RSS 

Komunikadus

  • 10 abril 2019Sorumutu Konsellu Ministrus loron 10 fulan-abril tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 10 fulan-abril tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli, no analiza proposta Deliberasaun ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obras Públikas, Salvador Soares dos Reis Pires, kona-ba alterasaun husi kontratu prestasaun servisu konsultoria iha supervizaun ba manutensaun no hadi’a estrada nasionál nian sira. Deliberasaun ida ne’e ko’alia kona-ba servisu konsultoria ba estudu detalladu enjeñaria no supervizaun obra nian iha trosu estrada sira Manatutu-Natarbora, Manatutu-Laklubar-Natarbora, Tasitolu-Tibar, Tibar-Likisá, Tibar-Glenu, Maubara-Karimbala, Baukau-Lautein no Atabae-Mota-ain. Revizaun kontratuál sira ne’ebé aprova ona sira-nia objetivu mak atu ajusta servisu supervizaun obra nian sira ba estensaun prazu sira nian, ne’ebé uluk hetan ona aprovasaun, hodi finaliza obra manutensaun sira no hadi’a trosu estrada sira ne’e nian. Proposta ne’e hetan ona aprovasaun hosi Konsellu Ministrus, maibé tenke hetan mós paresér ne’ebé favorável husi Ministériu Finansas no hetan vistu préviu hosi Kámara Kontas.
    Konsellu Ministrus aprova ona proposta Deliberasaun Konsellu Ministrus nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, kona-ba programa kooperasaun setoriál entre Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál  Portugál nian no Ministériu Solidariedade  Sosiál no Inkluzaun Timor-Leste nian, ba períodu tinan 2019 to’o tinan 2022. Eixu no área prioritária sira ne’ebé estabelese ona, liuhosi análize ba objetivu no prioridade sira ne’ebé Governu nasaun rua ne’e nian konkorda ona, mak eixu “demokrasia, estadu-de-direitu  no direitus umanus”, ho intervensaun iha área  kapasitasaun institusionál, eixu “ dezenvolvimentu umanu no halakon moris-ki’ak” ho atividade sira iha área  protesaun no inkluzaun  sosiál,  no kapasitasaun institusionál, no eixu “direitu labarik sira nian no igualdade jéneru” liuhosi  kapasitasaun institusionál.
    Ikusliu, Konsellu Ministrus deside ona hodi fó toleránsia pontu iha loron 18 fulan-abríl tuirmai, Kinta-Feira Santa, loron ikus Kuarezma nian tuir kalendáriu relijiaun katólika, ba funsionáriu no ajente  sira hotu hosi Ministériu no servisu dependente sira, no mós hosi instituisaun no organizmu sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian. REMATA
    hare tan
  • 03 abril 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 3 fulan-abril tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 3 fulan-abril tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no akompaña aprezentasaun husi empreza Mura, kona-ba CAT-HTR, teknolojia inovadora ida ne’ebé bele transforma plástiku ba mina. Teknolojia ne’e, Thomas Maschmeyer, profesór Kímika husi Universidade Sidney iha Austrália mak inventa. Empreza Mura, ne’ebé pertense ba Armstrong Energy no Licella, maka soi propriedade intelektuál ba utilizasaun teknolojia ida-ne’e nian.
    CAT-HTR utiliza bee ne’ebé ho presaun boot no temperatura aas hodi hakfilak rezíduu plástiku sira ba produtu ne’ebé iha valór aas. Ho nune’e, teknolojia ne’e permite hamenus lixu plástiku sira iha oseanu no hamenus problema sira ne’ebé kauza husi emisaun dióksidu karbonu nian ne’ebé maihusi sunu plástiku, aleinde kria mós fonte reseita nian ida ho transformasaun fo’er hirak-ne’e nian. Ba Mura, nu’udar empreza responsavel ba projetu ne’e, Timor-Leste sai nu’udar parseiru ideál ba implementasaun projetu ida-ne’e nian, tanba ninia karakterístika jeográfika no sosiál sira.
    Sekretáriu Estadu Ambiente nian, Demétrio de Amaral de Carvalho, sei diskute termu sira kona-ba memorandu entendimentu ida entre Governu Timor-Leste no Mura, ne’ebé tuirmai sei haruka ba Konsellu Ministrus hodi halo análize, ho objetivu atu hahú estudu viabilidade no atu hetan finansiadór sira.
    Ministru Administrasaun Estatál iha ezersísiu, Abílio José Caetano, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus, kona-ba planu atu implementa jestaun kona-ba rezíduu sólidu urbanu iha Dili.
