RSS 

Komunikadus

  • 01 maiu 2019Governu felisita Imperadór Japaun foun
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu felisita Imperadór Japaun foun
    Governu Timor-Leste aprezenta kongratulasaun boot ba Sua Majestade Imperadór Naruhito ne’ebé   tuur iha tronu iha Japaun, iha loron 1 fulan-maiu tinan 2019 no dezeja susesu wa’in ba nia, iha ninia funsaun nobre sira ne’ebé nia hala’o.
    Timor-Leste no Japaun iha relasaun bilaterál oin-oin no riku tebetebes ne’ebé maka prevee katak bele kontinua dezenvolve ho forma pozitiva, iha Imperadór Naruhito ninia lideransa.
    Governu Timor-Leste hahii mós Imperadór ida-uluk, Akihito ne’ebé ezerse ona ninia funsaun sira nu’udar Imperadór Japaun nian durante dékada tolu ikus-ne’e.
    Atu selebra okaziaun ne’e, sei iha Livru Kongratulasaun nian ida iha Embaixada Japaun nian ne’ebé sei konta ho partisipasaun husi Membru Governu sira no husi sira hotu ne’ebé hakarak hato’o felisitasaun ba Imperadór foun ne’e. Livru Kongratulasaun nian ne’e sei disponivel husi tuku 10 to’o tuku 12 no husi tuku 14 to’o tuku 16 iha loron 2, 3, 6, no 7 fulan-maiu nian.
    Lori Governu nia naran, Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, hato’o nia konviksaun katak, iha sekuénsia husi era imperiál foun ne’e, relasaun metin entre nasaun rua ne’e sei kontinua hametin nafatin iha tinan sira tuirmai. Remata
    hare tan
  • 30 abril 2019Sorumutu Konsellu Ministrus loron 30 fulan-abril tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 30 fulan-abril tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona proposta Deliberasaun nian ne’ebé aprezenta husi Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares, Fidélis Manuel Leite Magalhães, kona-ba akordu konsesaun no implementasaun entre Millenium Challenge Corporation (MCC) no Governu Timor-Leste ba implementasaun Millenium Challenge Compact. MCC no Governu Timor-Leste servisu hamutuk iha dezenvolvimentu programa kompaktu ida ba tinan lima nian atu hamenus kiak liuhosi kreximentu ekonómiku, ne’ebé maka haree liu ba dezafiu prinsipál sira ne’ebé nasaun ne’e hasoru, hanesan asesu ba bee moos, saúde, nutrisaun, saneamentu no dezenvolvimentu rekursus umanus. Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares atu asina akordu ne’e.
    Konsellu Ministrus aprova proposta Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé fiksa vaga sira ba promosaun pesoál ne’ebé integradu iha karreira sira rejime jerál nian iha administrasaun públika. Vaga sira ne’ebé loke ba promosaun nian ne’e, Governu fó-sai tinan-tinan, bazeia ba proposta husi Komisaun Funsaun Públika, to’o limite 10% hosi totál iha kada kategoria ka grupu profisionál.
    Konsellu Ministrus kontinua fali ho análize koba-ba proposta Deliberasaun nian ne’ebé aprezenta husi Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, relasiona ho relatóriu kona-ba revizaun nasionál ba implementasaun Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian, husi períodu tinan 2014 to’o 2018. Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian, dokumentu ne’e kria iha tinan 1995, iha Xina, durante Konferénsia Mundiál Dahaat kona-ba Feto sira, ninia objetivu mak atu debate asaun sira ba promosaun igualdade nian, dezenvolvimentu no dame ba feto sira. Dokumentu ne’e identifika área temátika prioritária 12 ba Estadu sira hodi hakat liu obstákulu sira ne’ebé feto foin-sa’e no feto sira hasoru no atu alkansa igualdade entre feto ho mane. Relatóriu nasionál ne’e ko’alia kona-ba progresu no rezultadu prinsipál ne’ebé alkansa ona no dezafiu no obstákulu sira ne’ebé hasoru iha implementasaun Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian iha períodu tinan 2014-2018. Proposta ne’e hetan ona aprovasaun no relatóriu ne’e sei haruka ba Komisaun Ekonómika no Sosiál Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku (UN-ESCAP - United Nations - Economic and Social Commission for Asia and Pacific) iha loron 1 fulan-maiu. Tuir fali mai relatóriu ne’e sei aprezenta mós iha fulan-novembru tinan 2019 iha Bankoke, iha nivel rejionál, iha sorumutuk UN-ESCAP nian no iha fulan-marsu 2020, iha sesaun da-64 husi Komisaun kona-ba Estatutu Feto nian (CSW - Commission on the Status of Women).
