Komunikadus
- 31 outubru 2022Governu hato’o ninia solidariedade ho Koreia SulGovernu Timor-Leste hato’o ninia sentidas kondolénsias ba Governu no povu Repúblika Koreia nian ba insidente ne’ebé akontese iha loron 29 fulan-outubru liubá, iha bairru Itaewon, iha Kapitál koreana, Seul.hare tan
- 26 outubru 2022Toleránsia Pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2022Fó toleránsia pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2022, loron tomakhare tan
- 26 outubru 2022Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-outubru tinan 2022Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-outubru tinan 2022
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral, ne’ebé aprova Polítika no Estratéjia ba Setór Privadu.
Ho intervensaun lejizlativa ida-ne’e ninia objetivu atu atinje expansaun setór privadu nian, nu’udar motor prinsipál ba kreximentu ekonómiku no atu hamenus dezempregu, liuhusi hadi’a ambiente negósiu, diversifikasaun baze ekonómika nasionál no promosaun inkluzaun sosiál no ekonómika nian.
Prevee kriasaun ba Konsellu Dezenvolvimentu Emprezariál ida, ne’ebé kompostu hosi entidade governamentál relevante oin-oin iha matéria ida-ne’e, ne’ebé sei sai responsavel ba kriasaun no expansaun empreza sira, programa formasaun nian no sentru sira dezenvolvimentu emprezariál nian. Konsellu ida-ne’e ninia misaun mós mak atu dezenvolve programa espesiál sira atu hamoris filafali Empreza sira Ki’ik no Média rai-laran nian.
Koordenasaun no implementasaun hosi polítika ida-ne’e sei responsabiliza husi membru Governu ne’ebé responsavel ba área koordenasaun asuntus ekonómikus nian, ne’ebé iha kolaborasaun ho membru Governu sira-seluk ne’ebé responsavel ba área relevante sira hodi dezenvolve setór privadu.
........
Konsellu Ministrus mós aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian rua, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, ba aprovasaun Akordu kona-ba Servisu Aéreu sira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Indonézia no Repúblika Singapura.
Objetivu prinsipál hosi akordu hirak ne’e atu garante realizasaun ba vou komersiál regulár sira entre Timor-Leste no Indonézia no Singapura, ho hanoin atu promove dezenvolvimentu iha setór ekonómiku, komersiál no turizmu país hirak ne’e nian.
........
Konsellu Ministrus, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Obras Públikas, Abel Pires da Silva, delibera atu autoriza prosedimentu aprovizionamentu ba obras públikas ne’ebé relasiona ho projetu konstrusaun Manleuana River Training Works no Rede Drenajen D04 nian, iha Kaikoli, ho valór investimentu ida ho totál hamutuk dolar amerikanu millaun 15,6.
........
Konsellu Ministrus mós delibera atu autoriza realizasaun despeza relasiona ho kontratu depózitu nian ida ne’ebé selebra ona ho Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste ba implementasaun Liña Kréditu “Fasilidade Garantia Kréditu Suave” no ho transferénsia dolar amerikanu millaun limanulu husi konta tezouru ba konta bankária ne’ebé loke ona tuir kontratu ne’e. Projetu deliberasaun ne’e aprezenta husi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva.
Liña Kréditu “Fasilidade Garantia Kréditu Suave” ho objetivu atu estabelese garantia kréditu ida kona-ba kréditu ne’ebé sei fó husi instituisaun bankária sira ba empreza mikro, ki’ik, média no boot, hodi fiksa ba taxa osan-funan remuneratória ne’ebé bele hadi’a kondisaun asesu ba kréditu husi parte empreza ne’ebé servisu hela iha merkadu rai-laran.
