RSS 

Komunikadus

  • Image
    02 outubru 2018Governu hato’o ninia solidariedade ba Indonézia
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu hato’o ninia solidariedade ba Indonézia
    Lori povu Timor-Leste nia naran, Governu hato’o kondolénsia ba família no belun sira husi vítima husi rai nakdoko tutuirmalu ne’ebé atinji pontu aas liu ho tsunami ida iha Palu, iha illa Sulawesi, Indonézia nian, iha loron-sesta, loron 28 fulan-setembru. Governu hato’o mós ninia solidariedade ba Governu no povu Indonézia, ne’ebé maka hasoru dezastre naturál boot ne’e.
    Rejiaun Palu mak área ida-ne’ebé besik liu no afetada liu husi rai nakdoko, ho magnitude 7,5 eskala Richter ne’e, no tsunami ne’ebé provoka husi rai-nakdoko ne’ebé makaas.
    Rejiaun ne’e hetan estragu maka’as liu tanba rai-nakdoko no tanba tsunami ne’ebé mak akontese tuirmai, no afeta ba ema rihun ba rihun hodi halo ema barak maka lakon sira-nia vida, kanek no balu lakon seidauk hetan. Ekipa sira salvamentu nian kontinua buka nafatin mate-restu sira.
    Governu Timor-Leste hahí servisu husi autoridade sira iha asaun atu buka tuir no salva iha kondisaun sira ne’ebé susar tebes. REMATA
    hare tan
  • Image
    26 setembru 2018Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-setembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 26 fulan-Setembru tinan 2018
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no analiza ona aprezentasaun husi Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Perreira, ne’ebé liga ba pontu situasaun kona-ba negosiasaun atu rezolve kestaun téknika sira ba ratifikasaun Tratadu Tasi Timor nian.
    Membru Governu sira diskute kestaun sira ne’ebé relasiona ho orsamentu Estadu nian ba tinan 2019, hafoin, iha semana liubá halo aprovasaun ba limite másimu husi orsamentu ne’e no distribuisaun envelope fiskál liña ministeriál hotu-hotu nian ne’ebé maka horiseik Ministériu Finansas halo ona . Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, husu ba Ministériu hotu-hotu atu respeita limite másimu ne’ebé hetan ona aprovasaun ne’e bainhira halo planu kona-ba orsamentu Ministériu ida-idak nian.
    Konsellu Ministrus debate ona mós kona-ba difikuldade sira ne’ebé mosu tanba rejime duodésimu, liuliu situasaun difisil kona-ba fornesimentu kombustivel ba eletrisidade, tanba orsamentu ba tinan fiskál 2018 nian ne’e sei hein hela promulgasaun husi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo.
    Ikusliu, Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares, Fidelis Magalhães, aprezenta mós ba Konsellu Ministrus informasaun no rezultadu sira husi Asembleia Jerál BNCTL nian, ne’ebé Estadu maka sai hanesan asionista. Aprezenta ona lukru ne’ebé BNCTL hetan iha tinan 2017 no avalia mós proposta kona-ba kapitalizasaun Banku ne’e nian atu aumenta tan ninia kapitál, atu nune’e BNCTL bele prontu atu hasoru situasaun finanseira saida de’it no bele habelar liután ninia produtu sira, hodi nune’e sai atrativu liután ba populasaun. Iha sorumutuk ne’e, halo mós debate kona-ba proposta atu fó ba BNCTL, sasán imovel Estadu nian hirak ne’ebé maka oras ne’e daudaun Banku utiliza hela, atu sasán sira-ne’e bele sai-hanesan patrimóniu BNCTL nian. REMATA 
    hare tan
  • Image
    21 setembru 2018Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-setembru tinan 2018
    Aprova ona

    1 - Kontinuasaun husi rejime duodésimu durante fulan-setembru;

    2 - Limite másimu husi orsamentu ba tinan fiskál 2019 nian;

    3 - Autorizasaun ba Ministru Defeza atu asina akordu entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Japaun

    4 - Suplementu remuneratóriu ba funsionáriu sira no ajente sira husi Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu ne’ebé hala’o serbisu iha prosesu preparasaun no implementasaun prova nasionál no ezame nasionál sira

    Analiza ona

    1 - Akordu atu troka nota entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Japaun

