RSS 

Komunikadus

  • 17 setembru 2019Toleránsia ponto iha loron 20 Fulan-Setembru tinan 2019 ba Selebrasaun aniversáriu INTERFET tama mai Timor-Leste ba Dala-20
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Toleránsia ponto iha loron 20 Fulan-Setembru tinan 2019 ba Selebrasaun aniversáriu INTERFET tama mai Timor-Leste ba Dala-20
    Konsidera INTERFET tama mai Timor-Leste konstitui akontesimentu nasionál ne’ebe boot no importante iha istória Povu Timoroan nian no iha tinan ida-ne’e mós hanesan aniversáriu ba dala-20 INTERFET tama mai Timor-Leste
    Hodi konsidera katak atu komemorasaun ne’e bele la’o ho diak, Governu sei realiza serimónia ofisiál ne’ebé mak sei partisipa hosi altu dignitáriu internasionál oioin no Governu mós sei favorese partisipasaun hosi sidadaun sira hotu iha serimónia refere, no sei sai hanesan reflesaun a’as no signifikadu iha istoria hosi akontesimentu ne’ebé boot.
    Nune’e, haktuir saida maka hatuur ona iha alinea b) hosi n.º 2, n.º 4 no hosi alínea d) hosi n.º 6, hotu, artigu 7.º hosi Lei n.º 10/2005, loron-10 fulan agostu, altera hosi Lei n.º 3/2016, loron-25 fulan maiu, kona-ba feriadu ofisiál sira no data komemorativa ofisiál, Primeiru-Ministru desidi fó toleránsia pontu ba funsionáriu hotu-hotu no ajente Ministériu sira ka servisu ne’ebé dependente ba, nomós ba institutu sira no organizmu integradu iha administrasaun indireta Estadu nian, iha loron-20 fulan setembru tinan 2019.
    hare tan
  • Image
    17 setembru 2019Konstrusaun ba Porto Tibar
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Konstrusaun ba Porto Tibar
    Membru Governu sira ne’ebé nuudar responsável ba Projetu Portu Tibar maka Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku iha ezersísiu, Ministra Finansas iha ezersísiu, Ministru Obras Públikas no Ministru Transportes no Komunikasoins, preokupadu tanba hanoin hela impaktu sá de’it maka bele mosu ba konstrusaun Porto Tibar tanba suspensaun servisu esplorasaun ba pedreira hosi China Harbour Timor, Lda, tan ne’e, membru Governu sira ne’e reuni tiha informasaun kona-ba medida kautelár ne’ebé Tribunal Distrital Díli dekreta ona kona-ba oinsá parsela-rai nebe hola parte ba pedreira. 
    Projetu ida-ne’e nuudar interese públiku, ne’ebé hakerek iha Planu Nasionál Dezenvolvimentu Estratéjiku Timor-Leste nian ba 2011-2030, ne’ebé maka Governu Konstitusionál hotu-hotu iha pasadu no agora sempre apoia no promove.
    Hafoin halo tiha análize ba prosesu, haree hetan katak tribunal dekreta medida kautelár ba parsela rai ne’ebé sala. Atu dehan katak, tribunal husu atu halo restituisaun provizória ba posse kona-ba parsela rai ida no tribunal haruka ezekuta medida ba parsela rai ida seluk fali no ida ne’e, hamosu konfuzaun no halo ema hotu hakfodak, inklui mós Governu.
    Tuir prosesu Tribunal, rekerimentu koa’lia kona-ba parsela rai ida ne’ebé lokalisa dook ho distánsia liu km 1 (ida) hosi parsela rai ne’ebé nuudar objetu ezekusaun tribunal nian. Erru ida-ne’e taka dalan assesu ba servisu pedreira no ida-ne’e impede kontinuasaun servisu pedreira, ho risku sériu ba konstrusaun Porto Tibar tanba sei la hetan fornesimentu materiál atu halo konstrusaun nesesáriu.
