RSS 

Komunikadus

  • Image
    14 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 14 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no hahú ho aprezentasaun hosi Sekretariadu G7+ ne’ebé halo tiha aprezentasaun badak ida hodi atualiza atividade hirak ne’ebé grupu ne’e halo ona, hahú kedas grupu ne’e hamriik, ho inisiativa Timor-Leste nian, to’o daudauk ne’e, ho destake prinsipál ba kontribuisaun no lideransa Timor-Leste nian iha prosesu hotu. Atu hatutan mós katak grupu ida-ne’e iha nia sede iha Díli no iha mós reprezentasaun iha Lisboa, Portugal. Grupu ne’e nuudar organizasaun ida intergovernamentál ne’ebé kompostu hosi nasaun 20 be nuudar nasaun frázil no afetadu tanba konflitu.
    Komisaun Nasionál Aprovizionamentu aprezenta ba Konsellu Ministru kona-ba prosesu konkursu hodi halo kontratu atu hadi’ak no halo manutensaun ba estrada Baukau-Vikeké, ne’ebé finansia liuhosi hetan empréstimu hosi Banku Aziátiku ba Dezenvolvimentu.  Projetu ne’e maka (ICB/046/MOPT-2017) no projetu ne’e iha faze rua Baukau-Venilale no Venilale-Vikeké.
    Governu aprova tiha proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Interior, hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova hosi Konsellu Ministru ba área seguransa interna, investigasaun kriminál, migrasaun no azilu, kontrolu ba fronteira, protesaun sívil no seguransa rodoviária no koperasaun polisiál.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Soliedariedade Sosiál no Inkluzaun, hanesan entidade governamentál responsável ba konsesaun, ezekuasaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área seguransa sosiál, asisténsia no reinsersaun komunitária.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Agrikultura no Peska, hanesan departamentu governamentál ne’ebé responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área agrikultura, floresta, peska no pekuária.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika ba Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, hanesan departamentu governamentál ne’ebé koadjuva Primeiru-Ministru, responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área promosaun ba igualdade jéneru no inkluzaun, halakon diskriminasaun no violénsia kontra feto no labarik sira, nomós partisipasaun feto sira nian iha vida polítika no sósiuekonómika.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós proposta Dekretu Governu ne’ebé Sekretaria Estadu ba Protesaun Sívil aprezenta kona-ba atu fó subsídiu alimentasaun ba funsionáriu sira iha Diresaun Seguransa ba Patrimóniu Públiku, ho funsaun halo vijilánsia ka eskala ba servisu iha kalan no fin de semana. REMATA
    hare tan
  • Image
    07 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 7 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no  hahú ho aprezentasaun hosi Ministériu Finansas kona-ba Proposta final ba Lei Orsamentu Jerál Estadu tinan 2019 nian, ne’ebé membru Governu sira aprova.
    Autoridade Nasionál Petróleu no mineral, liuhosi ninia Vise-Prezidente halo aprezentasaun ida kona-ba Sosiedade TL Cement, Lda. Sosiedade ne’e harii hahú nuudar Sosiedade liuhosi Kuotas ho responsabilidade limitada no kapitál privadu.
    Tatuir Ministra Finansas interina halo tiha aprezentasaun badak ida kona-ba situasaun atuál ba Dívida Governu nian ba Timor Telekom, hahú hosi tinan 2015 to’o tinan 2017.
    Governu aprova tiha proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Justisa, hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova hosi Konsellu Ministru kona-ba área justisa, direitu no direitu umanu no ba terras no propriedades.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba orgánika hosi Ministériu Finansas, hanesan entidade governamentál responsável ba konsesaun, ezekuasaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área plneamentu no monitorizasaun annuál ba orsamentu no finansas.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika hosi Sekretaria Estadu ba Juventude no Desportu, hanesan departamentu governamentál ne’ebé koadjuva Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu, responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área juventude o desportu.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba lei orgánika ba Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu, hanesan departamentu governamentál ne’ebé koadjuva Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área servisu, formasaun profisionál no empregu.
    Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár aprezenta tiha ba membru Konsellu Ministru sira opsaun sira ne’ebé define ona iha programa ‘’Compact’’, ne’ebé nia objetivu prinsipál maka hamenus kiak iha Timor-Leste, liuhosi kresimentu ekonómiku iha ámbitu projetu ida ne’ebé dezenvolve no finansia hosi Millennium Challenge Corporation (MCC) en kordenasaun ho Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Ho hanoin atu reforsa relasaun bilaterál entre Governu Timor-Leste no Governu Estadus Unidus Amérika, MCC dezenvolve to’o daudauk ne’e programa hotu hodi apoia Timor-Leste, hahú kedas tinan 2011.  
    Konsellu Ministru aprova tiha mós programa rua, ida kona-ba kombate ba rakitismu no ida seluk kona-ba dezenvolvimentu kapitál umanu. REMATA
    hare tan
  • Image
    06 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 6 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni liuhosi sorumutuk estraordinária iha Palásiu Governu, iha Díli.
    Ministra Finansas interina halo aprezentasaun kona-ba Proposta Lei ba Orsamentu Jerál Estadu tinan 2019 nian.
    Hodi hanoin ba orsamentu ba kada ministériu nomós despeza esterna seluk ne’ebé tenke selu, tetu Orsamentu Jerál Estadu 2019 nian nune’e, determina tiha totál USD$ 1 827 millaun dólares (billaun 1 atus ualu-ruanulu resin-hitu dólares amerikanu).
    Atu hatuur tetu orsamentál ida-ne’e, konsidera tiha mós despeza tomak tuir kategoria oioin no Estadu nia investimentu sira liuhosi Fundu Infraestrutura kona-ba programa/projetu oioin be daudauk ne’e la’o hela no programma/projetu hirak ne’ebé atu hahú.
    Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu sei envia ba Parlamentu Nasionál iha loron-8 fulan novembru, tuir termu kalendáriu ne’ebé aprova ona. REMATA
    hare tan
  • Image
    31 outubru 2018Sorumutuk Konsellu Ministru loron 31 fulan-outubru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 31 fulan-Outubru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli, no hahú ho aprezentasaun hosi Ministériu Finansas ba Relatóriu Nasionál Dezenvolvimentu Umanu nian, kona-ba inkéritu ne’ebé hala’o ona hamutuk ho Universidade Flinders hosi Austrália no Programa Nasoes Unidas ba Dezenvolvimentu . Relatóriu ne’e foka liu kona-ba situasaun atuál no bein-estar moris ba joven sira. Hosi rekomendasaun investimentu hirak ne’ebé aprezenta tiha, ko’alia liu kona-ba investimentu oinsá hadi’ak kualiadade iha área saúde nian, edukasaun no ekonomia, dezenvolve atu oinsá joven sira bele hetan oportunidade hodi aumenta bein-estar ba populasaun joven tomak.
    Tuir mai, Ministériu Finansas aprezenta Projetu Reabilitasaun no Melloramentu ba  Estrada Baukau-Vikeké, liuhosi empréstimu ne’ebé sei fó hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku. Prazu ezekusaun ba projetu ne’e maka tinan 3 no sei hahú iha tinan 2019 too finál tinan 2021. Objetivu prinsipál hosi projetu ne’e maka buka atu fornese rede Estrada ida seguru liu, fiável no ho kualidade boot. Rede Estrada foun ida-ne’e sei fó impaktu pozitivu tebes tanba sei reforsa aumentu no efisiénsia mobilidade ba ema no sasán no sei apoia atu hasa’e mós ekonomia no tatuir hatún kiak iha área rural sira.
    Reprezentante sira hosi Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste nian (BNCTL) aprezenta proposta ida kona-ba kapitalizasaun liuhosi finansiamentu hosi governu ba tinan  2019 nian. Aprezenta tiha liuhosi gráfiku oinsá evolusaun ba iha kresimentu depósitu no kréditu, hahú hosi tinan 2011 too daudauk ne’e., nomós variasaun seluktan kona-ba empréstimu, depózitu no adekusaun ba kapitál be agora laó hela no mós projesaun ba iha tinan  2019 nian.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós Rezolusaun Governu kona-ba kontribuisaun Timor-Leste nian ba Fundu Konvensaun hosi Nasoes Unidas kona-ba Direitu Mar (CNUDM) hodi fó Asisténsia ba Estadu sira, ho valor USD$ 250.000,00. Desizaun ida-ne’e mosu mai hamutuk ho pedidu hosi Xefe Negosiadór Xanana Gusmão iha ámbitu pozisaun Timor-Leste nian atu apoia ‘’Estadu frázil sira’’ ne’ebé mós hetan problema iha área fronteira nian maibé Estadu sira ne’ebá iha obstákulu finanseiru nune’e, difikulta sira atu bele hetan asesu ba mekanizmu direitu internasionál nian kona-ba oinsá rezolve disputa kona-ba delimitasaun fronteira.
