Komunikadus
- 22 outubru 2019Kondolénsia ba Falesimentu eis-Ministru Defeza VI Governu Konstitusionál, Cirilio CristóvãoPrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Loron 21, Fulan-Outubru, Tinan 2019
Kondolénsia ba Falesimentu eis-Ministru Defeza VI Governu Konstitusionál, Cirilio Cristóvão
Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak lamenta no sente triste ho notísia kona-ba falesimentu eis-Ministru Defeza, Cirilo Cristóvão, ne’ebé fila hikas ona ba Aman Maromak nia Kadunan Santo iha loron 20, fulan Outubru tinan 2019 iha Ospital Bros Bali, iha 19:45 óras Indonezia.
“Ha’u lamenta no sente triste wainhira rona katak eis-Ministru Defeza husik ona mundu ida ne’e. Cirilo Cristóvão nu’udar ema ida ne’ebé ha’u koñese di’ak, ema ida ne’ebé dedika-an tomak ba dezenvolvimentu iha setor seguransa no defeza nian. Wainhira ha’u sei Prezidente Repúblika, ami nain rua sempre hasoru malu beibeik iha Palásiu Prezidente hodi troka hanoin no ideias kona-ba servisu iha setor seguransa no defeza ita-nia nasaun nian”.
Aproveita tempu susar ne’e, hodi VIII Governu Konstitusionál nia naran no ha’u nia naran rasik hamutuk ho ha’u nia família, hakarak hato’o sentidus pézames no kondolénsias ba família enlutada i ita hotu harohan ba Na’i Maromak atu fó fatin rohan la’ek ba nia iha Reinu Lalehan,” Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak.
Cirilo Cristóvão sai Ministru Defeza iha VI Governu Konstitusionál no simu pose hosi eis Prezidente Repúblika, atúal Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak, iha loron 16 fulan Fevereiru tinan 2015. Antes ne’e assume kargu nu’udar Xefe Komisaun Verdade no Amizade Timor-Leste - Indonezia no Diretór Jeral Servisu Nasionál Intelejensia (SNI). Remata - 16 outubru 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-outubru tinan 2019Analiza onahare tan
1 - Sistema Nasionál Autoridade Marítima
Aprova ona
1 - Podér Tomak atu asina Akordu Subsidiáriu entre Governu Timor-Leste no Governu Federál Austrália nian, kona-ba Programa atu Halakon Violénsia Hasoru Feto iha Timor-Leste (Nabilan)
2 - Alterasaun kona-ba naran sira ne’ebé atu propoin ba Prezidente Repúblika ba xefia Misaun Diplomátika sira Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha Repúblika Demokrátika Popular Laos no Vatikanu. - 10 outubru 2019Sidade Dili halo tinan ba da-250Primeiru-Ministruhare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Dili, 10 Outubru 2019
Sidade Dili halo tinan ba da-250
Kinta, loron 10 fulan-outubru tinan 2019, selebra ba da-250 aniversáriu fundasaun Sidade Dili, hanesan Timor-Leste nia Kapitál.
Artigu da-14 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, konsidera bandeira, emblema no inu nasionál nu’udar símbolu nasionál ida. Maske sidade kapitál la konsidera nu’udar símbolu nasionál, tuir Konstituisaun hateten, maibé sidade Dili konstitui “símbolu independénsia no dezenvolvimentu Nasionál nian ida” ba maioria sidadaun nasionál no ba sidadaun estranjeiru sira ne’ebé mai vizita ita.
Nune’e, data kona-ba harii sidade, sai hanesan ezemplu di’ak ida no referénsia ba itaatu reflete kona-ba prosesu konstrusaun, ordenamentu no planeamentu urbanu nian sira, atu buka atinje sidade ida-ne’ebé umana liután, sustentável no belun liután ba ambiente, tuir prátika di’ak internasionál nian sira.
Konsidera katak Programa husi Governu Konstitusionál VIII nian define ona, hanesan prioridade, moris-di’ak ba sidadaun sira, liuliu iha ninia komponente kona-ba asesu ba servisu edukasaun, saúde, seguransa sosiál, abitasaun, eletrisidade, bee no saneamentu, nu’udar pilár sira sidade nian ho moris ne’ebé ho kualidade di’ak, ami konvida sidadaun hotu-hotu atu hamutuk iha selebrasaun ida-ne’e liuhusi sidadania ida-ne’ebé informada, ativa, partisipativa no iha empeñu liu, hodi buka dezenvolvimentu di’ak ba ita-nia sidade kapitál, liuhusi kolaborasaun ho Governu no ho autoridade lokál sira seluk.