    Tuir informasaun hosi Diresaun Nasionál Terras no Propriedades no Servisu Kadastrál katakparsela rai ne’ebé ezekuta sala  maka parsela rai ne’ebé daudauk ne’e nia propriedade iha hela disputa ho Estadu rasik no Ministériu Justisa analisa hela  parsela rai ne’e. 
    Haree ba faktu hirak-ne’e, Governu desidi foti asaun reprezenta Estadu no defende interese públiku, hodi alerta ba Tribunal tan erru ne’ebé Tribunal komete ona nune’e Tribunal para  revé filafali medida ne’e no dekreta hodi anula no ordena atu sobu saida de’it maka taka hela dalan ka meiu saida de’it maka halo atu la bele hetan asesu ba pedreira.  
    China Harbour Timor, Lda, nuudar subkontratada konsensionáriu ba Porto Tibar nian, utiliza rai ba pedreira ho koñesimentu, autorizasaun no perfeita kolaborasaun ho entidade kompetente hotuhotu inklui komunidade lokál, Xefe Aldeia Mota Ikun,  Administrador Postu Administrativu Bazartete, Administrador hosi Munisípiu Likisá, Komandante PNTL Likisá, Diresaun Nasionál Terras no Propriedades no Servisu Kadastrál Likisá, Autoridade Nasional Petróleu no Minerais (responsável ba lisensiamentu pedreira), Unidade Jestaun ba Projetu ba Porto Tibar (responsável ba ezekusaun  Projetu ba Porto Tibar) no mós, membru Governu sira ne’ebé nuudar responsável ba ezekusaun projetu ba Porto Tibar no Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades no Ministériu Justisa rasik. 
    Hamutuk ho esklaresimentu nebe halo ona ba tribunal, Governu sei foti medida nesesáriu atu salvaguarda interese públiku nian ba konstrusaun Porto Tibar. Remata 
    hare tan
  • 12 setembru 2019Sorumutu Extraordinária Konsellu Ministrus iha Loron 12 fulan-setembru tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Extraordinária Konsellu Ministrus iha Loron 12 fulan-setembru tinan 2019
    Konsellu Ministru halao’o sorumutu iha Palásiu Governu, iha Díli no aprova Votu Pezár ba falesimentu Eis-Prezidente Repúblika Indonézia,  Bacharuddin Jusuf Habibie.
    Iha Nota Pezár ne’ebé aprova husi Konsellu Ministru, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste manifesta pezár ne’ebé bo’ot wainhira simu notísia falesimentu husi B.J. Habibie. No ho momentu ida ne’e konsternasaun bo’ot tebes ba Povu Repúblika Indonézia, ho nune’e Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste aprezenta mós sentidu kondolénsias ba família husi Eis-Prezidente Repúblika Indonézia, Bacharuddin Jusuf Habibie, no sei hamutuk ho familia ne’ebé lakon.
    B. J. Habibie hanesan Prezidente Repúblika Indonézia ba da-tolu nian, hahu iha mandatu loron 21 fulan-maiu tinan 1998 no remata iha loron 20 fulan-outubru tinan 1999.
    Ninia kapasidade diplomátika halo nia sai parte fundamental ida iha Timor-Leste nia istoria, bainhira nia haruka nia pedidu ba Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Kofi Annan, iha loron-27 fulan-janeiru tinan 1999, hodi nune’e loke dalan ba Timor-Leste realiza referendu. Liuhusi referendu mak povu Timor-Leste ezerse nia direitu ba nia autodeterminasaun no ema barak liu mak desidi independénsia ba Timor-Leste iha tinan 1999.
    Votu Pezár ne’e sei entrega husi Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Eis Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste  ba B.J. Habibie nia família. REMATA
    hare tan
  • 11 setembru 2019Sorumutu Konsellu Ministrus iha Loron 11 fulan-setembru tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Konsellu Ministrus iha Loron 11 fulan-setembru tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no asiste aprezentasaun husi Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira no ekipa peritu husi DLA Piper, relasiona ho opsaun sira ba setór aviasaun sivíl iha Timor-Leste. Aprezentasaun ne’e ninia objetivu mak atu hato’o opsaun estratéjika sira ne’ebé apropriada liu ba tempu badak, médiu no naruk, ne’ebé bele disponivel ba Governu, atu asegura transporte aéreu no evita izolamentu impostu husi merkadu kompetitivu iha indústria aérea nian.
