RSS 

Komunikadus

  • Image
    21 novembru 2018Shell Austrália no Governu Timor-Leste konkorda termu fa’an nian kona-ba partisipasaun iha kampu Greater Sunrise
    GOVERNU TIMOR-LESTE NO SHELL AUSTRALIA
    KOMUNIKADU KONJUNTU
    Loron 21, fulan-NOVEMBRU, tinan 2018
    Shell Australia no Governu Timor-Leste konkorda termu fa’an nian kona-ba partisipasaun iha kampu Greater Sunrise
    sei publika
    hare tan
  • Image
    21 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 21 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no hahú ho aprovasaun ba orgánika Sekretaria Estadu Ambiente nian, nuudar departamentu governamental ne’ebé koadjuva Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área ambiente nian.
    Ministru Transporte no Komunikasaun aprezenta proposta ida hodi nomeia membru sira ne’ebé kompoe Konsellu Administrasaun ba Autoridade Nasionál Komunikasaun nian. Autoridade Nasionál Komunikasaun nuudar Institutu Públiku ida ne’ebé hamahan-an iha Ministru Transporte no Komunikasaun nia tutela ne’ebé kaer knaar regula, superviziona, fiskaliza no inspesiona setór komunikasaun nian iha área hotu-hotu liuliu, fó lisensa no fiskaliza operadór telekomunikasaun sira, asegura jestaun iha aspetu radioelétriku no regula setór sira komunikasaun nian. Governu aprova tiha hodi nomeia João Olívio Freitas, ba Prezidente Konsellu Administrasaun no Georgina Emília da Silva Garcia, ba Diretora Finansas. Tuirmai, Konsellu Ministru sei nomeia Diretór Naun Ezekutivu.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós proposta Rezolusaun Governu ne’ebé Ministra Soliedariedade Sosiál no Inkluzaun aprezenta kona-ba nomeasaun ba Membru sira Konsellu Administrasaun hosi Institutu Nasionál ba Seguransa Sosiál. Nune’e, nomeia tiha Señór Longuinhos Armando S. I. Leto, MM, nuudar Prezidente ba Konsellu Administrasaun, Señór Azevedo Marçal, PhD no Señór Cornélio Barros, hanesan vogál ba Konsellu Administrasaun no Sr. Alberto Carvalho Araújo, SS, MM, EM, hanesan reprezentante ba empregador sira no Sr. Ramalho da Costa, A.P., hanesan reprezentante ba traballador sira, iha Konsellu Administrasaun hosi Institutu Nasionál ba Seguransa Sosiál. Remata
    hare tan
  • 14 novembru 2018Governu hato’o kondolénsia ba André da Costa Belo, L4, nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu hato’o kondolénsia ba André da Costa Belo, L4, nia mate
    Konsellu Ministrus sente triste tebes ho Andre da Costa Belo, L4, nia mate, iha loron 12 fulan-novembru, vítima husi moras ne’ebé nia terus kle’ur ona.
    L4 hanesan luta-na’in boot ida mós iha funu gerilla hasoru okupasaun Indonézia nian, liuliu hanesan lider organizasaun rezisténsia nian ida “Sagrada Família”.
    Hafoin restaurasaun independénsia, L4 ativu nafatin iha polítika, no sai hanesan fundadór no komisáriu polítiku Partidu Libertasaun Populár (PLP) nian no hola parte iha Governu Konstitusionál VII, hanesan Sekretáriu Estadu Veteranus nian.
    André da Costa Belo remata nia estudu universitáriu iha Universidade Dili (UNDIL), ne’ebé nia sai hanesan Vise-Reitór to’o loron ne’ebé nia mate, nu’udar mós ema ida ne’ebé fó aten-barani ba foin sa’e sira iha prátika desportiva.
