Komunikadus
- 08 abril 2022Toleránsia pontu tanba Kinta-feira Santa no Volta daruak Eleisaun Prezidente Repúblika nianPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VI Governu Konstitusionál
..............................................................................................................................
Díli, loron 8 fulan-abril tinan 2022
Komunikadu Imprensa
Toleránsia pontu tanba Kinta-feira Santa no Volta daruak Eleisaun Prezidente Repúblika nian
Ho konsiderasaun katak iha loron 15 no loron 17 fulan-abríl sei selebra hanesan Loron Sesta-Feira Santa no Páskua;
Ho konsiderasaun katak loron sira ne’e prevee momoos ona iha Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu nian, nu’udar loron feriadu nasionál;
Ho konsiderasaun katak selebrasaun relijioza sira ne’ebé selebra iha loron Kinta-Feira Santa, loron ne’ebé importante no iha signifikadu boot ba sarani katóliku sira ne’ebé baibain partisipa iha loron ne’e ho númeru ne’ebé boot;
Konsidera mós katak iha loron 19 fulan-abríl tinan 2022 sei hala’o votasaun daruak ba eleisaun Prezidente Repúblika nian;
Ho konsiderasaun katak ema ho númeru ne’ebé boot sei dezloka ba unidade sira resenseamentu eleitorál ida-idak nian hodi bele partisipa iha votasaun ne’e no hafoin ne’e fila fali ba fatin sira iha ne’ebé baibain sira hala’o sira-nia atividade profisionál;
Ho konsiderasaun katak, ba importánsia hodi kombate abstensaun no promove partisipasaun sidadaun sira hotu iha atu eleitorál ne’ebé sei hala’o;
Ho konsiderasaun ba prátika ne’ebé maka molok ne’e halo tuir ona;
Ho konsiderasaun katak, tuir dispostu iha alínea d) n. 6 husi artigu da-7 Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu nian, kompete ba Primeiru-Ministru hodi fó toleránsia pontu ba “funsionáriu no ajente sira husi ministériu no servisu sira ne’ebé depende ba ministériu sira-ne’e, nune’e mós institutu no organizmu sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian;
Nune’e, bazeia ba dispostu iha alínea b) n. 2 no iha alínea d) n. 6, alínea rua ne’e hotu, husi artigu da-7 Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu nian, ha’u determina hanesan tuirmai:
Fó toleránsia pontu:
a) Iha loron 14 fulan-abríl tinan 2022, hahú husi tuku 12:00 meiudia,
b) Iha loron 18 no loron 19 fulan-abríl tinan 2022, durante loron tomak.
c) Iha loron 20 fulan-abríl tinan 2022, to’o tuku 14:00 loraik,
2. Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o knaar iha servisu sira administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka deskonsentradu, no mós iha organizmu sira administrasaun indireta Estadu nian;
3. La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus husi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza husi atividade sira ne’ebé sira dezenvolve, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e;
4. Sein prejuízu ba kontinuidade no kualidade husi servisu públiku ne’ebé atu presta, dirijente másimu sira husi servisu sira ne’ebé temi ona iha númeru anteriór tenke fó dispensa kona-ba devér asiduidade nian ne’ebé hanesan ba funsionáriu sira ne’e, iha loron seluk, ne’ebé sei determina bainhira iha oportunidade. Remata - 06 abril 2022Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-abril tinan 2022Aprova ona:hare tan
1 - vaga sira ba promosaun pesoál integradu iha Rejime Jerál Karreira sira Administrasaun Públika nian ba tinan 2022;
2 - autorizasaun ba negosiasaun ho Banku Mundiál kona-ba kondisaun espesífika sira ba empréstimu hodi finansia projetu fornesimentu bee moos ba sidade Dili.
Analiza ona:
1 - konstrusaun bloku pediatria no kuidadus intensivus iha Hospitál Nasionál Guido Valadares;
2 - opsaun polítiku-lejizlativa sira ne’ebé maka sai hanesan baze ba inisiativa hodi kria polítika nasionál ba arkivu públiku no privadu sira;
3 - progresu sira ne’ebé alkansa ona iha prosesu adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK). - 30 marsu 2022Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-marsu tinan 2022Aprova onahare tan
1 - Fundu Espesiál ba Dezenvolvimentu Ataúro (FEDA);
2 - Investimentu privadu iha setór telekomunikasaun sira;
3 - Prosedimentu aprovizionamentu, liuhusi konkursu públiku internasionál, ba adjudikasaun kontratu ba konstrusaun “Jardim da Chama Eterna”; no
4 - Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl nian. - 25 marsu 2022Timor-Leste lamenta ho Madeleine Albright nia matekondolénsia ne’ebé kle’an ba família no belun sira Madeleine Albright nian, eis-Sekretária Estadu Governu Estadus Unidus Amérika nian, ne’ebé mate iha loron 23 fulan-marsu liubá.hare tan
- 23 marsu 2022Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 23 fulan-marsu tinan 2022Aprova ona:hare tan
1 - alterasaun daruak kona-ba rekursu materiál no insentivu finanseiru ba lideransa komunitária sira.
2 - Akordu Servisu Aéreu sira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Emiradus Árabes Unidus.
3 - alterasaun dahuluk akordu kontribuisaun finanseira ba objetivu sira dezenvolvimentu nian entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Estadus Unidus Amérika, liuhusi ajénsia USAID.
4 - pagamentu suplementár ba funsionáriu, ajente no kontratadu sira iha Imprensa Nasionál Timor-Leste, I. P. nian ne’ebé envolve iha impresaun boletín votu ba eleisaun Prezidente Repúblika nian.
5 - Planu Lejizlativu Governu nian ba tinan 2022.
Analiza ona
1 - aprezentasaun matéria jestaun rekursus umanus iha Administrasaun Públika;
2 - aprezentasaun ida kona-ba proposta sira investimentu privadu nasionál no internasionál ne’ebé eziste iha setór telekomunikasaun nian, hodi halo ligasaun kabu fibra ótika mai Timor-Leste. - 22 marsu 2022Feriadu sira iha tinan 2022Feriadu sira ho data fiksu no data variavel nian ba tinan 2022 ne'ebé determina husi Lei n.10/2005, loron 10 fulan-agostu.hare tan
- 17 marsu 2022Toleránsia pontu iha loron 18 fulan-marsu tinan 2022Toleránsia pontu iha loron 18 fulan-marsu tanba volta dahuluk eleisaun prezidensiál nian.hare tan
- 16 marsu 2022Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-marsu tinan 2022Aprova ona:hare tan
1 - Primeira alteração ao Decreto-Lei n.º 26/2021, de 26 de novembro, sobre as medidas excecionais e temporárias de vigilância sanitária de resposta à pandemia da doença COVID-19;
2 - Rejime Jurídiku foun ba Aprovizionamentu, kontratu públiku sira no ninia infrasaun sira;
3 - akordu entre Governu Timor-Leste no g7+;
4 - akordu sira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Reinu Kamboja no Reinu Tailándia nian, atu fó izensaun vistu ba titulár sira pasaporte Diplomátiku no Servisu nian.
Analiza ona:
1 - planu lejizlativu Governu nian ba tinan 2022.