    2 - Relatóriu kona-ba misaun esploratória apoiu nian husi Timor-Leste ba eleisaun iha loron 18 fulan-novembru tinan 2018 oin-mai, iha Repúblika Giné-Bisau
    hare tan
  • Image
    07 setembru 2018Governu felisita Primeiru-Ministru foun Austrália nian
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu felisita Primeiru-Ministru foun Austrália nian
    Governu Timor-Leste hato’o felisitasaun ba Scott John Morrison ba ninia nomeasaun hanesan Primeiru-Ministru Austrália nian no dezeja susesu ne’ebé boot liután iha ninia funsaun nobre sira ne’ebé nia hala’o.
    Timor-Leste no Austrália partilla ligasaun istóriku no espesiál ida ne’ebé kesi Povu rua ne’e, hahú husi Funu Mundiál Daruak, no ligasaun ida-ne’e ita sei haforsa ho selebrasaun Aniversáriu Misaun INTERFET nian da-20, ne’ebé maka sei hala’o iha tinan 2019 oinmai.
    Nasaun rua ne’e partilla mós interese komún sira ne’ebé favoravel ba pás, estabilidade, seguransa, dezenvolvimentu no progresu, no daudaun ne’e sai ami-nia parseiru ne’ebé boot liu iha esforsu atu konsolida Estadu Direitu Demokrátiku ida, ne’ebé seguru, saudavel, moris-di’ak no reziliente.
    Ho susesu ne’ebé ita hetan foin daudaun ne’e iha aprovasaun ba Tratadu kona-ba Ketan Tasik, iha hela faze ratifikasaun nian, ita fó ona ezemplu boot ida ba Mundu no fó fila-fali impulsu atu haforsa ita-nia lasu konfiansa no lasu amizade fraternál nian.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha ninia karta felisitasaun nian ne’ebé haruka ba Primeiru-Ministru foun Austrália nian, hatete katak nia iha “esperansa boot atubele, ho apoiu Scott John Morrison nian, hetan rezultadu di’ak sira iha negosiasaun sira ne’ebé la’o hela kona-ba rekursu sira Greater Sunrise nian, atu nune’e bele aumenta liután ninia benefísiu ba populasaun no dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian.
    Taur Matan Ruak hatudu mós “ninia hakarak atu kontinua hametin lasu amizade, solidariedade no kooperasaun nian ne’ebé besik ne’ebé kesi metin país rua ne’e”, hodi manifesta “onra no priviléjiu” atubele simu Primeiru-Ministru Austrálianu nian iha Timor-Leste. REMATA
    hare tan
  • Image
    27 agostu 2018Governu hato’o kondolénsia ba Keith Hayes ninia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu hato’o kondolénsia ba Keith Hayes ninia mate
    Ho laran todan tebes maka Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba Sr. Keith Hayes, veteranu autralianu ida no mate-restu husi funu mundiál daruak nian, ninia mate.
    Keith Hayes, hafoin hetan kanek iha tiru-malu durante funu mundiál daruak nian iha Timor-Leste, família Timor nian ida maka salva nia, hodi marka inísiu husi amizade boot ida ho ami-nia povu ne’ebé dura iha nia moris tomak.
    Keith, aleinde hatudu ninia aten-barani ne’ebé boot tebes nu’udar komandu iha funu laran, bainhira fila ba Austrália nia luta nafatin. Ho empatia ne’ebé kle’an no preokupasaun maka nia apoia ativamente povu Timor, inklui mós iha ita-nia luta ba liberdade no ukun rasik an, nune’e mós ita-nia esforsu atu dezenvolve ita-nia nasaun foun ne’e. Apoiu durante moris tomak ne’e hanesan naroman ida iha relasionamentu entre ita-nia país rua ne’e no hatudu ona mai ita hotu posibilidade solidariedade nian entre ita-nia povu sira. Ami mantein ninia amizade iha ami-nia fuan no ami lamenta australianu ida ne’ebé boot tebes duni ninia mate.
    Keith sei hetan fatin importante ida iha ami-nia país nia istória no iha ami-nia relasionamentu ho Austrália.  Maske nia ema ida ne’ebé maka haraik an no simples, ninia aten-barani, integridade no determinasaun atu luta ba dignidade ema nian no ba povu timoroan nian ami sei la haluha. Iha momentu triste nian ida-ne’e, ami lamenta ninia mate, maibé ami selebra ninia kontributu.
    Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, lori Povu Timoroan nia naran, haruka kondolénsia ba família Keith no agradesimentu husi nasaun ida ne’ebé hatene rekoñese. REMATA
    hare tan
  • Image
    21 agostu 2018Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-agostu tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-Agostu tinan 2018