     Ministru Defeza Filomeno Paixão de Jesus, halo aprezentasaun ida iha Konsellu Ministrus kona-ba definisaun Konseitu Estratéjiku Militár (KEM) ida ba Timor-Leste. Kriasaun Konseitu Estratéjiku Militár ida ne’e bazeia ba lejizlasaun ne’ebé vigora hela no ho objetivu atu hametin Forsas Armadas nasionais no reforsu ba seguransa nasionál, tuir evolusaun seguransa globál, rejionál no lokál nian.
     Konsellu Ministrus asiste mós aprezentasaun husi Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares, Fidelis Leite Magalhães, relasiona ho proposta husi Ekipa Dezenvolvimentu Kompaktu – Timor-Leste (Compact Development Team – Timor-Leste, CDTL-TL) kona-ba komponente sira husi programa ne’ebé sei hato’o ba Millennium Challenge Corporation (MCC). Programa ida ne’e, ne’ebé haree liuliu ba oinsá atu hatán ba dezafiu ekonómiku sira país nian, hanesan Timor-Leste no MCC identifika hamutuk ona, ninia objetivu maka atu halakon moris-kiak no atu hasa’e kreximentu ekonómiku nasionál, no ninia komponente haat maka hanesan: fornesimentu bee-moos, saneamentu no drenajen; edukasaun; nutrisaun; no rezolusaun ba disputa komersiál sira.
    Konsellu Ministrus aprova ona Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, relasiona ho definisaun ba kompozisaun Komité Revizaun Polítiku ho objetivu atu halo verifikasaun ba alokasaun estratéjika rekursu sira atu nune’e bele atinje kompromisu no objetivu hirak ne’ebé inklui ona iha dokumentu estratéjiku sira no apresia ezekuibilidade husi planu sira ba tinan finanseiru 2020 nian.
    Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa, aprezenta ona proposta Rezolusaun Governu nian kona-ba autorizasaun atu sosa kilat ba pesoál Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál (PCIC), hanesan korpu superiór Polísia Kriminál ne’ebé iha misaun atu tulun autoridade judisiária, dezenvolve no promove asaun prevensaun, detensaun, investigasaun ne’ebé sai nu’udar ninia kompeténsia ka kompeténsia balun ne’ebé autoridade judisiária atribui ba nia, no mós asegura sentralizasaun nasionál ba informasaun kriminál no ninia koordenasaun operasionál no kooperasaun polisiál internasionál.
    Konsellu Ministrus fó Podér Tomak ba Ministru Justisa atu asina akordu entre Ministériu Justisa Timor-Leste no Universidade Coimbra, Portugál, kona-ba estabelesimentu kooperasaun akadémika, sientífika no kulturál, iha ámbitu formasaun ba majistradu, defensór públiku no lisensiadu Direitu iha Timor-Leste.
    Ministru Justisa aprezenta mós proposta Deliberasaun Konsellu Ministrus nian kona-ba alterasaun ba Protokolu Kooperasaun entre Ministériu Justisa Timor-Leste no Ministériu Justisa Portugál iha área Justisa nian, ne’ebé asina ona iha loron 25 fulan-fevereiru tinan 2016. Proposta deliberasaun ne’ebé Konsellu Ministrus aprova, ninia objetivu mak atu altera kritériu sira remunerasaun nian kona-ba kontratasaun téknika ba apoiu funsionamentu judisiál, asesoria no konsulta no mós kapasitasaun rekursus umanus. Alterasaun ba protokolu kooperasaun sei asina husi Ministru Justisa nasaun rua ne’e nian iha loron 17 fulan-setembru ne’e.
