RSS 

Komunikadus

  • Image
    19 dezembru 2018Sorumutuk Konsellu Ministru loron 19 fulan-dezembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 19 fulan-Dezembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova tiha proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé mak aprezenta hosi Ministru Transporte no Komunikasaun, kona ba nomeasaun ba membru sira Konsellu Administrasaun hosi Autoridade Aviasaun Sivil Timor-Leste (AACTL), organizasaun ne’e nia misaun maka garante seguransa ba sistema transporte aéreu nian. Diploma legál ida ne’e nomeia Ana Rosália Ximenes Varela hanesan Prezidente Konsellu Administrasaun AACTL nian no, nomeia Carlos Mendonça Tilman no Eusébio Freitas hanesan vogal sira ba Konsellu Administrasaun AACTL, ho objetivu garante katak lori ba oin objetivu sira hosi Autoridade no konsidera ninia kapasidade téknika no profisionál, integridade no independénsia.
    Ministru Transporte no Komunikasaun mós aprezenta proposta alterasaun, ne’ebé aprova hosi Konsellu Ministru, kona ba projetu Dekretu-Lei ne’ebé mak aprova orgánika hosi Ministériu Transporte no Komunikasaun. Proposta ne’e atu kria Diresaun Nasionál Infraestrutura Komunikasaun, ne’ebé mak sei responsável ba jestaun infraestrutura komunikasaun nian ba Ministériu hotu-hotu ho koordenasaun ho institutu públiku Teknolojia Informasaun no Komunikasaun (TIK Timor).
    Ministra saúde en ezersísiu aprezenta tiha proposta alterasaun, ne’ebé mak aprova hosi Konsellu Ministru, kona ba projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprova lei orgánika Ministériu Saúde nian. Alterasaun ne’e buka atu atribui ba Diresaun Jerál Servisu Korporativu kompeténsia atu propoe nomeasaun ba adidu sira ne’ebé koloka nuudar reprezentante diplomátiku iha nasaun sira ne’ebé mak Timor-Leste haruka beibeik pasiente ba hala’o tratamentu médiku. iha rai liur. REMATA
    hare tan
  • Image
    17 dezembru 2018Timor-Leste no Indonézia hala’o Reuniaun Esploratória ida kona-ba Fronteiras Marítimas
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Timor-Leste no Indonézia hala’o  Reuniaun Esploratória ida kona-ba Fronteiras Marítimas
    Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Indonézia hala’o Reuniaun Esploratória ida kona-ba Delimitasaun Fronteiras Marítimas iha Bali husi 10-11 Dezembru 2018.
    Timor-Leste nia delegasaun Xefe Negosiador S.E. Kay Rala Xanana Gusmão mak lidera. Delegasaun Indonézia nian Damos Dumoli Agusman, Diretor Jeral ba Asuntus Jurídikus no Tratadus Internasionais, Ministériu Negósius Estranjeirus, mak lidera.
    Nasaun rua ne’e hasoru malu ho espíritu kooperasaun hodi haré ba kestaun tékniku no administrativu ne’ebé importante.
    Xefe Negosiador S.E. Kay Rala Xanana Gusmão hateten “hafoin ita nia Tratadu Fronteira Marítima ho Austrália ne’ebé susesu, reuniaun iha Bali ne’e hakat importante ida hodi hahú negosiasaun formal kona-ba ita nia fronteiras marítimas ho Indonézia.”
    Reuniaun Esploratória ne’e tuir fali kedas ho Konsultas Ofisiais Senior (SOC) dahaat kona-ba Fronteiras Terrestres entre nasaun rua ne’e, ne’ebé hala’o iha Dili, iha 13-14 Dezembru 2018.