    Konsellu Ministrus aprova ona proposta Deliberasaun nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, relasiona ho naran sira ne’ebé propoin ba Prezidente Repúblika atu xefia Misaun Diplomátika sira Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Remata
    hare tan
  • 24 abril 2019Sorumutu Konsellu Ministrus loron 24 fulan-abril tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 24 fulan-abril tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no asiste aprezentasaun husi Roberto Caetano de Sousa Vicente, Diretór Ezekutivu Ajénsia Teknolojia Informasaun no Komunikasaun I.P. (TIK Timor) kona-ba estatutu, planu no programa husi institutu públiku ida-ne’e, ne’ebé tutela direta husi Primeiru-Ministru. TIK Timor, ne’ebé harii iha tinan 2017, nia misaun mak atu implementa polítika no estratéjia, ne’ebé hetan ona aprovasaun, kona-ba teknolojia sira informasaun no komunikasaun nian, no jere rede informátika Governu no entidade públika sira seluk, no inklui jestaun kona-ba infraestrutura teknolojia sira informasaun no komunikasaun nian no kona-ba sistema sira informasaun nian. Durante aprezentasaun ne’e, Diretór Ezekutivu TIK Timor nian ne’e aprezenta planu asaun to’o tinan 2030, ho objetivu atu hasa’e efikásia no efisiénsia husi prestasaun servisu sira, liuhusi Governasaun Eletrónika no, iha tempu hanesan, implementa estrutura sira ne’ebé sei fó dalan ba koneksaun nasionál no internasionál ne’ebé di’ak liu, estavel no segura liu, nune’e permite atu define no implementa padraun sira ne’ebé garante la’ós de’it kompatibilidade husi ekipamentu no software sira, maibé mós kapasidade interoperabilidade no seguransa ba dadus sira, ne’ebé importante tebes ba atividade governamentál no ba relasaun sidadaun sira-nian ho estrutura públika sira.
    Konsellu Ministrus aprova ona, ho alterasaun sira,proposta Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór iha ezersísiu, Filomeno da Paixão de Jesus, kona-ba importasaun, transporte, armazenajen no utilizasaun produtu esplozivu sira hodi halo implementasaun projetu sira konstrusaun sivíl nian, atividade petrolífera no mineira sira. Dekretu-Lei ne’ebé hetan ona aprovasaun ne’e estabelese norma, regra no prosedimentu espesiál seguransa nian sira ne’ebé ema tenke obedese bainhira halo importasaun, transporte, armazenajen no utilizasaun produtu esplozivu komersiál sira, tuir nesesidade projetu sira ne’ebé iha interese públiku, iha setór sira konstrusaun sivíl, mineiru no petrolíferu nian.
    Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, aprezenta ona proposta Deliberasaun nian, ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus, kona-ba alterasaun daneen ba Akordu Dezenvolvimentu nian entre Estadus Unidus Amérika no Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba fortalesimentu institusionál no kapasitasaun rekursus umanus ba dezenvolvimentu. Akordu ne’e buka atu kontribui ba Timor-Leste ida ne’ebé prósperu no saudavel liu, ho populasaun ida ne’ebé instruida liután, ho asesu ba beins no servisu esensiál sira, iha ne’ebé produsaun no empregu korresponde ba ekonomia emerjente ida, ho oportunidade ba ema hotu-hotu, ho dalan ne’ebé justu no inkluzivu, hodi fasilita kreximentu dinámiku no inovadór ida ba ekonomia.