    Planu ida-ne’e realiza bazeia ba Rezolusaun Governu nian n. 32/2016 loron 5 fulan-outubru ne’ebé aprova estratéjia ba jestaun rezíduu sólidu urbanu nian iha sidade Dili no Dekretu-Lei n. 2/2017 ne’ebé aprova sistema jestaun rezíduu sólidu urbanu nian. Planu ne’ebé hato’o ona ne’e, propoin kona-ba sosa modelu kontentór sira ne’ebé modernu no efisiente atu tau fo’er, karreta atu tula fo’er, ekipamentu movel, balansa no ekipamentu aterru nian atu hadi’a padraun operasionál husi fatin soe fo’er nian iha Tibar.
    Objetivu seluk tan husi planu ne’e mak atu hadi’a servisu rekolla rezíduu sólidu nian, ne’ebé ba oin sei uza métodu rekolla mekánika. Ikus-liu, planu ne’e buka mós atu transforma fatin soe fo’er nian iha Tibar ba aterru kontroladu ida tuir estratéjia integrada kona-ba tratamentu ba fo’er sira. Planu kona-ba implementasaun husi jestaun rezíduu sólidu urbanu nian iha Dili aprezenta katak benefísiu prinsipál sira husi planu ne’e mak hadi’a kualidade ambiente sidade nian, hadi’a saúde, hamenus risku inundasaun nian, efisiénsia ne’ebé boot liután husi rekolla no jestaun rezíduu nian liuhusi prátika nivel internasionál nian, kria oportunidade sira kona-ba empregu no posibilidade ba kreximentu turizmu nian liuhusi jestaun ne’ebé efikás no manutensaun ambiente nian.
    Ministru Administrasaun Estatál iha ezersísiu halo mós aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba aplikasaun iha Timor-Leste husi modelu dezenvolvimentu Saemaul Undong (SMU), ne’ebé Koreia Súl kria iha tinan 1970 no lori ona dezenvolvimentu ekonómika no sosiál ba nasaun.
    Modelu Saemaul Undong refere ba movimentu dezenvolvimentu komunitáriu ida, ne’ebé ninia objetivu mak atu hadi’a kualidade moris komunidade rurál sira nian bazeia ba espíritu dilijénsia, ajuda an rasik no kooperasaun. Implementasaun SMU nian iha Timor-Leste sei kontribui ba hamenus distánsia entre Governu Sentrál no komunidade sira, hamenus númeru migrante sira husi área rurál ba iha kapitál, hasa’e oportunidade iha nivel munisipál ho aproveitamentu ba sira-nia karaterístika no potensialidade sira, hasa’e númeru postu traballu no utiliza sidadaun nasionál sira-nia esperiénsia ne’ebé formadu iha área dezenvolvimentu rurál nian.
    Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, aprezenta proposta kona-ba Deliberasaun Konsellu Ministru nian, kona-ba programa kooperasaun setoriál entre Ministériu Traballu, Solidariedade no Seguransa Sosiál Portugál nian no Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Timor-Leste nian ba períodu tinan 2019 to’o 2022. Eixu no área prioritáriu sira ne’ebé estabelese ona, liuhusi análize ba objetivu no prioridade sira ne’ebé Governu nasaun rua ne’e nian konkorda ona, maka eixu “demokrasia, estadu direitu no direitus umanus”, ho intervensaun iha área kapasitasaun institusionál, eixu “dezenvolvimentu umanu no hamenus moris-kiak” ho atividade sira iha área protesaun no inkluzaun sosiál no kapasitasaun institusionál no eixu “direitu labarik sira nian no igualdade jéneru” liuhusi kapasitasaun institusionál. Proposta ne’e sei hetan fali apresiasaun iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian tuirmai. FIN
    hare tan
  • Image
    27 marsu 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 27 fulan-marsu tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 27 fulan-marsu tinan 2019
    Konsellu Ministru hala’o Sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli no aprova Rezolusaun Governu kona-ba donativu ba Repúblika Moçambique nuudar apoiu ba dezastre naturais ne’ebé provoka hosi siklone Idai, ne’ebé akontese iha sidade kosta Beira nian, kapitál provinsia mosambikana Sofala, iha loron-14 fulan marsu liubá, hodirezulta ema mate 450 resin, kanek 1.700 resin no 100 resin lakon hela-fatin. Haree ba situasaun ne’ebé mosu grave tebes no haree ba lasu istóriku no amizade entre Timor-Leste ho Moçambique, Governu hato’o nia solidariedade ba povu Moçambique no aprova montante dolár amerikanu Millaun Ida hodi apoia no hatán ba nesesidade sira ne’ebé mak kauza hosi Siklone Idai.