    Governu nia portavoz, Agio Perreira, hateten “Reuniaun Esploratória iha Indonézia ne’e produtivu tebes no fó ton pozitivu ida ba delimitasaun fronteiras marítimas ho Indonézia tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun kona-ba Lei Tasi nian no lei internasional.” Remata
    hare tan
  • 05 dezembru 2018Sorumutuk Konsellu Ministru loron 5 fulan-dezembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 5 fulan-Dezembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no analiza aprezentasaun hosi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosial kona-ba akordu ho Repúblika Popular China atu halo implementasaun ba Televizaun Dijitál Terrestre (TDT). Ho projetu ida-ne’e sei hahú harii estasaun emissora TDT rua iha Dili no área sira seluk, tuir padraun hosi ajénsia ONU ne’ebé espesializada iha teknolójia informasaun no komunikasaun, maka Uniaun Internasionál Telekomunikasaun. Konsellu Ministru mós aprova hodi atribui poder tomak ba Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosial, Mericio Juvenal dos Reis ‘Akara’, hodi halo asinatura ba akordu ne’e.
    Diresaun Komité Orientadór 25 (CO25), aprezenta tiha ba Konsellu Ministru kona-ba balansu hosi atividade sira ne’ebé realiza ona no oinsá haree ba servisu ne’ebe sei hala’o iha tinan oin mai. Komité Orientadór 25 hanesan instituisaun ne’ebé kria liuhosi Rezolusaun Governu iha tinan-2017 no kompostu hosi organizasaun juventude Rezistênsia hamututk rua-nulu resin-lima. Objetivu CO25 maka halo investigasaun ne’ebé klean kona-ba envolvimentu joven sira nian iha luta ba libertasuan nasionál no nia rezultadu ikus maka sei hakerek livru ida kona-ba istória hosi Rezistênsia Timor-Leste nian.
    Konsellu Ministru analiza tiha mós aprezentasaun hosi Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, kona-ba relatóriu polítika Orsamentál ne’ebé sensivel ba kestaun jéneru nian. Relatoriu ne’e aprezenta roteiru hodi integra perpestiva kona-ba igualdade jéneru iha jestaun finansas públikas, hodi kontribui atu planeamentu no alokasaun ba rekursu publiku sira asegura sidadaun hotu-hotu nia direitu hanesan iha vida politika, sósio-ekonómika no kulturál
    Governu aprova tiha mós proposta Dekretu-Lei, kona ba orgánika husi Ministériu Negósiu Estranjéiru no Kooperasaun nuudar departamentu governamental responsável ba konsepsaun, ezekusaun,  koordenasaun no avaliasaun ba politika, be definida no aprova ona hosi Konsellu Ministru, ba area politika rai-liur no kooperasaun internasionál, ba funsaun sira konsuladu nian no promosaun no defeza ba interese sidadaun timoroan nian iha rai-liur.
    Konsellu Ministru analiza tiha mós proposta Dekretu-Lei kona-ba kriasaun Ajénsia Nasional ba Reforma no Modernizasaun ba Administrasaun Públika, nuudar institutu publiku ne’ebe mak kaer responsabilidade halo identifikasaun, dezenvolve no halo avaliasaun ba programa, projetu no asaun sira ne’ebé ho objetivu halo reforma no moderniza administrasaun públika hodi bele prestas bens no servisu publiku ba sidadaun di’ak liután nafatin bá oin. Proposta Dekretu-Lei ida-ne’e sei lori fali mai analiza iha Konsellu Ministru iha tempo oin mai.
    Konsellu Ministru mós aprova proposta Dekretu-Lei, ne’ebé Ministériu Saúde aprezenta, relativa ba segunda alterasaun ba Dekretu-Lei 14/2004 1 Setembru nian, kona-ba funsaun servisu profisionál saúde sira nian. Dekretu-lei ida ne’e buka atu hadia validade rejistu ba profisionál saúde timoroan sira, hosi atuál tinan lima ba tinan rua, no sei konsidera mós aprovasaun hosi polítika ezame kompétensia ba profisionál saúde sira hotu, nuudar garantia ida katak profisionál saúde sira kualifikadu no iha duni kualidade bainhira ezerse sira-nia funsaun.