    Governu mós aprova kontribuisaun ne’ebé fó ba Sekretaria Estadu Juventude no Desportu ho valór USD$ 180.000,00 hodi apoia realiza festival desportu, múzika, kultura no aventura ho naran ‘’Suai Extreme’’ ne’ebé sei hala’o durante loron-6 nia laran no sei ramata ho inaugrasaun ofisiál ba auto-estrada iha zona sul Timor-Leste nian. Preveé ona katak ema barak tebtebes maka sei partisipa, ema timoroan no ema internasionál, tan sei realiza atividade balu ne’ebé ba dalauluk halo iha Timor-Leste.
    Ministra finansas halo tiha aprezentasaun badak kona-ba esbosu ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2019 ne’ebé sei aprezenta ba Parlamentu Nasionál hodi diskute no aprova.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Obras Públika, Salvador Eugénio Soares dos Reis Pires, aprezenta kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Obras Públika nian, ne’ebé nuudar departamentu govenrmanetál responsevel ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova hosi Konsellu Ministru ba área sira Obras Públika nian, planeamentu urbanu, abitasaun, abastesimentu distribuisaun no jestaun ba bee, saneamentu no eletrisidade.
    Governu aprova mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agsutinho da Silva aprezenta kona-na lei orgánika hosi Ministériu Transporte no Komunikasaun, hanesan departamentu governamentál ne’ebé responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba área sira transporte terrestres nian, marítima no aéreu, ho karater sivil no servisu ausiliár sira, ba komunikasaun, servisu postal, telegráfiku telefóniku no telekomunikasaun no servisu metereolojia no jeofízika seluktan.
    Governu aprova mós proposta Dekretu-lei ne’ebé Ministra Saúde interina, Elia A. dos Reis, aprezenta kona-ba orgánika hosi Ministériu Saúde, hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área sira saúde no atividade farmaséutika seluktan.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Defeza, Brigadeiru-Jenerál Filomeno Paixão de Jesus,  aprezenta kona-ba Lei orgánika ba Ministériu Defeza hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área defeza nasionál no forsa armada Timor-Leste nian.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos kona-ba lei orgánika Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, aprezenta, hanesan  departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru kona-ba área ensinu no kualifikasaun iha nível superior nune’e mós ba área siénsia, teknolojia arte no kultura.
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu, Dulce de Jesus, aprezenta kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu hanesan departamentu governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun polítika, be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área sira ensinu, ho esesaun iha nível superior, hodi konsolida no halo promosaun ba  língua ofisiál sira, juventude no desportu.
    Ministériu Turizmu halo aprezentasaun badak ida ba Konsellu Ministru kona-ba eventu internasionál relasiona ho komemorasaun Tinan Foun Xina nian ne’ebé Timor-Leste mós sei partisipa, nomós ba Expo Dubai 2020. Kona-ba eventu ida ikus ne’e Timor-Leste sei aprezenta ofisialmente nia logo turístiku – “Timor-Leste, Explore the Undiscovered’’. REMATA
    hare tan
  • Image
    31 outubru 2018Klarifikasaun kona-ba Komunikadu Imprensa falsu
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Dili, 30 outubru 2018
    Komunikadu Imprensa
    Klarifikasaun kona-ba Komunikadu Imprensa falsu
    Prezidénsia Konsellu Ministru informa katak sirkula tiha komunikadu falsu ida ne’ebé maka la’ós fó-sai hosi departamentu governamentál ida-ne’e, hodi fó-sai no bosok ba públiku katak sei fó toleránsia de pontu ba funsionáriu públiku sira, iha loron kuarta 31 outubru, hahú hosi tuku 12 otl.