    Sara Lobo Brites aprezenta mós proposta, ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus, kona-ba memorandu entendimentu  entre Governu Timor-Leste, Governu Indonésia no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB – Asian Development Bank) kona-ba asisténsia téknika iha matéria kooperasaun no komérsiu transfronteirisu, ne’ebé sei asina iha loron 4 fulan-maiu tinan 2019, durante sorumutuk anuál ADB nian, iha Repúblika Fiji, liuhusi Ministra Finansas Timor-Leste, Ministra Finansas Indonésia no Prezidente ADB nian. Memorandu ne’e nu’udar kontinuasaun husi pedidu ne’ebé Governu Timor-Leste no Governu Indonézia hato’o ona ba ADB, atu fó apoiu ba fortalesimentu kooperasaun transfronteirisa, ho hanoin atu promove dezenvolvimentu iha rejiaun hirak ne’e. Hahú husi tinan 2017 to’o 2018, hala’o ona estudu esploratóriu ida, ne’ebé rekomenda área prinsipál tolu ba kooperasaun, maka hanesan- transporte no komunikasoins, turizmu no pekuária. Akordu ne’e fó dalan atu armoniza prosedimentu fronteirisu sira, hodi hadi’a ligasaun entre nasaun rua ne’e, hodi halo espansaun sistema sertifikasaun saúde animál nian no promove dezenvolvimentu ba área turístika konjunta, ne’ebé foka liu ba turizmu sustentavel no komunitáriu.
    Konsellu Ministrus atribui ona ba Ministra Finansas iha ezersísiu podér tomak hodi asina akordu rua ne’ebé temi iha leten.
    Konsellu Ministrus analiza ona proposta Deliberasaun, ne’ebé aprezenta husi Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, relasiona ho relatóriu revizaun nasionál nian kona-ba implementasaun husi Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian, husi períodu entre tinan 2014 no 2018. Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian, nu’udar dokumentu ida-ne’ebé kria iha tinan 1995, iha Xina, durante Konferénsia Mundiál Dahaat kona-ba Feto sira, ninia objetivu mak atu debate asaun sira ba promosaun igualdade, dezenvolvimentu no pás ba feto sira. Dokumentu ne’e identifika área temátika prioritária hamutuk 12 ba Estadu sira, hodi ultrapasa obstákulu sira-ne’ebé labarik feto no feto sira hasoru, no hodi alkansa igualdade entre feto no mane. Relatóriu nasionál ne’e fó sai kona-ba progresu no rezultadu-xave sira ne’ebé atinje ona, kona-ba dezafiu no obstákulu sira ne’ebé sira hetan  bainhira implementa Deklarasaun no Plataforma Asaun Pekín nian, durante períodu 2014-2018, no sei hato’o ba Komisaun Ekonómika no Sosiál Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku (UN-ESCAP - United Nations - Economic and Social Commission for Asia and Pacific), iha loron 1 fulan-maiu oinmai. Tuirfali mai, Relatóriu ne’e sei aprezenta iha fulan-novembru tinan 2019, iha Bankoke, iha nivel rejionál, iha sorumutuk UN-ESCAP nian no iha fulan-marsu tinan 2020, iha sesaun da-64 husi Komisaun kona-ba Estatutu Feto nian (CSW - Commission on the Status of Women). Relatóriu ne’e sei analiza filafali iha sorumutuk Konsellu Ministrus nian tuirmai. REMATA
    hare tan
  • 23 abril 2019Governu Timor-Leste felisita Prezidente eleitu iha Indonézia
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu Timor-Leste felisita Prezidente eleitu iha Indonézia
    Governu Timor-Leste aprezenta felisitasaun boot ba Joko Widodo tanba eleitu filafali nuudar Prezidente Repúblika Indonézia nian no deseja susesu ba nia atu kontinua knaar boot ida-ne’e.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha ninia karta felisitasaun ne’ebé haruka ba Prezidente eleitu, fó hanoin filafali katak “Timor-Leste no Indonézia iha relasaun amizade no proximidade espesiál, ne’ebé nuudar fundamental tebes hodi konsolida defeza, seguransa no estabilidade nesesáriu ba progresu no dezenvolvimentu armoniozu Nasaun rua ne’e nian, iha Rejiaun”.
