Komunikadus
- 08 jullu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 8 fulan-Jullu tinan 2020Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 8 fulan-Jullu tinan 2020
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak mak aprezenta, kona-ba konkluzaun ba konstrusaun ró “Haksolok”, ne’ebé atu tula naha no pasajeiru sira. Projetu atu sosa Ferry Ro-Ro, aleinde nia natureza nasionál no interese públiku hodi hadi’a no hasa’e rede komunikasaun nasionál, liuhosi hadi’a ligasaun iha kosta norte nasaun nian no, kria ligasaun ho illa sira indonézia nian ne’ebé besik, ninia objetivu prinsipál maka hamenus uitoan tan rejiaun Oé-Cusse Ambeno nia izolamentu. Tuir Rezolusaun ne’e, estabelese katak Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) nu’udar ema koletiva públika ne’ebé responsável hodi lori prosesu negosiál no hodi halo dilijénsia ne’ebé presiza atu remata konstrusaun ba ró ‘’Haksolok’’. Órgaun sira hosi RAEOA maka kaer mós responsabilidade tomak atu pratika atu sira ne’ebé relasiona ho jestaun ba kontratu ne’ebé selebra ona ho Atlanticeagle Shipbuilding ne’ebé halo konstrusaun ba ró “Haksolok”, ne’ebé tula naha no pasajeiru sira.
Konsellu Ministrus aprova mós projetu Deliberasaun, ne’ebé ninia objetivu mak atu aprova ezonerasaun husi Francisco da Costa Monteiro ba kargu Prezidente Konsellu Administrasaun Timor Gap – Timor Gás & Petróleu, E.P no, hamutuk, ba kargu Prezidente Diresaun Ezekutiva nian, no atu aprova nomeasaun husi António José Loiola de Sousa ba kargu sira ne’e.
Prezidente Komisaun ba Elaborasaun Planu Rekuperasaun Ekonómika, Rui Augusto Gomes, halo tiha aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba rekomendasaun lubun ida ba medida sira kurtu prazu nian, iha faze dahuluk mitigasaun husi impaktu krize KOVID-19. Durante nia aprezentasaun, Prezidente Komisaun aprezenta ona dadus kona-ba konjuntura internasionál, iha ne’ebé KOVID-19 afeta hela área ruma, iha nível mundiál, liuliu rendimentu sira, ho kontratasaun boot liu ba atividade ekonómika dezde Depresaun Boot iha tinan 1929, saúde, hodi halo ema rihun ba rihun maka mate ona, direta no indiretamente husi KOVID-19, no edukasaun, ho eskola barak tebes maka taka ona no redusaun efetiva ba númeru labarik sira ne’ebé asesu ba eskola.
Aprezentasaun ne’e foka mós ba kontestu Timor-Leste nian, diagnóstiku ba situasaun ekonómiku-sosiál iha país ne’e molok KOVID-19 no impaktu husi koronavirus foun iha Timor-Leste. Maske medida hirak ne’ebé Governu adopta ona durante vijénsia Estadu Emerjénsia nian kontribui ona atu asegura postu servisu no apoia empreza, no mós atu mantein nível konsumu traballadór no família nian sira, prevee nafatin nesesidade atu mantein ka kria medida foun sira molok 2020 nia rohan, hodi apoia ba nesesidade bázika sidadaun sira nian, apoia traballadór sira iha setór informál, mantein postu traballu no rendimentu, no mantein empreza sira iha merkadu. Governu sei kontinua atu halo análize ba rekomendasaun sira Komisaun ne’e nian, ho objetivu atu deside medida kurtu prazu hirak ne’ebé maka sei implementa iha 2020, hodi haree ba mitigasaun ba impaktu husi krize KOVID-19 nian.
Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Deliberasaun, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Fernando Hanjam, kona-ba tetu finál ba dotasaun orsamentál temporária ba fulan- jullu tinan 2020, iha ne’ebé fiksa ona valór dólar amerikanu millaun USD$ 120.7 (inklui pagamentu ba empréstimu sira). Remata - 01 jullu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 1 fulan-Jullu tinan 2020Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 1 fulan-Jullu tinan 2020
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, mak aprezenta, kona-ba orgánika Prezidénsia Konsellu Ministrus (PKM) nian. Diploma ida-ne’e altera orgánika PKM nian, tuir estrutura governamentál foun, no buka atu esklarese atribuisaun PKM nian, ho konsiderasaun ba nia natureza jurídika espesífika, nu’udar departamentu governamentál, ne’ebé prezide husi Primeiru-Ministru, no hetan tulun husi Ministru PKM.
Ho objetivu atu reforsa efisiénsia asaun administrativa husi servisu administrativu sira, organizasaun servisu sentrál sira sei hatuur iha diresaun Diretór-Jerál Administrasaun nian nia okos. Esperiénsia husi Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares iha reforma prosedimentu lejizlativu no iha inovasaun administrativa reflete iha organizasaun administrativa PKM nian, ho kriasaun Gabinete Apoiu Jurídiku no Gabinete Reforma Administrativa hodi prepara no implementa ezersísiu kompeténsia rasik Ministru nian ne’ebé prevee iha artigu da-13 orgánika Governu Konstitusionál VIII nian. Ho ideia ida-ne’e mós maka fó autonomia, nu’udar Gabinete, ba servisu apoiu nian ba ezersísiu ministeriál kona-ba funsaun portavós Governu nian, no reforsu husi servisu tradusaun Governu tomak nian.