    Governu Konstitusionál VIII hamutuk ho lider no institusaun Timor nian sira fó omenajen no hato’o laran susar no kondolénsia ba família L4 nian, eroi no veteranu husi Luta ba Libertasaun Nasionál.
    hare tan
  • Image
    14 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 14 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no hahú ho aprezentasaun hosi Sekretariadu G7+ ne’ebé halo tiha aprezentasaun badak ida hodi atualiza atividade hirak ne’ebé grupu ne’e halo ona, hahú kedas grupu ne’e hamriik, ho inisiativa Timor-Leste nian, to’o daudauk ne’e, ho destake prinsipál ba kontribuisaun no lideransa Timor-Leste nian iha prosesu hotu. Atu hatutan mós katak grupu ida-ne’e iha nia sede iha Díli no iha mós reprezentasaun iha Lisboa, Portugal. Grupu ne’e nuudar organizasaun ida intergovernamentál ne’ebé kompostu hosi nasaun 20 be nuudar nasaun frázil no afetadu tanba konflitu.
    Komisaun Nasionál Aprovizionamentu aprezenta ba Konsellu Ministru kona-ba prosesu konkursu hodi halo kontratu atu hadi’ak no halo manutensaun ba estrada Baukau-Vikeké, ne’ebé finansia liuhosi hetan empréstimu hosi Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu.  Projetu ne’e maka (ICB/046/MOPT-2017) no projetu ne’e iha faze rua Baukau-Venilale no Venilale-Vikeké.
    Governu aprova tiha proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Interior, hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova hosi Konsellu Ministru ba área seguransa interna, investigasaun kriminál, migrasaun no azilu, kontrolu ba fronteira, protesaun sívil no seguransa rodoviária no koperasaun polisiál.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Soliedariedade Sosiál no Inkluzaun, hanesan entidade governamentál responsável ba konsesaun, ezekuasaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área seguransa sosiál, asisténsia no reinsersaun komunitária.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Agrikultura no Peska, hanesan departamentu governamentál ne’ebé responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área agrikultura, floresta, peska no pekuária.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika ba Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, hanesan departamentu governamentál ne’ebé koadjuva Primeiru-Ministru, responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área promosaun ba igualdade jéneru no inkluzaun, halakon diskriminasaun no violénsia kontra feto no labarik sira, nomós partisipasaun feto sira nian iha vida polítika no sósiuekonómika.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós proposta Dekretu Governu ne’ebé Sekretaria Estadu ba Protesaun Sívil aprezenta kona-ba atu fó subsídiu alimentasaun ba funsionáriu sira iha Diresaun Seguransa ba Patrimóniu Públiku, ho funsaun halo vijilánsia ka eskala ba servisu iha kalan no fin de semana. REMATA
    hare tan
  • Image
    07 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 7 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no  hahú ho aprezentasaun hosi Ministériu Finansas kona-ba Proposta final ba Lei Orsamentu Jerál Estadu tinan 2019 nian, ne’ebé membru Governu sira aprova.
    Autoridade Nasionál Petróleu no mineral, liuhosi ninia Vise-Prezidente halo aprezentasaun ida kona-ba Sosiedade TL Cement, Lda. Sosiedade ne’e harii hahú nuudar Sosiedade liuhosi Kuotas ho responsabilidade limitada no kapitál privadu.
    Tatuir Ministra Finansas interina halo tiha aprezentasaun badak ida kona-ba situasaun atuál ba Dívida Governu nian ba Timor Telekom, hahú hosi tinan 2015 to’o tinan 2017.
    Governu aprova tiha proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Justisa, hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova hosi Konsellu Ministru kona-ba área justisa, direitu no direitu umanu no ba terras no propriedades.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Finansas, hanesan entidade governamentál responsável ba konsesaun, ezekuasaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área plneamentu no monitorizasaun annuál ba orsamentu no finansas.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika hosi Sekretaria Estadu ba Juventude no Desportu, hanesan departamentu governamentál ne’ebé koadjuva Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu, responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área juventude o desportu.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika ba Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu, hanesan departamentu governamentál ne’ebé koadjuva Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área servisu, formasaun profisionál no empregu.
    Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár aprezenta tiha ba membru Konsellu Ministru sira opsaun sira ne’ebé define ona iha programa ‘’Compact’’, ne’ebé nia objetivu prinsipál maka hamenus kiak iha Timor-Leste, liuhosi kresimentu ekonómiku iha ámbitu projetu ida ne’ebé dezenvolve no finansia hosi Millennium Challenge Corporation (MCC) en kordenasaun ho Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Ho hanoin atu reforsa relasaun bilaterál entre Governu Timor-Leste no Governu Estadus Unidus Amérika, MCC dezenvolve to’o daudauk ne’e programa hotu hodi apoia Timor-Leste, hahú kedas tinan 2011.  