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, kona-ba nomeasaun Xanana Gusmão hanesan Reprezentante Espesiál Timor-Leste nian atu konklui prosedimentu hirak ne’ebé presiza ba ratifikasaun Tratadu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Austrália ne’ebé estabelese ketan tasik iha Tasi Timor, akizisaun interese iha kampu petrolíferu sira no selebrasaun akordu sira kona-ba dezenvolvimentu kampu petrolíferu sira Greater Sunrise nian. Reprezentante Espesiál ne’e sei reprezenta Estadu Timor nian iha kestaun sira ne’ebé relasiona ho Tratadu ne’e rasik, sei negosia ho hanoin atubele adkire interese partisipativu iha ativu petrolíferu balun iha Tasi Timor, ne’ebé maka hein katak bele fó kontribuisaun ho forma desizivu ba dezenvolvimentu indústria petrolífera moderna ida iha Timor-Leste no, tuirmai, ba dezenvolvimentu indústria sira seluk no setór ekonómiku sira ne’ebé iha relasaun. Reprezentante Espesiál ne’e mós sei lidera prosesu negosiasaun no selebrasaun ho Austrália no ho empreza petrolífera, akordu sira ne’ebé presiza ba dezenvolvimentu kampu Greater Sunrise, afirma fila-fali intensaun Governu nian atu kampu Greater Sunrise dezenvolve liuhusi dada kadoras gás naturál nian ba parte tasi mane Timor-Leste nian no ba konstrusaun no operasaun fábrika prosesamentu gás naturál nian iha Beasu.
    Konsellu Ministrus aprova ona Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprezenta husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, kona-ba nomeasaun Tomás Cabral, hanesan Reprezentante Espesiál Governu RDTL nian ba Repúblika Giné-Bisau atu halo identifikasaun kona-ba nesesidade Estadu ida-ne’e nian atu hala’o eleisaun ne’ebé livre no demokrátika ne’ebé sei realiza iha loron 18 fulan-novemnbru tinan 2018. Hodi rekoñese kontributu importante ne’ebé misaun apoiu nian rua husi Timor ba prosesu eleitorál Giné-Bisau nian, ne’ebé harii iha tinan 2013 no 2014, fó ona atu hala’o eleisaun livre no justu iha país ida-ne’e, atu nasaun ne’e fila-fali ba normalidade demokrátika no atu RDTL hetan prestíjiu internasionál, no hodi afirma determinasaun Governu Timor-Leste nian atu kontribui ba pás no seguransa internasionál, liuhusi fó apoiu ba asaun sira ne’ebé promove konsolidasaun rejime demokrátiku sira, respeitu ba direitu umanu no fortalesimentu Estadu sira ne’ebé Timor-Leste mantein relasaun amizade no kooperasaun nian ho sira.
    Konsellu Ministrus analiza ona Proposta kona-ba Rezolusaun Governu nian ne’ebé iha relasaun ho pagamentu kontribuisaun sosiál ne’ebé sai hanesan obrigasaun traballadór Estadu nian sira, ne’ebé aprezenta husi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos. Proposta ne’ebé aprezenta ne’e buka atu define senáriu hirak ne’ebé bele mosu ba retensaun mensál ba Seguransa Sosiál no pagamentu kontribuisaun sosiál globál sira husi traballadór Estadu nian sira. Rejime kontributivu Seguransa Sosiál vigora ona dezde loron 1 fulan-agostu tinan 2017. Tuir fali mai Konsellu Ministrus sei analiza fila-fali proposta ne’e.
    Governu aprova ona Projetu kona-ba Deliberasaun Konsellu Ministrus nian ne’ebé hili eis-Prezidente Repúblika no Konselleiru Estadu, Kay Rala Xanana Gusmão, atu reprezenta Governu iha serimónia fúnebre eis-Sekretáriu-Jerál Organizaun Nasoins Unidas, Kofi Annan, nian, exetu karik serimónia sira-ne’e iha karáter privadu, ka iha serimónia omenajen póstuma ba ninia memória ne’ebé maka sei realiza. REMATA
    hare tan
  • Image
    19 agostu 2018Governu hato’o kondolénsia ba Kofi Annan nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Ho laran taridu no laran susar tebes maka Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba Señor Kofi Annan nia mate, eis-Sekretáriu-Jerál Organizasaun Nasoins Unidas nian.
    Durante nia moris, Kofi Annan nu’udar defensór ida ne’ebé serbisu maka’as no firme iha ninia prinsípiu hodi defende ba paz no ba diálogu internasionál, ne’ebé kontribui ho ninia asaun hodi hapara konflitu barbarak ne’ebé ameasa paz no seguransa internasionál.
    Memória Kofi Annan nian sei la lakon iha istória Timor-Leste nian tanba nia serbisu maka’as atu hetan rekoñesimentu internasionál ba direitu autodeterminasaun nian ba ami-nia povu no hafoin konsulta populár ne’ebé determina independénsia ba ami-nia Nasaun, hatuur ona baze sira ne’ebé maka harii konstrusaun Estadu atuál Timor nian.
    Ba Povu Timoroan, Kofi Annan nia mate reprezenta lakon belun di’ak ida ne’ebé, ema lubun boot tebes maka deve ba nia, sira-nia liberdade no soberania. Tanba ne’e, memória Kofi Anan nian sei hela nafatin iha Timoroan sira-nia fuan.
    Nune’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, ho sira ne’ebé maka sente lakon Kofi Annan, hodi nia naran no Povu Timoroan nia naran, hato’o sira-nia sentida kondolénsia ba Organizasaun Nasoins Unidas nian, hodi Sua Exelénsia, Señor Sekretáriu-Jerál nia naran, hodi husu ho haraik an, atu sentida kondolénsia hirak ne’e, bele hato’o mós ba família Kofi Annan nian, ba Governu no ba Povu Ghana. REMATA
    hare tan
  • Image
    15 agostu 2018Feriadu Nasional Hodi Komemora Loron Idul Adha 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Feriadu Nasional Hodi Komemora Loron Idul Adha
    sei publika
    hare tan
65 66 67 68 69 70 71