    Primeiru-Ministru hato’o mós “iha esperansa boot tebtebes atu aprofunda, liuhosi Joko Widodo ukun filafali, amizade fraterna ne’ebé kesi rai rua no povu rai rua ne’e nian, iha ámbitu oioin atuasaun bilaterál no multilaterál, liuliu iha ita-nia prosesu atu adere ba Asosiasaun hosi Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN)”. FIM
    hare tan
  • 22 abril 2019Governu Timor-Leste hato’o ninia solidariedade ba Sri Lanka
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Governu Timor-Leste hato’o ninia solidaridade ba Sri Lanka
    Governu Timor-Leste hato’o ninia solidariedade ba Governu no povu Sri Lanka, liuliu ba komunidade kristaun nian, hafoin atake bomba iha domingu Páskua, loron 21 fulan-abril, iha igreja kristã nian tolu no otél haat iha sidade Colombo, Negombo no Batticaloa, ne’ebé trajikamente halo ema na’in 207 maka mate no na’in 450 kanek.
    Governu Timor-Leste kondena atentadu hirak ne’ebé akontese iha Sri Lanka, ne’ebé kauza ema atus rua-resin husi nasaun 36 maka mate, hanesan hahalok violénsia kriminoza, no hato’o ninia laran triste ba família no amigu vítima sira-nian. Timor-Leste hato’o mós ninia apoiu ba Governu no ekipa médika no ekipa seguransa nian tomak, ne’ebé mak halo buat hotu tuir sira-nia kbiit hodi hasoru situasaun trájika no difisil tebes ida-ne’e.
    Portavós Governu Konstitusionál VIII nian, Ministru Estadu, Agio Pereira, afirma ona katak “Ami-nia hanoin, iha momentu ida-ne’e, hamutuk ho povu Sri Lanka, no liuliu, ho sira hotu ne’ebé mak afetadu diretamente husi akontesimentu horisehik nian ne’e. Governu Timor-Leste manifesta ninia solidariedade ba povu no Estadu Sri Lanka no ba nasaun sira seluk ne’ebé afetadu husi eventu trájiku ida-ne’e”. REMATA
    hare tan
  • 17 abril 2019Sorumutu Konsellu Ministrus loron 17 fulan-abril tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 17 fulan-abril tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no analiza ona aprezentasaun husi Sekretariadu Grupu Traballu Revizaun Nasionál Voluntária (sigla iha lia inglés VNR- Voluntary National Review) kona-ba Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).
    Durante aprezentasaun ne’e, Sekretariadu Grupu Traballu submete ba membru Governu sira atu halo konsiderasaun, ba testu ho mensajen-xave hamutuk sanulu-resin-ida, ne’ebé aliña ho Programa Governu VIII nian no ne’ebé maka sai nu’udar eixu prinsipál husi komunikasaun ne’ebé país ne’e hakarak tranzmite kona-ba progresu iha implementasaun ODS nian. Membru Governu sira aprezenta rekomendasaun sira kona-ba alterasaun ba testu finál husi mensajen-xave sira ne’ebé sei haruka ba sede Organizasaun Nasoins Unidas nian to’o loron 17 fulan-maiu tinan 2019. Konsellu Ministrus aprova tiha ona, iha sorumutuk loron 13 fulan-fevereiru tinan 2019, rekomendasaun prinsipál sira ba Revizaun Nasionál Voluntária no durante fulan-fevereiru no fulan-marsu hala’o ona konsulta ho organizasaun sira sosiedade sivíl nian. Relatóriu finál ne’e no nia mensajen-xave sira sei aprezenta iha Forum Polítiku Nivel Aas Nasoins Unidas nian, ne’ebé sei hala’o husi loron 9 to’o loron 18 fulan-jullu tinan 2019, iha Novaiorke.
    Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, aprezenta ona proposta Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprova ona husi Konsellu Ministrus ho alterasaun sira kona-ba nomeasaun Prezidente no Viseprezidente ba Konsellu Ezekutivu Institutu Nasionál Siénsias no Teknolojia (INCT - sigla iha lian portugés). Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian no tuir Programa Governu nian, diploma ida-ne’e ninia objetivu maka nomeia José Cornélio Guterres atu ezerse mandatu ida ba tinan haat, hanesan Prezidente Konsellu Ezekutivu ba (INCT - sigla iha lian portugés) no nomeia mós Afonso de Almeida, ba kargu Viseprezidente Konsellu Ezekutivu INCT nian, ba tinan haat oin mai. INCT ninia misaun maka promove difuzaun no divulgasaun kultura, koñesimentu sientífiku no teknolójiku, ensinu siénsia no teknolojia nian, nune’e mós disponibilizasaun dadus no informasaun sira ne’ebé iha relasaun ho interese nasionál.
    Konsellu Ministrus analiza ona proposta ne’ebé aprezenta husi Sekretáriu Estadu ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’, kona-ba memorandu entendimentu entre Timor-Leste no Governu Tazmánia ne’ebé sei loke dalan ba veteranu nasionál sira atu partisipa iha programa informasaun no dezenvolvimentu profisionál nian ida ba jestaun no prezervasaun parke nasionál sira, ho objetivu atu konserva patrimóniu naturál no kulturál nasionál, kontribui atu hadi’a kualidade moris komunidade sira-nian no ba promosaun dezenvolvimentu turizmu istóriku no sustentavel. Proposta ne’e sei hetan fali análize iha sorumutuk oinmai hafoin Ministériu relevante sira fó sira-nia paresér. REMATA
    hare tan
  • 16 abril 2019Timor-Leste konklui prosesu sosa partisipasaun Greater Sunrise nian
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Timor-Leste konklui prosesu sosa partisipasaun Greater Sunrise nian
    Governu Timor-Leste ohin remata ona, prosesu kona-ba sosa partisipasaun hamutuk 30% husi ConocoPhillips no 26,56% husi partisipasaun Shell Austrália nian iha kampu sira Greater Sunrise nian, loron 16 fulan-abríl tinan 2019, iha Singapura, hodi fó ba TIMOR GAP, kompañia petrolífera nasionál Timor-Leste nian, partisipasaun hamutuk 56,56%.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, felisita parte hirak ne’ebé mak envolve tanba remata ona tranzasaun sira ne’ebé hala’o ho susesu no hein ho espetativa ba diskusaun sira ne’ebé foun ho membru konsórsiu nian sira seluk kona-ba oinsá atu dezenvolve lalais rekursu sira Greater Sunrise nian.