    Nune’e, Prezidénsia Konsellu Ministru apela ba públiku no, liuliu ba funsionáriu públiku sira atu lalika konsidera komunikadu ne’ebé la públika iha Portal Governu, maske hateten dehan katak PKM maka fó-sai komunikadu ne’e. Remata
    hare tan
  • Image
    10 outubru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 10 fulan-outubru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-Outubru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli, no analiza tiha aprezentasaun hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva, kona-ba projetu ligasaun liuhosi transporte maritimu ba área tomak kosta norte Timor-Leste nian. Projetu ida-ne’e nuudar rezultadu hosi koperasaun entre Governu Timor no Governu Alemaña, ne’ebé hahú ona iha tinan 2004, hodi dezenvolve transporte maritima no infraestrutura maritimu sira. Komponente prinsipál hosi projetu ne’e maka sei halo kontrusaun ba ró-ahi foun ba pasajeiru hodi halo ligasaun maritima ba kosta norte tomak. Projetu ne’e, ho apoiu hosi Governu Japaun, kontempla mós konstrusaun ba terminal foun ba pasajeiru iha Díli no halo reabilitasaun infraestrura ba terminal Oecusse no Ataúro.
    Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, aprezenta tiha proposta, ne’ebé Governu aprova tiha, Dekretu-Lei kona-ba orgánika ba Prezidénsia Konsellu Ministru (PKM), nuudar departamentu sentrál Governu nian ne’ebé ho misaun hodi fó apoiu ba Konsellu Ministru no ba Primeiru Ministru, promove kordenasaun interministeriál hosi Governu, nomós prosedimentu lejizlativu ba Governu. Estrutura foun PKM nian mosu ho kriasaun Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár hodi fó ba Ministériu refere kompeténsia balu be ulukba nuudar PKM nian. Ida fali maka tan haree ba esperiénsia be liu ona tinan sanulu ho estrutura uluk ne’ebé halo, iha situasaun balu, buka atu simplifika servisu sira tan ne’e, halakon tiha estrutura intermédia ne’ebé konsidera katak ladun importante. Iha sorin seluk, ho estrutura foun ne’e buka atu hakat dookliu, hodi presta servisu foun atu funsionamentu Governu bele di’ak no efikaz liu hodi fó benefísiu ba populasaun nomós hodi hadi’ak liután servisu PKM nian liuliu, bainhira presta servisu ba ministériu seluk tanba PKM, tuir ninia natureza servisu nuudar ministériu instrumental ne’ebé presta servisu ba ministériu seluk.
    Konsellu MInistru aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei ne’ebé Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Manuel Leite Magalhães, aprezenta kona-ba lei orgánika hosi Ministériu Reforma no Asuntus Parlamentares, nuudar entidade ne’ebé responsavel ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no halo avaliasaun ba polítika, be define no aprova ona iha Konsellu Ministru, kona-ba dezenvolvimentu, armonizasaun no konsolidasaun ordenamentu jurídiku, reforma judisiária, asuntu parlamentar sira no komunikasaun sosiál.
    Ministru transporte no komunikasaun, aprezenta tiha mós proposta Dekreteu-Lei kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei ne’ebé aprova lei baze ba aviasaun sívil. Dekretu-Lei ne’ebé Konsellu Ministru aprova ne’e buka atu klasifikasaun ba aeroportu internasionál ne’e bele realiza liuhosi Rezolusaun Governu, tuir proposta hosi membru Governu responsável ba área transporte.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós Rezolusaun Governu kona-ba naran ‘’hinode-bashi’’, iha lian japonéz dehan lorosa’e, maka ponte komoro tolu ne’ebé maka kontrusaun ponte ne’e nuudar doasaun hosi Governu no povo Japaun.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós Rezolusaun Governu kona-ba donativu ba Repúblika Indonézia nuudar respota hodi fó apoiu ba destruisaun ne’ebé provoka hosi rai-nakdoko ho magnitude 7,5 skala ritser no tsunami ne’ebé akontese iha illa Sulawesi, iha loron-28 setenbru 2018. Nune’e, Governu aprova tiha montante 750 mil dollar amerikanu hodi apoia nuudar resposta hodi hatán ba nesesidade ne’ebé provoka tan estragus ne’ebé mosu hosi tsunami.