    Governu aprova ona proposta Deliberasaun Konsellu Ministrus nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál iha ezersísiu, Abílio José Caetano, kona-ba apoiu finanseiru husi Timor-Leste ba eleisaun prezidensiál Giné-Bisau nian iha fulan-novembru tinan 2019.
    Konsellu Ministrus liuhusi dalan ida-ne’e hatán ba pedidu apoiu tékniku no finanseiru atu organiza no hala’o eleisaun prezidensiál ne’ebé Governu Giné-Bisau hato’o, hodi fó apoiu finanseiru ida ho valór dolar amerikanu rihun atus-tolu no nomeia Tomás do Rosário Cabral nu’udar Reprezentante Espesiál Governu nian, ho misaun atu halo identifikasaun ba obstákulu sira, kona-ba organizasaun no realizasaun resenseamentu eleitorál nian no kona-ba eleisaun ne’ebé livre no justa.
    Konsellu Ministrus aprova ona proposta Dekretu-Lei kona-ba Lei Orgánika Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, departamentu governamentál ne’ebé sai nu’udar responsavel ba konsesaun, koordenasaun no avaliasaun polítika, ne’ebé Konsellu Ministrus define no aprova ona, ba área sira hanesan promosaun dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál nasaun nian, liuhosi planeamentu estratéjiku no integradu no mós rasionalizasaun rekursus finanseirus ne’ebé disponivel hodi asume responsabilidade espesífika sira kona-ba implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian.
    Ikus liu, Konsellu Ministrus fó Podér Tomak ba Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, atu asina Akordu sira kona-ba Servisu Aéreu nian ho Estadu Qatar no ho Uniaun Emiradus Árabes, tuir Konvensaun kona-ba Aviasaun Sivíl Internasionál, ho objetivu atu estabelese no halo operasaun servisu aéreu sira entre Timor-Leste ho nasaun rua ne’e no mós ho nasaun sira seluk. REMATA
    hare tan
  • 28 agostu 2019Asinatura Kontratus Partilla Produsaun ho Operador Petróleo Offshore sira
    KOMUNICADO IMPRENSA KONJUNTU
    Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus no Ministru Petróleu no Minerais iha ezersísiu,
    Hermenegildo Cabral Pereira
    Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun husi Timor-Leste, 
    Dionisio da Costa Babo Soares 

    Loron 28, FulanAgostu, Tinan 2019 
    Governu Timor-Leste konklui ona prosesu ‘rejime tranzitóriu’, ne’ebé presiza atu Tratadu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Austrália, ne’ebé estabelese sira-nia ketan-tasik iha Tasi Timór, tama iha vigór iha loron 30 fulan-agostu tinan 2019.
    Hafoin períodu konsulta no negosiasaun ida ne’ebé naruk, ne’ebé hahú molok asinatura ba Tratadu iha fulan-marsu tinan 2018, no oras ne’e to’o ona nia rohan, Governu asina Kontratu Partilla Produsaun nian foun hamutuk lima ho empreza petróleu no gás ne’ebé afeta husi Tratadu ne’e, hodi garante estabilidade no seguransa ba operasaun offshore iha Tasi Timor, durante períodu tranzisaun nian tomak husi Tratadu Tasi Timór ba Tratadu Ketan-Tasik nian foun.
    Governu asina mós akordu foun sira ho Governu Austrália kona-ba troka informasaun fiskál sira entre Timor-Leste no Austrália, no memorandu entendimentu rua entre instituisaun sira husi Estadu rua ne’e, ne’ebé permite kooperasaun iha matéria petróleu nian (liuliu kona-ba jestaun kadoras mina Bayu-Undan nian no kona-ba transferénsia dadus jeolójikus no kooperasaun ne’ebé iha relasaun).