    Konsellu Ministru aprova tiha mós programa rua, ida kona-ba kombate ba rakitismu no ida seluk kona-ba dezenvolvimentu kapitál umanu. REMATA
    hare tan
  • Image
    06 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 6 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni liuhosi sorumutuk estraordinária iha Palásiu Governu, iha Díli.
    Ministra Finansas interina halo aprezentasaun kona-ba Proposta Lei ba Orsamentu Jerál Estadu tinan 2019 nian.
    Hodi hanoin ba orsamentu ba kada ministériu nomós despeza esterna seluk ne’ebé tenke selu, tetu Orsamentu Jerál Estadu 2019 nian nune’e, determina tiha totál USD$ 1 827 millaun dólares (billaun 1 atus ualu-ruanulu resin-hitu dólares amerikanu).
    Atu hatuur tetu orsamentál ida-ne’e, konsidera tiha mós despeza tomak tuir kategoria oioin no Estadu nia investimentu sira liuhosi Fundu Infraestrutura kona-ba programa/projetu oioin be daudauk ne’e la’o hela no programma/projetu hirak ne’ebé atu hahú.
    Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu sei envia ba Parlamentu Nasionál iha loron-8 fulan novembru, tuir termu kalendáriu ne’ebé aprova ona. REMATA
    hare tan
  • Image
    31 outubru 2018Sorumutuk Konsellu Ministru loron 31 fulan-outubru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 31 fulan-Outubru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli, no hahú ho aprezentasaun hosi Ministériu Finansas ba Relatóriu Nasionál Dezenvolvimentu Umanu nian, kona-ba inkéritu ne’ebé hala’o ona hamutuk ho Universidade Flinders hosi Austrália no Programa Nasoes Unidas ba Dezenvolvimentu . Relatóriu ne’e foka liu kona-ba situasaun atuál no bein-estar moris ba joven sira. Hosi rekomendasaun investimentu hirak ne’ebé aprezenta tiha, ko’alia liu kona-ba investimentu oinsá hadi’ak kualiadade iha área saúde nian, edukasaun no ekonomia, dezenvolve atu oinsá joven sira bele hetan oportunidade hodi aumenta bein-estar ba populasaun joven tomak.
    Tuir mai, Ministériu Finansas aprezenta Projetu Reabilitasaun no Melloramentu ba  Estrada Baukau-Vikeké, liuhosi empréstimu ne’ebé sei fó hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku. Prazu ezekusaun ba projetu ne’e maka tinan 3 no sei hahú iha tinan 2019 too finál tinan 2021. Objetivu prinsipál hosi projetu ne’e maka buka atu fornese rede Estrada ida seguru liu, fiável no ho kualidade boot. Rede Estrada foun ida-ne’e sei fó impaktu pozitivu tebes tanba sei reforsa aumentu no efisiénsia mobilidade ba ema no sasán no sei apoia atu hasa’e mós ekonomia no tatuir hatún kiak iha área rural sira.
    Reprezentante sira hosi Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste nian (BNCTL) aprezenta proposta ida kona-ba kapitalizasaun liuhosi finansiamentu hosi governu ba tinan  2019 nian. Aprezenta tiha liuhosi gráfiku oinsá evolusaun ba iha kresimentu depósitu no kréditu, hahú hosi tinan 2011 too daudauk ne’e., nomós variasaun seluktan kona-ba empréstimu, depózitu no adekusaun ba kapitál be agora laó hela no mós projesaun ba iha tinan  2019 nian.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós Rezolusaun Governu kona-ba kontribuisaun Timor-Leste nian ba Fundu Konvensaun hosi Nasoes Unidas kona-ba Direitu Mar (CNUDM) hodi fó Asisténsia ba Estadu sira, ho valor USD$ 250.000,00. Desizaun ida-ne’e mosu mai hamutuk ho pedidu hosi Xefe Negosiadór Xanana Gusmão iha ámbitu pozisaun Timor-Leste nian atu apoia ‘’Estadu frázil sira’’ ne’ebé mós hetan problema iha área fronteira nian maibé Estadu sira ne’ebá iha obstákulu finanseiru nune’e, difikulta sira atu bele hetan asesu ba mekanizmu direitu internasionál nian kona-ba oinsá rezolve disputa kona-ba delimitasaun fronteira.