Ita hakarak sidade ida-ne’ebé mós, matak no di’ak ba moris no serbisu. - 09 outubru 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-outubru tinan 2019Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-outubru tinan 2019
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli, no halo análize ba proposta Dekretu-Lei kona-ba alterasaun da-6 ba Dekretu-Lei n.u 10/2005, loron 21 fulan-novembru kona-ba Rejime Jurídiku Aprovizionamentu nian, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. Alterasaun ne’e ninia objetivo mak atu permite katak la’ós obrigatóriu ona atu publika anúnsiu ba konkursu públiku internasionál nian sira iha jornál impresu sira ne’ebé sirkula iha rai-li’ur, no publikasaun ba anúnsiu sira-ne’e, ba oin, halo liuhosi plataforma eletrónika ne’ebé uza tiha iha nivel internasionál ba efeitu ida ne’e, nune’e mós liuhusi jornál ida rai-laran nian. Proposta ne’e sei analiza filafali iha Sorumutuk Konsellu Ministrus tuirmai.
Konsellu Ministrus analiza mós proposta Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministro Justisa, Manuel Cárceres da Costa, ne’ebé estabelese rejime foun kona-ba ingresu no formasaun iha karreira Majistradu Judisiál sira, Ministériu Públiku no Defensór Públiku sira, no atu regula natureza, estrutura no funsionamentu husi Sentru Formasaun Jurídika no Judisiária. Proposta ne’e sei analiza filafali iha Sorumutuk Konsellu Ministrus tuirmai.
Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, hamutuk ho Komisaun Nasionál Aprovizionamentu, aprezenta proposta Deliberasaun rua ba Konsellu Ministrus, kona-ba prosesu aprovizionamentu atu atualiza banda larga satélite nian husi 200 MB/s ba 1 GB/s no emenda ba kontratu hodi atualiza fali banda larga satélite nian husi 100 ba 200 Mbps. Proposta ne’e sei analiza filafali iha Sorumutuk Konsellu Ministrus oin-mai.
Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba posibilidade ba kandidatura sira Timor-Leste nian, ba pozisaun nu’udar Viseprezidente ba Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian ba da-76, ba pozisaun sira iha Konsellu Ekonómiku no Sosiál Nasoins Unidas nian, iha Konsellu ba Direitus Umanus no iha Konsellu Ezekutivu hosi ONU Feto (UN Women), no mós ba Komisaun ba Populasaun no Dezenvolvimentu no ikusliu, kandidatura ba membru naun permanente hosi Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian. Remata - 04 outubru 2019Kondolénsia ba Falesimentu eis-Prezidente Tribunal Rekursu, Guilhermino da SilvaPrimeiru-Ministruhare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Dili, 4 Outubru 2019
Kondolénsia ba Falesimentu eis-Prezidente Tribunal Rekursu, Guilhermino da Silva
S.Exa. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak lamenta no sente triste ho notísia kona-ba falesimentu eis-Prezidente Tribunal Rekursu, Dr. Guilhermino da Silva, ne’ebé hakotu iis iha loron 3 fulan Outubru tinan 2019.
“Ha’u lamenta no sente triste wainhira hatene katak eis-Prezidente Tribunal Rekursu husik ona mundu ida ne’e. Sr. Guilhermino da Silva nu’udar ema ida ne’ebé ha’u koñese di’ak, ema ida ne’ebé haraik-an no dedika-an tomak ba dezenvolvimentu setor justisa nian. Wainhira ha’u sei Prezidente Repúblika, ami rua sempre hasoru malu beibeik iha Palásiu Prezidente hodi troka hanoin no ideias kona-ba setor justisa ita-nia nasaun nian. Maibé labele kontinua nia mandatu to’o hotu tanba sofre moras i nia hato’o mai ha’u ninia pedidu rezignasaun i ha’u aseita, hodi nune’e nia bele foka nia-an tomak ba taratamentu saúde. Infelizmente, Maromak nia planu oin seluk, nia husik ona mundu ida ne’e.
Aproveita tempu susar ne’e, hodi VIII Governu Konstitusionál nia naran no iha ha’u nia naran rasik, ha’u hakarak hato’o sentidus pézames no kondolénsias ba família enlutada i ita hotu harohan ba Na’i Maromak atu fó fatin rohan la’ek ba nia iha Reinu Lalehan”, Taur Matan Ruak, Primeiru-Ministru. Remata
- 02 outubru 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-outubru tinan 2019Analiza ona:hare tan
1 - Aprezentasaun kona-ba planu dezenvolvimentu ba Portu Hera;
2 - Proposta Deliberasaun rua, relasiona ho prosesu aprovizionamentu antesipadu no emenda kontratu nian hodi atualiza banda larga satélite.