    Asinatura ba Kontratu Partilla Produsaun nian lima no akordu sira seluk ho Governu Austrália halo parte husi kondisaun prévia hirak ne’ebé presiza ba troka nota diplomátika sira entre Timor-Leste no Austrália, ne’ebé kompleta prosesu rejime tranzitóriu ida-ne’e no sei permite atu Tratadu Fronteira nian tama iha vigór iha loron 30 fulan-agostu tinan 2019. ENDS
    hare tan
  • 28 agostu 2019Asinatura Memorandu Entendimentu no Akordu Kooperasaun husi Timor-Leste no Austrália
    GOVERNU TIMOR-LESTE NO GOVERNU AUSTRÁLIA
    KOMUNIKADU IMPRENSA KONJUNTU
    Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun husi Timor-Leste, 
    Dionisio da Costa Babo Soares 
    Ministru Recursus no Norte husi Austrália,
    Senador  Matthew Canavan

    Loron 28, FulanAgostu, Tinan 2019 

    Asinatura memorandu entendimentu no Akordu Kooperasaun husi Timor-Leste no Austrália
    Iha loron 6 fulan-marsu tinan 2018, Ministru Adjuntu Primeiru-Ministru nian ba Delimitasaun Fronteira no Ajente Prosesu Konsiliasaun nian iha tempu ne’ebá, Hermenegildo Cabral Pereira, no Ministra Negósius Estranjeirus Austrália nian iha tempu ne’ebá, Julie Bishop, asina ona Tratadu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Austrália ne’ebé mak estabelese sira-nia Ketan Tasik iha Tasi Timor.
    Tratadu kona-ba Ketan Tasik ne’e estabelese ketan tasik permanente sira entre país rua ne’e no kuadru jurídiku ida ne’ebé estavel ba dezenvolvimentu rekursu mina-rai no gás iha Tasi Timor.
    Dezde asinatura ba Tratadu Ketan Tasik, país rua ne’e serbisu hamutuk nafatin no serbisu hamutuk ho operadór petrolíferu offshore sira, hodi define dispozisaun tranzitória sira, ne’ebé maka sei fó seguransa komersiál no garantia ba parte hotu-hotu durante prosesu tranzisaun nian tomak husi Tratadu Tasi Timor ba Tratadu Ketan Tasik nian foun.
    Governu Timor-Leste, husi nia parte, konklui ona dispozisaun tranzitória ba implementasaun Tratadu Ketan Tasik ho asinatura ba Kontratu Partilla Produsaun foun lima ho operadór petrolíferu offshore sira.
    Governu Austrália nian, husi nia parte, mós konklui ona foin lalais ne’e dispozisaun tranzitória sira ba implementasaun Tratadu Ketan Tasik, ho aprovasaun iha Parlamentu Austrália nian ba lejizlasaun ne’ebé pertinente iha matéria ne’e.
    Timor-Leste no Austrália asina ona akordu ida kona-ba troka informasaun fiskál sira entre país rua no memorandu entendimentu rua entre sira-nia instituisaun atubele permite kooperasaun kona-ba kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho petróleu.
    Ho konkluzaun no asinatura ba akordu sira-ne’e maka konklui ona medida hotu-hotu ne’ebé presiza ba troka nota diplomátika sira entre Timor-Leste no Austrália, ne’ebé sei hala’o iha loron 30 fulan-agostu no ne’ebé konfirma katak Tratadu Ketan Tasik nian tama ona iha vigór.
    Timor-Leste no Austrália haree ho fiar metin ba troka nota diplomátika sira, ba entrada iha vigór Tratadu Ketan Tasik nian no ba kapítulu foun ida iha amizade entre país rua ne’e. REMATA
    hare tan
  • 27 agostu 2019Sorumutu Extraordinária Konsellu Ministrus iha Loron 27 fulan-agostu tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Extraordinária Konsellu Ministrus iha Loron 27 fulan-agostu tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli no aprova Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Petróleu no Mina-rai iha ezersísiu, Agio Pereira, kona-ba nomeasaun despaxante ofisiál ba atividade sira importasaun no esportasaun iha kampu Bayu-Undan nian. Hare katak ho asinatura Tratadu Tasi Timor nian, nu’udar projetu ida ne’ebé sei tranzita husi Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu daudaun ne’e ba jurisdisaun eskluziva Timor-Leste nian, maka projetu Bayu-Undan, Rezolusaun Governu nian ida-ne’e ho objetivu hodi mantein empreza Altus Oil & Gas Services hanesan despaxante ofisiál, hodi hamenus perturbasaun ba iha operasaun ne’ebé hala’o hela, konforme ezije husi obrigasaun internasionál nian sira ne’ebé asume husi Estadu Timor-Leste bazeia ba Tratadu nian. 