    Governu aprova tan mós Rezolusaun Governu ne’ebé Sekretáriu Estadu ba Komunikasaun Sosiál aprezenta hodi nomeia José da Costa sai nuudar Prezidente Konsellu Diretivu Tatoli, Ajénsia Notisioza Timor-Leste, IP nian ba períudu tinan-haat.
    Governu aprova tiha mós Rezolusaun Governu ne’ebe Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva aprezenta hodi  nomeia Gabriel de Jesus sai nuudar Diretór Naun Ezekutivu ba Autoridade Nasionál Komunikasaun.
    Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, aprezenta ba Konsellu Ministru proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé Konsellu Ministru aprova  kona-ba nomeasaun ba Armindo Maia sai nuudar Prezidente Konsellu Jerál ba Institutu Politékniku Betano, ba períodu tinan-tolu nian.
    Konsellu Ministru aprova tiha Rezolusaun Governu ne’ebé Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus aprezenta ho objetivu halo aprovasaun ba minuta hosi memorandu entendimentu ho Governu Austrália atu fó-doasaun mai Timor-Leste ekipamentu kumunikasaun no formasaun ba elementu sira F-FDTL nian kona-ba oinsá uza ekipamentu hirak-ne’e. REMATA
    hare tan
  • Image
    29 novembru 2018Sorumutuk Konsellu Ministru loron 29 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 29 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no hahú ho aprovasaun ba orgánika Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria nian, nuudar departamentu governamental ne’ebé responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área turizmu, ba atividade ekonómika komersiál no indústria nian.
    Governu aprova tiha mós orgánika hosi Sekretaria Estadu Kooperativa, nuudar departamentu governamentál responsável ba promosaun no fortalesimentu ba iha setór ekonomia sosiál, hadi’ak liután kooperasaun entre Estadu no organizasaun sira ne’ebé integra iha setór, ho objetivu atu estimula ninia potensiál servisu hodi dezenvolve sósiuekonómiku nasaun nian.
    Konsellu Ministru mós aprova Dekretu Governu ida kona-ba pagamentu subsídiu koresponde ba 13.º més ba funsionáriu no ajente administrasaun públika sira hotu.
    Aprova tiha mós proposta Dekretu Governu ida ne’ebé Ministra Finansas Interina aprezenta kona-ba pagamentu suplementu ne’ebé sei atribui ba funsionáriu no ajente sira Ministériu Finansas nian, maka sira ne’ebé envolve iha elaborasaun Orsamentu Jerál Estadu 2019 no taka konta Estadu ba tinan 2018 nian.
    Governu mós aprova tiha introdusaun ba primeira alterasaun ba Dekretu Governu nº9/2018, 8 outubru kona-ba ezekusaun orsamentu jerál Estadu ba tinan 2018 nian.
    Konsellu Ministru aprova tiha liuhosi Rezolusaun Governu, minuta ba estatutu sosiál foun hosi TL Cement no Akordu Parasosiál entre Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no TL Cement, Lda., hodi transforma anterior Sosiedade Por Quotas Lda ba fali Sosiedade Anónima, SA.  TL Cement nuudar sosiedade ida ne’ebé harii hodi lori bá oin atividade produsaun no faan simentu, liuhosi halo implementasaun ba projetu investimentu iha munisípiu Baukau, hodi involve konstrusaun ba unidade ida hodi halo estrasaun ba kalkáriu no produsaun simentu. Remata
    hare tan
  • Image
    21 novembru 2018Shell Austrália no Governu Timor-Leste konkorda termu fa’an nian kona-ba partisipasaun iha kampu Greater Sunrise
    GOVERNU TIMOR-LESTE NO SHELL AUSTRALIA
    KOMUNIKADU KONJUNTU
    Loron 21, fulan-NOVEMBRU, tinan 2018
    Shell Australia no Governu Timor-Leste konkorda termu fa’an nian kona-ba partisipasaun iha kampu Greater Sunrise
    sei publika
    hare tan
  • Image
    21 novembru 2018Sorumutu Konsellu Ministru loron 21 fulan-novembru tinan 2018
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-Novembru tinan 2018
    Konsellu Ministru reuni iha Palásiu Governu, iha Díli no hahú ho aprovasaun ba orgánika Sekretaria Estadu Ambiente nian, nuudar departamentu governamental ne’ebé koadjuva Ministru Kordenadór ba Asuntu Ekonómiku responsável ba konsesaun, ezekusaun, kordenasaun no avaliasaun ba polítika be define no aprova ona hosi Konsellu Ministru ba área ambiente nian.