    Ministra Finansa ein ezersísiu, Sara Lobo Brites, aprezenta proposta Rezolusaun Governu, ne’ebé aprova ona hosi Konsellu Ministru, kona-ba kriasaun Komisaun Interministerial  ba Reforma Fiskal no Jestaun Finansa Públika. Kriasaun ba komisaun interministerial ida-ne’e, loke dalan atu halo promesa politika foun ba programa reforma fiskal no jestaun finansa públika, ne’ebé hahú ona iha VI Governu Konstitusional, hodi reforsa papel no envolvimentu membru Governu ne’ebé ho responsabilidade iha área ne’e, ho objetivu atu to’o tinan 2023, sei elabora parte signifikativa hosi lejislasaun nesesária iha materia ne’e. Tanba ne’e, Governu reafirma kompromisu ne’ebé asumi iha Programa reforma, ho forma komprensiva, iha area finansa públika, ho hare ba hasae reseita Estadu, fortalese no promove sustentabilidade, kualidade, tranparénsia no responsabilidade iha polítika fiskal no iha jestaun finanseira. Komissaun ne’e sei lidera hosi Primeiru-Ministru no sei servisu hamutuk ho apoiu hosi Ministru responsável iha area Finansa, Koordenasaun Assuntus Ekonómiku, Reforma Lejislativa, Justisa, Administrasaun Estatal, Planeamentu Investimentu Estratéjiku, no Petroleu no Minerais.
    Konsellu Ministru aprova tiha proposta Memorandu Entendimentu ne’ebé aprezenta hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no Ministériu Justisa kona-ba kontratu arendamentu ba terenu Embaixada Estadus Unidos Amérika nian iha Timor-Leste. Memorandu Entendimentu ida-ne’e sei defini termu arendamentu terenu ba embaisada no regra sira kona-ba konstrusaun no alterasaun ba instalasaun diplomátika. REMATA
    hare tan
  • Image
    26 marsu 2019Governu anunsia Komisaun Organizadora ida ba Konsulta Popular no INTERFET nia Aniversáriu
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu anunsia Komisaun Organizadora ida ba Konsulta Popular no INTERFET nia Aniversáriu
    Iha 30 agostu 2019, Timor-Leste komemora Aniversáriu Konsulta Popular ba dala 20. Iha loron ida ne’e iha tinan 20 liu ba, povu Timoroan ezerse sira nia direitu ba auto-determinasaun no vota ho maioria ba independênsia. Momentu ida ne’e realiza povu Timor-Leste nia mehi naruk hodi hetan soberania ba sira nia futuru.
    20 setembru marka aniversáriu Forsa Internasional iha East Timor ka INTERFET, forsa manutensaun paz to’o mai iha Timor-Leste, hodi hatan ba krizi umanitária no seguransa hosi 1999-2000. INTERFET, ho Austrália nia lideransa, envolve nasaun 21 ne’ebé halo kontribuisaun importante ba iha tempu susar tebes ida iha istória Timor-Leste nian.
    Governu Timor-Leste anunsia estabelesimentu Komisaun Organizadora ba Aniversáriu ne’e – ekipa inter-ministerial ida, ho kna’ar atu jere no koordena aspetu hotu ne’ebé relasiona ho eventu aniversáriu ne’e nian.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, fó sai Despaxu no: 04/PM/II/2019 iha loron 18, fulan fevereiru, hili Kay Rala Xanana Gusmão, líder Rezistensia Timorense no Primeiru eleitu Prezidente no eis-Primeiru-Ministru Timor-Leste nian, sai hanesan Prezidente ba Komisaun Organizadora ne’e.
    Nune’e, Komisaun Organizadora ne’e hahú hala’o tiha ona nia servisu hodi prepara ba aniversáriu ne’e.
    Portavoz governu nian Ministru Agio Pereira hateten aniversáriu ba dala 20 ne’e okaziaun ida hodi reflete kona-ba ita nia nasaun soberana nia loron moris no dékadas rua dahuluk iha ita nia dezenvolvimentu. Lao tuir lideransa Kay Rala Xanana Gusmão nian, Komisaun Organizadora sei dezenvolve programa kompletu ida ne’ebé inklui serimonia ofisial, espozisaun, komemorasaun, kompetisaun desportiva no konsertu.