    Membru Governu sira asina tiha Deklarasaun Maubisse faze daruak kona-ba medida lubuk ida ne’ebé buka atu asegura prinsípiu inkluzaun, toleránsia no igualdade jéneru. Medida hirak-ne’e, preveé ona iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku nasionál no reflete iha Programa VIII Governu Konstitusionál nian, reprezenta asaun governativa ida transversal ba ezekutivu hotu hodi reforsa kapasidade no poder sosioekonómiku feto sira no ema ho defisiensia.
    Ikusmai Konsellu Ministru aprova tiha Rezolusaun Governu kona-ba aprovasaun kontratu ba akizisaun interese partisipativu no direitu iha Kampu Greater Sunrise, partisipasaun Timor-Leste nian iha operasaun petrolifera no transferénsia interese partisipativu hirak-ne’e rasik no direitu sira afavór ba Timor Gap, EP ka ninia subsidiária hodi bele hetan no jere sasán hirak-ne’e lori Timor-Leste no en reprezentasaun Estadu Timor-Leste. REMATA
    hare tan
  • Image
    03 outubru 2018Sorumutuk Konsellu Ministru loron 3 fulan-outubru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 3 fulan-Outubru tinan 2018
    Konsellu Ministru hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no analiza aprezentasaun husi Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) no Zona Espesiál ba Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste nian (ZEESM TL), Dr. Marí Bin Amude Alkatiri. Prezidente RAEOA  no ZEESM’s, aprezenta ona ba Konsellu Ministrus rezultadu orsamentál sira hahú husi tinan 2015, proposta orsamentál ba tinan 2019 no pontu situasaun ba projetu sira ne’ebé hala’o hela. Hahú kedas tinan 2015 dezenvolve ona projetu 182, iha koordenasaun ho Governu sentr­ál, ne’ebé inklui konstrusaun aeroportu, luron, ponte no sistema sira irrigasaun nian.
    Governu analiza mós aprezentasaun kona-ba “Planu dezenvolvimentu ekonomia ida sustentavel ba eko-turizmu mariñu iha Timor-Leste”. Planu ida-ne’e aprezenta proposta ida hodi transforma Timor-leste, iha tinan haat oin-mai, ba referénsia ida nivel sudeste aziátiku iha turizmu luku-tasi nian no hodi haree baleia sira. Planu dezenvolvimentu ba ekonomia ida sustentavel eko-turizmu mariñu nian iha Timor-Leste ne’e, buka oinsá tulun  halo peskiza ne’ebé maka presiza no halo kobertura liuhusi média, hodi hatuur Timor-Leste iha mapa eko-turizmu ba nivel globál. Nune’e m­ós hakarak tulun atu kria lojístika no infraestrutura ida nesesária  hodi protege no konserva vida mariña nian tomak.
    Konsellu Ministrus aprova ona proposta Rezolusaun Governu nian, ne’ebé mak aprezenta husi Ministériu Administrasaun Estatál, ba kriasaun Misaun Apoiu ba Prosesu Resenseamentu Eleitorál Guiné-Bisau nian (MAPRE-GB tinan 2018), ba eleisaun oin-mai loron 18 fulan-novembru tinan 2018.
    Kriasaun MAPRE-GB tinan 2018 ne’e tuir pedidu atu apoia hodi organiza no realiza resenseamentu eleitorál ne’ebé Guiné-Bisau husu, hodi rekoñese kontributu importante ne’ebé maka misaun timoroan nian rua hodi apoia ba prosesu eleitorál Guiné-Bisau nian,  ne’ebé estabelese tiha ona iha tinan 2013 no 2014, hodi bele hala’o eleisaun livre no justu iha país ne’ebá.
    MAPRE-GB tinan 2018 sei fó asisténsia téknika no promove asaun sira formasaun no kapasitasaun rekursus umanus husi ­órgaun administrasaun eleitorál Guiné-Bisaun nian no promove preparasaun teknolójika ba hala’o resenseamentu eleitorál. Rezolusaun Governu nian ne’e, aprova hodi nomeia Tomás do Rosário Cabral ho kargu Xefe MAPRE-GB tinan 2018 no defini limite orsamentu sira ba misaun ne’e.