    Ministru Transporte no Komunikasaun aprezenta proposta ida hodi nomeia membru sira ne’ebé kompoe Konsellu Administrasaun ba Autoridade Nasionál Komunikasaun nian. Autoridade Nasionál Komunikasaun nuudar Institutu Públiku ida ne’ebé hamahan-an iha Ministru Transporte no Komunikasaun nia tutela ne’ebé kaer knaar regula, superviziona, fiskaliza no inspesiona setór komunikasaun nian iha área hotu-hotu liuliu, fó lisensa no fiskaliza operadór telekomunikasaun sira, asegura jestaun iha aspetu radioelétriku no regula setór sira komunikasaun nian. Governu aprova tiha hodi nomeia João Olívio Freitas, ba Prezidente Konsellu Administrasaun no Georgina Emília da Silva Garcia, ba Diretora Finansas. Tuirmai, Konsellu Ministru sei nomeia Diretór Naun Ezekutivu.
    Konsellu Ministru aprova tiha mós proposta Rezolusaun Governu ne’ebé Ministra Soliedariedade Sosiál no Inkluzaun aprezenta kona-ba nomeasaun ba Membru sira Konsellu Administrasaun hosi Institutu Nasionál ba Seguransa Sosiál. Nune’e, nomeia tiha Señór Longuinhos Armando S. I. Leto, MM, nuudar Prezidente ba Konsellu Administrasaun, Señór Azevedo Marçal, PhD no Señór Cornélio Barros, hanesan vogál ba Konsellu Administrasaun no Sr. Alberto Carvalho Araújo, SS, MM, EM, hanesan reprezentante ba empregador sira no Sr. Ramalho da Costa, A.P., hanesan reprezentante ba traballador sira, iha Konsellu Administrasaun hosi Institutu Nasionál ba Seguransa Sosiál. Remata
    hare tan
  • 14 novembru 2018Governu hato’o kondolénsia ba André da Costa Belo, L4, nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu hato’o kondolénsia ba André da Costa Belo, L4, nia mate
    Konsellu Ministrus sente triste tebes ho Andre da Costa Belo, L4, nia mate, iha loron 12 fulan-novembru, vítima husi moras ne’ebé nia terus kle’ur ona.
    L4 hanesan luta-na’in boot ida mós iha funu gerilla hasoru okupasaun Indonézia nian, liuliu hanesan lider organizasaun rezisténsia nian ida “Sagrada Família”.
    Hafoin restaurasaun independénsia, L4 ativu nafatin iha polítika, no sai hanesan fundadór no komisáriu polítiku Partidu Libertasaun Populár (PLP) nian no hola parte iha Governu Konstitusionál VII, hanesan Sekretáriu Estadu Veteranus nian.
    André da Costa Belo remata nia estudu universitáriu iha Universidade Dili (UNDIL), ne’ebé nia sai hanesan Vise-Reitór to’o loron ne’ebé nia mate, nu’udar mós ema ida ne’ebé fó aten-barani ba foin sa’e sira iha prátika desportiva.
    Governu Konstitusionál VIII hamutuk ho lider no institusaun Timor nian sira fó omenajen no hato’o laran susar no kondolénsia ba família L4 nian, eroi no veteranu husi Luta ba Libertasaun Nasionál.
    hare tan
63 64 65 66 67 68 69