Aprova ona:
1 - Rezolusaun Governu nian kona-ba renovasaun mandatu ba membru sira hosi Diresaun Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timorense, IP (AMRT);
2 - Rezolusaun Governu nian kona-ba rezerva atu defende Timor Gap - Timor Gás & Petróleu, E.P. nian iha konkursu públiku sira ba selebrasaun kontratu petrolíferu sira;
3 - Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020. - 27 setembru 2019Sorumutuk Estraordinária Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-setembru tinan 2019Analisa ona:hare tan
1 - Rezolusaun Governu nian kona-ba autorizasaun atu loke konkursu públiku sira ba selebrasaun kontratu petrolíferu
2 - Aprezentasaun kona-ba moras ne’ebé provoka fahi atus ba atus mate iha territóriu nasionál
Aprova ona
1 - Dekretu Governu ne’ebé regulamenta prosedimentu kona-ba afetasaun área sira iha territóriu Timor-Leste nian ba atividade sira peskiza no produsaun petrolífera nian. - 27 setembru 2019Moras fahi (African Swine Fever) iha Timor-LestePrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Loron 27, Fulan-Setembru, Tinan 2019
Moras fahi (African Swine Fever) iha Timor-Leste
Hahú kedas husi inísiu fulan-setembru tinan 2019, rejista kazu fahi moras (African Swine Fever - ASF) no halo fahi barak mate iha Timor-Leste. Iha Díli laran, kazu hirak-ne'e barak tebtebes maka relata direta husi fahi-na’in sira. Atu identifika kauza husi moras ne’e, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) rekolla amostra husi animál ne’ebé moras no haruka ona ba Austrália hodi halo teste. Husi amostra hirak ne’ebé maka haruka ba laboratóriu Austrália nian hodi halo teste, rezultadu hirak ne’e konfirma katak, moras ASF tama ona iha Timor -Leste no iha fahi 41% mak hatudu ona pozitivu sofre moras ASF ne’e.
To’o loron 19 fulan-setembru 2019, MAP rejista ona fahi hamutuk 400 ne’ebé mak mate ona iha Díli no 400 seluk ne’ebé mak hetan ona moras ASF ne’e.
lstorikamente Timor-Leste livre husi moras ASF. Atu garante ba ida ne’e, iha ona Dekretu Lei n. 21/2003, kona-ba rejime Kuarentena, iha artigu ninia da-56, define katak bandu importasaun ba fahi no produtu fahi husi nasaun sira ne’ebé afetadu ho moras African Swine Fever.
Bainhira moras ne’e hahú belar daudaun iha rejiaun Ázia nian, MAP mós hala’o semináriu ida kona-ba moras ne’e, iha loron 13 fulan-jullu 2019, hanesan medida preventiva. Objetivu husi semináriu ne’e mak atu halo diskusaun téknika ida entre MAP no servisu públiku sira seluk ne’ebé relevante, mak hanesan Alfándega, AEFAESA, PNTL, UNTL ka SERVE hodi esplora posibilidade atu haforsa no kontrola Timor-Leste ninia bioseguransa, kona-ba moras animál nian ne’e.
African Swine Fever (ASF) ne’e nu’udar moras ba fahi ida ne’ebé da’et lais tebes, ne’ebé maihusi Áfrika. Moras ASF maski ezisti kleur ona iha mundu maibé to’o ohin loron seidauk iha ai-moruk atu kura ka vasina atubele prevene moras ne’e. Moras ASF daudaun ne'e akontese ona iha nasaun barak iha Ázia. To’o fulan-setembru 2019, nasaun iha Ázia ne'ebé afetadu ona mak hanesan Xina, Vietname, Kamboja, Filipina, Laos, Myanmar, Koreia-do-Norte, no Mongólia (dadus husi FAO, tinan 2019). lha Timor-Leste, iha fahi 400,000 maka hetan risku ona husi moras ASF no iha umakain 70% liu ne’ebé mak depende ba hakiak fahi hodi sustenta sira-nia moris.
Relasiona ho saúde públika, MAP hakarak esklarese katak moras ASF la’ós moras zoonótiku, signifika katak moras ida-ne'e la fó impaktu ba ema nia saúde.
Asaun imediata ne’ebé oras ne'e ita halo daudaun maka ita tenke haforsa serbisu iha postu tránzitu animál ho kolaborasaun husi autoridade seguransa atubele suspende movimentu fahi husi Díli ba munisípiu sira seluk.
MAP sei iha kolaborasaun di’ak ho governu Austrália hodi foti medidas hanesan teste amostra sira hodi bele hetan diagnóstiku definitivu ba moras ASF. Nune’e mós sei halo kolaborasaun ho OIE (Organizasaun Mundiál Saúde Animál) hodi prodús matéria ba sosializasaun moras refere. Remata