    Governu aprova ona proposta Dekretu Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas en ezersísiu, Sara Lobo Brites, kona-ba ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan 2018. Ho diploma ida-ne’e, aprova ona norma no prosedimentu ezekusaun, monitorizasaun no reporte ne’ebé bele aplika ba OJE no ba Seguransa Sosiál  ba tinan 2018 nian, ne’ebé mak importante tebtebes tanba bele halo akompañamentu ida rigorozu no adekuadu ba ezekusaun orsamentál, hanesan instrumentu ne’ebé di’ak liu hodi bele kumpri loloos  prinsípiu no liña orientad­ora sira ne’ebé fiksa ona iha OJE ba tinan 2018.
    OJE tinan 2018 nian ne’ebé tama ona iha vigor, fó ona dalan atu ezekusaun orsamentál bele tama fali ba normalidade, no bele hatan ba nesasidade prioritária sira, tulun atu rekupera fali orsamentu ekonómiku, kria kondisaun di’ak hodi hala’o Governu Konstitusionál VIII, no, liuliu, harii daudaun ona baze sira ba ezekusaun programa governasaun nian.
    Konsellu Ministrus aprova ona proposta Dekretu-Lei kona-ba Lei Orgánika husi Ministériu Petróleu no Minerál, entidade governamentál ho responsabilidade iha konsesaun, ezekusaun, implementasaun, avaliasaun no akompañamentu polítika ne’ebé defini no aprova ona husi Governu ba área enerjia nian, hanesan mina-rai, gás no rekursus minerais. Ho aprovasaun lei orgánika ne’e, hakarak atu hatuur Ministériu ida-ne’e ho estrutura ida dinámika no efisiente, ne’ebé bele hatan ba ezijénsia téknika sira-ne’ebé mosu beibeik husi atividade hirak-ne’e no, nune’e, sei ezerse orientasaun no kontrolu ida adekuadu, inklui mós matéria kona-ba lisensa ambientál.
    Aprova ona mós iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian, proposta Dekretu-Lei kona-ba Lei Orgánika Ministériu ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, hodi hatuur Ministériu ne’e ho estrutura organizasaun no funsionamentu nian ida ne’ebé permite prosekusaun kona-ba ninia atribuisaun hodi hala’o didi’ak ninia knaar, hala’o ninia jestaun servisu sira ho di’ak no rekursus umanus ne’ebé mak iha ona. Ministériu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál ninia misaun mak atu kria, ezekuta, koordena no avalia polítika, ne’ebé define no aprova husi Konsellu Ministrus, ba área sira asuntus kombatentes libertasaun nasionál nian, hodi rekoñese no valoriza, tuir hatuur ona iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, rezisténsia tinan barak Povu Maubere nian hasoru domíniu estranjeiru no responsabilidade Estadu nian hodi garante protesaun espesiál ba ema hotu-hotu ne’ebé partisipa iha rezisténsia tanba okupasaun estranjeira.
    Konsellu Ministrus halo ona aprovasaun ba proposta Rezolusaun Governu kona-ba Nomeasaun Membru sira Komité Polítiku Revizaun OJE nian ba tinan 2019, ho objetivu atu haree oinsá bele aloka estratéjia husi reskursu sira atubele atinje kompromisu no objetivu sira ne’ebé hakerek iha dokumentu estratéjiku sira no kumpri ho rigor ba planu sira tinan finanseiru 2019, ba elaborasaun proposta OJE nian ne’ebé maka sei entrega ba Parlamentu Nasionál to’o loron 8 fulan-novembru tinan 2018. Prezidente ba Komité ne’e maka Primeiru-Ministru, Vise-Prezidente maka Ministra Finansas en ezersísiu, hanesan membru sira maka Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku en ezersísiu, Ministru Negósius Estranjeiru no Kooperasaun, Ministru Obras Públikas, Ministru Agrikultura no Peskas, no nu’udar observadór sira maka Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares no Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun. REMATA
    hare tan
  • Image
    02 outubru 2018ConocoPhillips no Governu Timor-Leste sei halao akordo kona-ba termus venda husi interese iha Greater Sunrise
    GOVERNU TIMOR-LESTE NO CONOCOPHILLIPS
    KOMUNIKADU KONJUNTU
    Loron 2, fulan-outubru, tinan 2018
    ConocoPhillips no Governu Timor-Leste konkorda termu fa’an nian kona-ba partisipasaun iha kampu Greater Sunrise
    Perth/Dili – Governu Timor-Leste no ConocoPhillips (NSYE: COP) hetan ona akordu kona-ba termu fa’an nian ba partisipasaun pursentu 30 ConocoPhillips nian iha Kampu Greater Sunrise.