    **
    Atu fó onra ba okaziaun istórika ida ne’e, governu husu maluk sira hotu nia partisipasaun, sira ne’ebé karik iha fotografias, dokumentus, artes ne’ebé relasiona ho periodu ida ne’e iha sira nia kolesaun privadu. Komisaun Organizadora oras ne’e daudaun dezenvolve hela espozisaun ida ba kolesaun durante periodu ida ne’e nian, la’os halibur hosi Timor-Leste nia laran deit maibé mundu tomak.
    Bele mai entrega maluk sira nia kolesaun iha Komisaun Organizadora nia Sekretáriadu iha Gabinete Fronteiras Marítimas iha Palásiu Governu. Komisaun sei halo kopia ka scan ba fotografia ka dokumentu orijinal hodi inklui mos iha espozisaun ne’e.
    Atu hatene liu tan kona-ba inisiativa ida ne’e, halo favor kontaktu Felismina Carvalho dos Reis iha +670 7742 5544 ka Domingos Guterres iha +670 7705 5344 ka email: info@gfm.tl
    hare tan
  • Image
    20 marsu 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 20 fulan-marsu tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 20 fulan-marsu tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no asiste ona aprezentasaun husi rezultadu peskiza nasionál nian kona-ba opiniaun públika iha Timor-Leste. Peskiza ne’e hala’o iha fulan-outubru no fulan-novembru tinan 2018, husi Institutu Republikanu Internasionál (IRI – International Republican Institute). Estudu ne’e hatudu katak nivel interese populasaun nian aas iha prosesu polítiku nasionál no aprezenta katak buat hirak ne’ebé sai hanesan preokupasaun prinsipál sidadaun sira nian maka kualidade estrada nian, asesu ba bee moos no dezempregu.
    Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, aprezenta ona proposta kona-ba Deliberasaun Konsellu Ministrus nian kona-ba Programa Estratéjiku Kooperasaun nian (PEC, sigla iha lian portugés hudi Programa Estratégico de Cooperação) entre Portugál no Timor-Leste ba períodu husi tinan 2018 to’o 2022. PEC define setór hirak ne’ebé sai nu’udar prioridade husi intervensaun maka “Konsolidasaun Estadu Direitu no Governasaun Di’ak”, “Edukasaun, Formasaun no Kultura” no “Dezenvolvimentu Sosioekonómiku Inkluzivu”. Konsellu Ministrus mós aprova ona proposta akordu nian husi PEC ne’ebé sei prevee atu asina iha fulan-jullu tinan 2019 husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun nasaun rua ne’e nian.
    Memorandu Entendimentu entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Austrália nian kona-ba sidadaun nasionál sira-nia partisipasaun iha Programa Laborál Pasífiku (Pacific Labour Scheme). Programa Governu Austrália nian ne’e, ne’ebé hahú iha fulan-juñu tinan 2018, fó biban ba traballadór sira hosi nasaun oin-oin iha rejiaun Pasífiku atu kandidata an ba empregu sira ho kualifikasaun baixa ka média iha área rurál sira iha Austrália. Programa Laborál Pasífiku ne’e fó dalan, iha sorin ida, atu sidadaun timoroan sira bele hetan koñesimentu no esperiénsia serbisu nian no, iha sorin seluk, permite empregadór australianu sira bele iha asesu ba  maundobra ne’ebé bele konfia.
    Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Julião da Silva, atu asina memorandu entendimentu ne’e.
    Konsellu Ministrus analiza ona alternativa no akordu hirak ne’ebé iha posibilidade atu halo ligasaun aérea internasionál sira, ne’ebé Ministru Transporte no Komunikasoins, José Agostinho da Silva, aprezenta ho objetivu atu normaliza servisu transporte aéreu iha nasaun ne’e. Kona-ba ida-ne’e, Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Transportes no Komunikasoins atu asina Akordu ida entre Governu Repúblika Timor-Leste no Governu Malázia kona-ba servisu sira transporte aéreu nian entre nasaun rua ne’e. REMATA
    hare tan
  • Image
    18 marsu 2019Governu hato’o kondolénsia ba Gil da Costa Alves nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu hato’o kondolénsia ba Gil da Costa Alves nia mate
    Governu triste tebes ho eis-Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria husi Governu Konstitusionál IV, Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Gil Alves, nia mate, iha loron 17 fulan-marsu tinan 2019.
    Gil Alves moris iha Maubisi, iha loron 17 fulan-setembru tinan 1958. Na’i-ulun ne’e sai nu’udar ekonomista no profesór iha Fakuldade Ekonomia, iha Universidade Atma Jaya, iha Indonézia, husi tinan 1990 to’o 1993.