    Reprezentante Espesiál Timor-Leste nian ba Kestaun Petrolífera sira, Kay Rala Xanana Gusmão, deklara katak “konkluzaun husi akizisaun sira-ne’e marka fin hosi prosesu ida ne’ebé hahú hafoin asinatura Tratadu nian kona-ba Ketan Tasik entre Austrália no Timor-Leste. Akizisaun ho valór 56,56% ne’ebé TIMOR GAP simu ona, sei permite atu avansa diskusaun sira entre konsórsiu Sunrise no autoridade sira husi Austrália no mós Timor-Leste nian kona-ba Kontratu foun Fahe Produsaun nian husi Greater Sunrise ne’ebé sei jere kampu mina nian sira-ne’e hafoin Tratadu ne’e hahú vigora. Tratadu ne’e mós sei fó dalan ba kontinuidade negosiasaun sira konsórsiu Sunrise nian, agora ho TIMOR GAP, kona-ba konseitu husi dezenvolvimentu Greater Sunrise no konstrusaun planta Gás Naturál Likefeitu (GNL) iha Beasu, iha parte tasi-mane Timor-Leste nian. Governu Timor-Leste sei serbisu nafatin atu dezenvolve Greater Sunrise lais liután, hodi benefisia parte hotu-hotu ne’ebé iha interese”.
    Tranzasaun kona-ba venda ne’e kobre interese partisipativu sira hosi ConocoPhillips no Shell iha Kontratu Fahe Produsaun nian sira 03-19 no 03-20 iha Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu ne’ebé harii ona bazeia ba Tratadu Tasi Timor nian, akordu sira jestaun nian ne’ebé iha ligasaun no kontratu sira arrendamentu nian NT/RL2 no NT/RL4 ne’ebé mak Austrália fó-sai. Hafoin Tratadu kona-ba Ketan Tasik entre Estadu rua ne’e hahú vigora, kampu sira husi Greater Sunrise sei inklui iha Área Rejime Espesiál Greater Sunrise nian no sei sujeita ba ezersísiu konjuntu jurizdisaun nian bazeia ba Tratadu foun.
    Kampu sira husi gás naturál no kondensadu Sunrise no Troubadour nian, ne’ebé hamutuk hanaran kampu sira Greater Sunrise, lokaliza besik kilómentru 150 iha sudeste Timor-Leste nian no kilómetru 450 iha noroeste Darwin, iha Territóriu Norte Austrália nian.
    Timor Gap halo parte ba parseiru sira hosi Konsórsiu Greater Sunrise: Woodside (operadora) ho ida partisipasaun hamutuk 33, 44% no Osaka Gas ho 10%. Remata
    hare tan
  • 10 abril 2019Toleránsia Pontu iha loron 18 fulan-abríl
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Toleránsia Pontu iha loron 18 fulan-abríl
    Lei n.0 10/20015, loron 10 fulan-agostu, iha redasaun ne’ebé fó hosi Lei n.0 3/2016, loron 25 fulan-maiu, ne’ebé maka estabelese ona loron feriadu nasionais, data ofisial komemorativa sira no ba situasaun sira seluk ne’ebé maka bele fó toleránsia pontu.
    Ne’ebé maka relasiona ho toleránsia pontu sira, mak iha artigu da-7 nian husi lei ne’e rasik, determina katak bele sai nu’udar objetu toleránsia pontu nian. Entre data ofisial komemorativa sira konta mós loron Quinta-Feira Santa, ne’ebé maka kada tinan la monu iha loron ne’ebé maka hanesan.
    Quinta-Feira Santa hanesan loron solene no loron ne’e nu’udar loron boot no importante tebes-tebes ba komunidade Kristaun Timor-Leste nian. No mos loron ikus kuarezma nian iha kalendáriu relijiaun katólika nian, no tinan ida ne’e, Quinta-Feira Santa monu iha loron 18 fulan-abril.
     Tuir hakerek iha númeru 2, al c), husi artigu da-7, no iha númeru 6 alínea d), husi artigu ne’e rasik, Governu determina tuirmai:
     1.Konsidera toleránsia pontu iha loron 18 fulan-abril  tinan 2019, durante loron tomak
     2.Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu hotu no ajente husi Ministériu sira ka servisu sira ne’ebé dependente ba ministériu sira-ne’e, nune’e mós ba institutu no organizasaun sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian. REMATA
    hare tan
59 60 61 62 63 64 65