    Konsellu Ministrus fó poder tomak ba Ministra Edukasaun Juventude no Desportu, Dulce de Jesus Soares, atu asina programa PRO-Portugés, parseria ida entre Ministériu ne’e no INFORDEPE no Camões, Institutu Kooperasaun no Lian nian. Projetu ida-ne’e atu kontribui ba konsolidasaun husi sistema edukativu Timor-Leste nian, liuhusi apoiu ba setór formasaun profisionál no kontínua husi pesoál dosente ba sistema edukativu ensinu nian la’ós superiór. Programa ida-ne’e atu substitui programa Formar+, ne’ebé remata iha loron 31 fulan-dezembru tinan 2018 no sei ezekuta entre tinan 2019 no tinan 2022. Liuhosi Projetu PRO-Portugés nian ne’e, ho realizasaun oras 520 formasaun nian ba profesór sira maizumenus 4 300 tinan-tinan, karik bele, ba prazu tinan tolu nian, ne’ebé profesór hotu-hotu hosi sistema edukativu nasionál nian bele atinje nivel B2 ho kapasidade linguístika iha lian portugeza to’o finál tinan 2022 nian.
    Hanesan parte integrante husi programa Selebrasaun Aniversáriu Konsulta Popular ba dala 20, iha parte dader loron 29 fulan-agostu, sei realiza mós selebrasaun relijioza iha tempu ne’ebe hanesan husi konfisoins relojiosas prinsipais lima, ne’ebe hanesan reprezentante iha Timor-Leste, ne’ebe mak sei konta mós ho prezensa husi VIII Governu.
    Selebrasaun Katolika, sei hala’o iha Igreja Katedral, Dili no sei konta ho prezensa husi Ministru Justisa, selebrasaun protestante sei hala’o iha Igreja Osana no konta ho prezensa husi Ministra Edukasaun Juventude no Desportu, no Ministru Obras Públika sei akompaña serimónia Islamika iha Meskita An-Nur, no selebrasaun iha Templo Budista sei akompaña husi Vise-Ministru ba Dezenvolvimentu Estratéjiku Saúde no ikusliu, serimónia Hindu, sei hala’o iha templo Pura Girinatha no sei konta ho prezensa husi Ministru Agrikultura no Peskas. REMATA 
    hare tan
  • 23 agostu 2019Toleránsia de Pontu ba okaziaun Komemorasaun Aniversáriu Konsulta Popular ba dala 20
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Toleránsia de Pontu ba okaziaun Komemorasaun Aniversáriu Konsulta Popular ba dala 20 
    Governu deside fó toleránsia de pontu durante períudu lorokraik iha loron-26 to’o loron-29 fulan agostu tinan 2019, tan okaziaun atu selebra vijésimu aniversáriu Konsulta Popular no misaun INTERFET nian, ba funsionáriu no ajente hotuhotu iha ministériu no servisu sira ne’ebé nia depende ba, nomós ba institutu no organizmu sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian nune’e, permiti atu ema bele fó partisipasaun másimu iha atividade komemorativa sira ne’e..
    Desizaun ida-ne’e baziea ba Lei n.º 10/2005, 10 agostu nian, ne’ebé determina feriadu nasionál sira, data ofisiál komemorativa no regra sira kona-ba toleránsia de pontu. RAMATA
    hare tan
55 56 57 58 59 60 61