    Governu mós aprova kontribuisaun ne’ebé fó ba Sekretaria Estadu Juventude no Desportu ho valór USD$ 180.000,00 hodi apoia realiza festival desportu, múzika, kultura no aventura ho naran ‘’Suai Extreme’’ ne’ebé sei hala’o durante loron-6 nia laran no sei ramata ho inaugrasaun ofisiál ba auto-estrada iha zona sul Timor-Leste nian. Preveé ona katak ema barak tebtebes maka sei partisipa, ema timoroan no ema internasionál, tan sei realiza atividade balu ne’ebé ba dalauluk halo iha Timor-Leste.
    Ministra finansas halo tiha aprezentasaun badak kona-ba esbosu ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2019 ne’ebé sei aprezenta ba Parlamentu Nasionál hodi diskute no aprova.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Obras Públika, Salvador Eugénio Soares dos Reis Pires, aprezenta kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Obras Públika nian, ne’ebé nuudar departamentu govenrmanetál responsevel ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova hosi Konsellu Ministru ba área sira Obras Públika nian, planeamentu urbanu, abitasaun, abastesimentu distribuisaun no jestaun ba bee, saneamentu no eletrisidade.
    Governu aprova mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agsutinho da Silva aprezenta kona-na lei orgánika hosi Ministériu Transporte no Komunikasaun, hanesan departamentu governamentál ne’ebé responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área sira transporte terrestres nian, marítima no aéreu, ho karater sivil no servisu ausiliár sira, ba komunikasaun, servisu postal, telegráfiku telefóniku no telekomunikasaun no servisu metereolojia no jeofízika seluktan.
    Governu aprova mós proposta Dekretu-lei ne’ebé Ministra Saúde interina, Elia A. dos Reis, aprezenta kona-ba orgánika hosi Ministériu Saúde, hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área sira saúde no atividade farmaséutika seluktan.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Defeza, Brigadeiru-Jenerál Filomeno Paixão de Jesus,  aprezenta kona-ba Lei orgánika ba Ministériu Defeza hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área defeza nasionál no forsa armada Timor-Leste nian.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos kona-ba lei orgánika Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, aprezenta, hanesan  departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru kona-ba área ensinu no kualifikasaun iha nível superior nune’e mós ba área siénsia, teknolojia arte no kultura.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu, Dulce de Jesus, aprezenta kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área sira ensinu, ho esesaun iha nível superior, hodi konsolida no halo promosaun ba  língua ofisiál sira, juventude no desportu.
    Ministériu Turizmu halo aprezentasaun badak ida ba Konsellu Ministru kona-ba eventu internasionál relasiona ho komemorasaun Tinan Foun Xina nian ne’ebé Timor-Leste mós sei partisipa, nomós ba Expo Dubai 2020. Kona-ba eventu ida ikus ne’e Timor-Leste sei aprezenta ofisialmente nia logo turístiku – “Timor-Leste, Explore the Undiscovered’’. REMATA
    hare tan
  • Image
    31 outubru 2018Klarifikasaun kona-ba Komunikadu Imprensa falsu
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Dili, 30 outubru 2018
    Komunikadu Imprensa
    Klarifikasaun kona-ba Komunikadu Imprensa falsu
    Prezidénsia Konsellu Ministru informa katak sirkula tiha komunikadu falsu ida ne’ebé maka la’ós fó-sai hosi departamentu governamentál ida-ne’e, hodi fó-sai no bosok ba públiku katak sei fó toleránsia de pontu ba funsionáriu públiku sira, iha loron kuarta 31 outubru, hahú hosi tuku 12 otl.
    Nune’e, Prezidénsia Konsellu Ministru apela ba públiku no, liuliu ba funsionáriu públiku sira atu lalika konsidera komunikadu ne’ebé la públika iha Portal Governu, maske hateten dehan katak PKM maka fó-sai komunikadu ne’e. Remata
    hare tan
72 73 74 75 76 77 78