    Uluk, nia sai mós hanesan Sekretáriu-Jerál Asosiasaun Sosiál Demokrata Timor (ASDT) nian no, hafoin eleisaun lejizlativa iha loron 30 fulan-juñu tinan 2007, ninia partidu integra iha koligasaun AMP (Aliansa Maioria Parlamentár) nian, no Gil Alves simu pose nu’udar Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria iha loron 8 fulan-agostu tinan 2007, iha Governu Konstitusionál IV, ne’ebé lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão.
    Iha tinan 2018, Gil Alves hala’o funsaun hanesan Viseprezidente Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste ba asuntu Ázia nian.
    Governu Konstitusionál VIII, hamutuk ho lider no instituisaun Timor-Leste nian sira seluk, fó omenajen ba Gil Alves no hato’o sentida kondolénsia ba família no belun sira eis-Governante ne’e nian. Remata
     
    hare tan
  • Image
    17 marsu 2019Governu hato’o ninia solidariedade ba Mosambike no Indonézia
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu hato’o ninia solidariedade ba Mosambike no Indonézia
    Lori povu Timor-Leste nia naran, Governu hato’o kondolénsia ba família no belun sira husi vítima sira siklone Idai nian iha Mosambike no inundasaun iha Provínsia Papua, Indonézia.
    Númeru provizóriu kona-ba vítima hosi pasajen siklone Idai iha Mosambike hatudu katak pelumenus ema na’in 84 maka mate no rihun-resin maka kanek, maibé autoridade nasionál sira haktuir katak eskala hosi dezastre ne’e boot liután no númeru vítima mate bele to’o rihun resin. Iha sidade Beira, kapitál provínsia Sofala nian, 90% hosi sidade no área sidade ninin sofre estragu no naksobu hotu. Siklone, ho udan no anin boot ho velosidade kilómetru 170 kada oras ne’e, aleinde akontese iha Mosambike, akontese mós iha Zimbabué no Malaví no hamate ema besik 200, atus ba atus maka lakon no maizumenus rihun sanulu mak izoladu.
    Iha provínsia Papua, Indonézia, inundasaun ne’ebé akontese tanba udan boot iha sábadu liubá, halo ema mate maizumenus na’in 50, na’in 70 kanek no na’in rihun-haat resin maka lakon sira-nia hela fatin. Ponte, estrada no uma sira barak maka sofre estragu husi inundasaun ida-ne’e, no tuir previzaun, impaktu husi dezastre no númeru vítima sira nian sei bele aumenta.
    Governu Timor-Leste louva serbisu autoridade sira husi país sira ne’ebé afetadu husi dezastre naturál sira-ne’e ba sira-nia serbisu hodi buka no salva ema iha kondisaun difisil tebetebes.
    Portavós Governu Konstitusionál VIII nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “ami-nia sentimentu hamutuk ho família sira-ne’ebé lakon ona ema hirak ne’ebé sira hadomi no ami saúda mós sira ne’ebé serbisu nafatin atu buka sobrevivente sira. Timor-Leste solidáriu ho Governu no povu Repúblika Mosambike no Repúblika Indonézia nian, iha loron difisil hirak-ne’e no mós kona-ba dezafiu sira-ne’ebé sei mosu iha semana no fulan hirak oin mai. Remata
    hare tan
  • Image
    16 marsu 2019Governu solidáriu ho Nova Zelándia
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu solidáriu ho Nova Zelándia
    Governu Timor-Leste hato’o ninia solidariedade ba Governu no povu Nova Zelándia nian, liuliu ba komunidade musulmana, hafoin atake iha sesta, loron 15 fulan-marsu, iha Christchurch, ne’ebé trajikamente hamate pelumenus ema na’in 49 no hakanek na’in 48.
    Governu Timor-Leste kondena atentadu sira ne’ebé akontese iha meskita Al Noor, iha Hagley Park, no iha meskita Linwood Masjid iha sidade Christchurch, nu’udar hahalok violénsia kriminoza, ne’ebé la aseitavel ho razaun saida de’it no hato’o ninia kondolénsia ne’ebé kle’an ba família no belun husi vítima sira. Governu elojia mós servisu seguransa no servisu emerjénsia ninia knaar, iha momentu difisil ida-ne’e.
    Portavós Governu Konstitusionál VIII nian, Ministru Estadu Agio Pereira, afirma katak "Ami nia hanoin hamutuk ho sira ne’ebé iha hela tristeza nia laran” no  hato’o mós ninia solidaridade ba povu no Estadu neozelandés no nasaun sira hotu ne’ebé envolve iha eventu trájiku ne’e”. REMATA
    hare tan
60 61 62 63 64 65 66