Liña kréditu ida-ne’e finansia husi dotasaun ida ho dolar amerikanu millaun limanulu, ne’ebé inklui ona iha Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2022. REMATA - 19 outubru 2022Governu apela ba ajénsia viajen nasionál sira hodi labele bosok sidadaun sira ho promesa falsa sira kona-ba serbisu iha rai-li’urGovernu Konstitusionál VIII apela ba ajénsia viajen nasionál sira hodi labele bosok sidadaun sira ho promesa falsa sira kona-ba serbisu iha rai-li’ur.hare tan
- 19 outubru 2022Governu apela ba ajénsia viajen nasionál sira hodi labele bosok sidadaun sira ho promesa falsa sira kona-ba serbisu iha rai-li’urGovernu Konstitusionál VIII apela ba ajénsia viajen nasionál sira hodi labele bosok sidadaun sira ho promesa falsa sira kona-ba serbisu iha rai-li’ur.hare tan
- 19 outubru 2022Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 19 fulan-outubru tinan 2022Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 19 fulan-outubru tinan 2022
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu rua Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Julião da Silva no husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, ba aprovasaun Konvensaun Multilaterál kona-ba Seguransa Sosiál husi Comunidade de Países de Língua Portuguesa (CPLP) no Konvensaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste ho Repúblika Portugeza kona-ba Seguransa Sosiál.
Konvensaun Multilaterál kona-ba Seguransa Sosiál (CPLP) ne’e nu’udar akordu internasionál ida ne’ebé ninia objetivu mak atu proteje traballadór sira husi nasaun signatáriu sira ida-idak ne’ebé servisu iha rai-li’ur, hodi permite katak durasaun tempu serbisu nian tenke sura mós, la haree ba nasaun ne’ebé ezerse ninia funsaun sira durante ninia vida ativa, hodi evita lakon tempu iha karreira kontributiva no mós benefisia kontajen ba prazu sira kona-ba garantia atu hetan asesu ba prestasaun sosiál sira ne’ebé Konvensaun ne’e abranje ( protesaun ba invalidéz, ferik-katuas no mate).
Konvensaun entre Repúblika Timor-Leste ho Repúblika Portugeza kona-ba Seguransa Sosiál inklui traballadór no sidadaun nasionál sira hotu husi nasaun rua ne’e, inklui rejime seguransa sosiál kontributivu no la kontributivu nian, iha objetivu fundamentál rua: iha sorin seluk, totalizasaun husi períodu kontributivu ne’ebé kumpre iha país rua ne’e, hodi permite “sura hamutuk” tempu servisu no deskontu nian ba seguransa sosiál iha país rua ne’e, atu kumpre prazu garantia nian hodi hetan asesu ba prestasaun sosiál rejime kontributivu nian; iha sorin seluk, atu asegura tratamentu hanesan ba sidadaun país rua ne’e nian, ne’ebé permite katak sidadaun sira husi país ida ba hela iha país seluk hodi hetan benefísiu hosi direitu ne’ebé hanesan no sujeita ba obrigasaun ne’ebé hanesan ho sidadaun husi país ne’ebé sira hela bá.
Aprova mós Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Gabinete Primeiru-Ministru, kona-ba medida hodi proteje sidadaun timoroan sira iha rai-li’ur.
Diploma ida-ne’e prevee medida lima lubuk ida ba protesaun sidadaun timoroan iha rai-li’ur no define regra sira ba ninia atribuisaun:
Prestasaun sokorru bainhira iha katástrofe naturál ka perturbasaun grave ba orden públika;
Repatriasaun (Lori-fila) Timoroan sira iha rai-li’ur;
Apoiu emerjénsia ba alojamentu (hela-fatin);
Apoiu ai-han emerjénsia nian;
Apoiu iha kazu prizaun ka detensaun nian.
....
Konsellu Ministrus analiza ona opsaun polítika públiku-lejizlativa ne’ebé sai hanesan baze ba inisiativa hodi altera Dekretu-Lei ne’ebé kria ona Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA).
Objetivu husi inisiativa lejizlativa ida-ne’e atu elimina restrisaun ho diresaun tolu de’it atu bele kria estrutura foun ba Koordenasaun Téknika, ba dezenvolvimentu no implementasaun husi sistema informasaun ne’ebé integradu ba planeamentu, monitorizasaun no avaliasaun no ba auditoria interna.
