativa.
8. Dekretu-Lei kona-ba apoiu ba entidade empregadora sira iha ámbitu adezaun ba rejime kontributivu seguransa sosiál nian. - 02 marsu 2018Esklaresimentu kona-ba Komunikadu Imprensa Loron 1 Fulan-Marsu tinan 2018 nianPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VII Governu Konstitusionál
..............................................................................................................................
Dili, loron 2 Marsu tinan 2018
Komunicadu Imprensa
Esklaresimentu kona-ba Komunikadu Imprensa Loron 1 Fulan-Marsu tinan 2018 nian
Relasiona ho Komunikadu Imprensa loron 1 fulan-marsu tinan 2018 nian, ho títulu ‘Asinatura kona-ba Akordu entre Timor-Leste no Austrália iha Novaiorke’, liuhusi komunikadu ida-ne’e ami hakarak esklarese katak, hafoin halo tiha kontaktu ba Misaun Permanente Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha Nasoins Unidas, iha Novaiorke, Governu Austrália laiha intensaun atu indika ninia Primeiru-Ministru, Malcolm Turnbull, sai nu’udar reprezentante Austrália nian, iha serimónia asinatura kona-ba akordu delimitasaun ketan-tasik entre Timor-Leste no Austrália ne’e, maibé indika ninia Ministra Negósius Estranjeirus, Julie Bishop. REMATA - 01 marsu 2018Asinatura kona-ba Akordu entre Timor-Leste no Austrália iha NovaiorkePrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VII Governu Konstitusionál
..............................................................................................................................
Dili, loron 1 marsu tinan 2018
Komunicadu Imprensa
Asinatura Akordu entre Timor-Leste no Austrália iha Nova Iorke
Iha loron 6 fulan-marsu mai ne’e, Timor-Leste no Austrália sei asina tratadu foun kona-ba delimitasaun ketan-tasik sira (fronteira marítima) entre nasaun rua ne’e iha Novaiorke, iha Sekretáriu-Jerál ONU, António Guterres, nia oin. husi Atuál Ministru Adjuntu Primeiru-Ministru nian Agio Pereira, maka sei reprezenta Timor-Leste hodi asina akordu kona-ba Delimitasaun Ketan sira (Delimitasaun Fronteira), no Austrália sei reprezenta husi atuál Ministra Negósius Estranjeirus, Julie Bishop.
La tuir ona buat ne’ebé mak ema hotu hein, serimónia asinatura kona-ba akordu ne’e sei la konta ho prezensa atuál Primeiru-Ministru Austrália nian, Malcom Turnbull, nune’e mós sei la iha prezensa husi Primeiru-Ministru Timor-Leste nian, Marí Alkatiri. "Konteúdu husi akordu ne’ebé sei halo entre Timor-Leste no Austrália ne’e ko’alia liu kona-ba delimitasaun liña ketan-tasik nian entre nasaun rua ne’e, no la ko’alia kona-ba aspetu sira ne’ebé relasiona ba esplorasaun Greater Sunrise nian. Iha ona konfirmasaun ofisiál katak Primeiru-Ministru Austrália nian sei la marka prezensa iha serimónia asinatura tratadu ne’e nian, no tanba ne’e laiha sentidu atu Primeiru-Ministru Timor-Leste nian dezloka ba Novaiorke iha loron 6 fulan-marsu ne’e”, deklara atuál lider husi Governu Konstitusionál VII.
Hafoin asinatura, tratadu ne’e sei hetan ratifikasaun husi Parlamentu Timor-Leste no Austrália nian, no tuirmai sei vigora iha ordenamentu jurídiku internu nasaun rua ne’e nian. REMATA