    Primeiru-Ministru Timor-Leste hato’o felisitasaun ba Parte rua tanba hetan ona akordu ne’ebé benefisia parte rua ne’e hotu no sei fó dalan ba Timor-Leste atu kontinua halo diskusaun ho membru sira-seluk husi Joint Venture Greater Sunrise nian kona-ba dezenvolvimentu Rekursu Greater Sunrise iha futuru.
    Reprezentante Espesiál Timor-Leste nian, Xanana Gusmão, hateten katak “ ConocoPhillips no parseiru Joint Venture sira-seluk sempre koñese preferénsia Timor-Leste nian atu dezenvolve Greater Sunrise liuhusi kadoras-mina nian ba Beasu iha parte tasi-mane Timor-Leste nian. Timor-leste hein katak bele serbisu hamutuk ho membru Joint Venture  nian sira-seluk atu dezenvolve projetu ne’e ho susesu”.
    Partisipasaun ConocoPhillips nian ne’ebé sosa husi Governu depende ba aprovasaun kona-ba finansiamentu husi Konsellu Ministrus no husi Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian, nune’e mós autorizasaun regulamentár sira no direitu espesiál parseiru sira nian.
    Prezidente ConocoPhillips Austrália-Osidente, Chris Wilson, hateten katak desizaun atu fa’an partisipasaun ne’e mosu hafoin abordajen ida husi Governu Timor-Leste.
    “Ami respeita preferénsia Governu Timor-Leste nian atu dezenvolve kampu sira Sunrise nian liuhusi instalasaun GNL nian foun ida ne’ebé ninia baze hatuur iha Timor-Leste. Maske ami nia hanoin la hanesan liga ba proposta kona-ba opsaun dezenvolvimentu ekonómiku nian, ami rekoñese importánsia husi Sunrise ba Nasaun Timor-Leste no fiar katak ami-nia partisipasaun ne’ebé ami fa’an ba Governu bele fó dalan hodi la’o ba oin iha ninia vizaun ba dezenvolvimentu Sunrise nian”, hateten Wilson.
     “Ami sente orgullu ho ami-nia kontributu importante ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian no ami-nia relasaun ho Governu, ne’ebé sei kontinua liuhusi ami-nia partisipasaun no operasaun husi kampu Bayu-Undan nian. Folin fa’an nian ne’ebé negoseia maka besik millaun USD 350 liuliu rekupera fali kustu sira ne’ebé ConocoPhillips hasai ona iha ligasaun ho kampu sira Greater Sunrise nian.”
    Tranzasaun kona-ba fa’an kobre partisipasaun husi ConocoPhillips iha Kontratu Partilla Produsaun 03-19 no 03-20 no iha Arrendamentu sira Retensaun nian NT/RL2 no NT/RL4. Tranzasaun ne’e sei remata iha trimestre dahuluk tinan 2019.
    Kampu gás nian sira no kondensadu Sunrise no Troubadour, ne’ebé baibain koñesidu nu’udar kampu Greater Sunrise, lokaliza besik kilómetru 150 iha sudeste Timor-Leste nian no kilómetru 450 iha noroeste Darwin, Territóriu Norte nian.
    Parseiru atuál sira ba joint venture Sunrise nian maka hanesan Woodside (operadora) ho partisipasaun 33,4%, ConocoPhillips (30%), Shell (26,6%) no Osaka Gas (10%).

    Kontaktu ba media
    Michael Marren
    +61 8 636 32644 (eskritóriu)
    +61 477 739 478 (telemóvel)
    Michael.A.Marren@conocophillips.com

    Jose Lobato (ba media iha lian tétum ka portugés)
    +61 8 6363 4001 (eskritóriu)
    +61 670 723 085 (telemóvel)
    jose.lobato@conocophillips.com
    Agio Pereira
    +670 77045002
    pcm.gov.tl@gmail.com
    govtlmedia@gmail.com
    www.timor-leste.gov.tl
     
     
    hare tan
64 65 66 67 68 69 70