….
Analiza ona mós opsaun polítiku-lejizlativa ne’ebé sai hanesan baze ba inisiativa alterasaun ba Dekretu-Lei ne’ebé kria ona Servisu Nasionál Intelijénsia (SNI), ho objetivu atu revee no aperfeisoa kompeténsia sira husi instituisaun ida-ne’e, no introdús alterasaun ba ninia orgánika.
……
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, aprezenta ona pontu situasaun ba ezekusaun Planu Lejizlativu Governu tinan 2022 nian. Planu lejizlativu ida-ne’e aprova ona husi Konsellu Ministrus iha sorumutuk loron 23 fulan-marsu liubá, ne’ebé elabora ona bazeia ba proposta ne’ebé submete husi membru sira Konsellu Ministrus nian. Planu ne’e konsiste iha previzaun ida hosi intervensaun lejizlativa sira Governu nian no prioridade ida-idak, divide tuir setór, ba tinan 2022.
......
Ikusliu, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral no Sekretáriu Estadu Ambiente nian, Demétrio do Amaral de Carvalho halo ona aprezentasaun ida kona-ba projetu ba revizaun Kontribuisaun ne’ebé Nasionalmente Determina ona (Intended Nationally Determined Contributions (INDC))ba períodu tinan 2022-2030, ho objetivu atu halo redusaun globál ba emisaun gás sira husi efeitu estufa. Kontribuisaun ne’ebé Nasionalmente Determina ona reformula ona tuir área prinsipál haat kompromisu nian:
Governasaun ba Risku Klimátiku;
Kreximentu no Tranzisaun Natureza-Pozitiva;
Dezenvolvimentu ho konteúdu karbonu ne’ebé baixu;
Adaptasaun ba Alterasaun Klimátika no Konstrusaun Reziliénsia nian. REMATA
- 18 outubru 2022Komisaun Anti Korrupsaun halo buska iha fatin-servisu Palásiu Governu nianKomisaun Anti Korrupsaun halo buska iha fatin-servisu Palásiu Governu nianhare tan
- 12 outubru 2022Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 12 fulan-outubru tinan 2022Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 12 fulan-outubru tinan 2022
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé halo alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 37/2022, loron 25 fulan-maiu, kona-ba subsídiu fim do ano ba uma-kain sira, hodi klarifika ámbitu husi ninia aplikasaun.
........
Konsellu Ministrus aprova mós projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, ho objetivu atu ratifika Adezaun Timor-Leste ba Akordu kona-ba Medida sira Estadu Portu nian hodi prevene, impede no elimina peska ilegál ne’ebé la deklara no la regula (PSMA, sigla iha lian inglés).
Akordu ba Medida Estadu Portu nian nu’udar instrumentu internasionál ida ne’ebé ho objetivu atu prevene, impede no elimina peska ilegál ne’ebé la deklara no la regula, liuhusi aplikasaun medida sira Estadu portu nian ne’ebé efisiente no, ho nune’e hodi asegura konservasaun ba prazu naruk no esplorasaun sustentável ba rekursu sira husi tasi ne’ebé moris no ekosistema sira tasi nian.
..........
Konsellu Ministrus delibera ona hodi autoriza Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, autoriza halo negosiasaun no asinatura Akordu rua ba Servisu Aéreu sira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste ho Reinu Kamboja no Portugál.
Objetivu hosi akordu sira-ne’e atu estabelese no halo operasaun servisu aéreu nian entre territóriu sira ne’ebé refere no husi territóriu sira ba territóriu sira seluk, tuir no kompleta-malu ba Konvensaun kona-ba Aviasaun Sivíl Internasionál.
.........
Ikusliu, Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento no Diretór Ezekutivu ba TradeInvest Timor-Leste, Arcanjo da Silva, halo aprezentasaun ida kona-ba avaliasaun implementasaun hosi akordu espesiál ba investimentu ne’ebé halo ona entre Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ho sosiedade komersiál Ensul. REMATA