Aprova ona mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus mós maka aprezenta, kona-ba Rejimentu Konsellu Ministrus nian. Revizaun ba Rejimentu ida-ne’e ninia objetivu mak atu reorganiza kompeténsia membru Governu sira-nian, hodi reflete alterasaun ba orgánika Governu Konstitusionál VIII nian. Halo ona revizaun ba regra sira kona-ba prosedimentu lejizlativu Governu nian, ho konsiderasaun ba integrasaun husi kompeténsia sira reforma lejizlativa nian iha Prezidénsia Konsellu Ministrus.
Rejimentu ida-ne’e buka atu mantein importánsia desiziva husi momentu foti desizaun atu halo lei, ne’ebé bele orienta loloos prosedimentu lejizlativu, iha kazu ida-ne’e liuhusi fundamentasaun husi desizaun ne’e, no liuhusi inkluzaun ba planu lejizlativu Governu nian ida, ne’ebé sei hetan avaliasaun regulár. Mantein mós iha versaun atuál, esensiál husi dixiplina rejimentu ida uluk, ne’ebé buka atu simplifika prosedimentu lejizlativu, hodi evita duplikasaun iha intervensaun interesadu sira-nian iha momentu fó-sai paresér obrigatóriu sira, iha momentu tuir mai, bainhira diploma sira-ne’e sirkula, molok ajendamentu iha Konsellu Ministrus, no hodi haforsa mekanizmu sira atu halo artikulasaun kontributu oin-oin ba prosedimentu lejizlativu.
Ikusliu, Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Finansas, Fernando Hanjam, atu asina akordu ida ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, Asian Development Bank), kona-ba kontribuisaun finanseira ida, husi Fundu Resposta ba Dezastre sira iha Ázia-Pasífiku, ho valór dolar amerikanu millaun ida, hodi tulun populasaun ne’ebé afetada husi KOVID-19, liuliu iha programa sira ne’ebé relasiona ho seguransa ai-han. Akordu ne’e prevee katak kontribuisaun finanseira ne’e uza hodi sosa ai-han ba agrikultór nasionál sira no fahe ai-han sira-ne’e ba família vulneravel sira. Programa ne’e, Organizasaun Nasoins Unidas, liuhusi koordenasaun ho Ministériu Agrikultura no Peskas, maka sei implementa. REMATA - 29 juñu 2020Timor-Leste Agradese Deklarasaun Prezidente Simeira ASEAN ba dala-36Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaunhare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Timor-Leste Agradese Deklarasaun Prezidente Simeira ASEAN ba dala-36
Timor-Leste, liuhosi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, kongratula ASEAN no Vietnam nu’udár Prezidente 2020, ba konkluzaun Simeira ASEAN ba dala-36 iha 26 Juñu 2020.
Ami rekoñese katak ASEAN nia koordenasaun no lideransa hodi responde ba pandemia COVID-19 haforsa tebes rejiaun nia reziliénsia durante tempu difisil ne’e, no subliña importánsia hosi kooperasaun transforteirisu hodi rekonstrui fali rejiaun iha tempu tuir mai.
Rekoñese Momentu Pozitivu iha Adezaun ba ASEAN
Timor-Leste simu ho haksolok ASEAN nia rekoñesimentu ba momentu pozitivu liga ho Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, hanesan haktuir iha Deklarasaun Prezidente Simeira. Timor-Leste mos fo agradese ba membru estadu ASEAN sira ne’ebé mak espresa sira nia suporta tomak ba Timor-Leste nia adezaun, durante Simeira nia laran.
Hanesan hateten ona iha Prezidente Simeira nia Deklarasaun, Timor-Leste hein ho ansiozamente hodi simu Misaun Exploratória hosi ASEAN ba Pilár Ekonómika no Pilár Sósio-Kulturál. Konkluzaun hosi misaun sira ne’e iha 2020 sei fo oportunidade ba ASEAN hodi finaliza nia avaliasaun kompriensivu liga ho Timor-Leste nia prontidaun téknika, no loke dalan ba adezaun iha tempu badak nia laran.
Governu Timor-Leste nafatin iha komitmentu atu atinji prosesu adezaun ne’ebé diak, no sei kontinua atu haforsa koordenasaun ho ASEAN, hodi kontribui ba esforsu bo’ot liga ho preparasaun téknika. Remata - 29 juñu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 29 fulan-Juñu tinan 2020Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 29 fulan-Juñu tinan 2020
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova limite másimu husi Orsamentu ho valór dólar amerikanu millaun 1.492,3 ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan finanseiru 2020 nian. Prioridade sira ne’ebé define ona ba OJE 2020 nian maka: estabilizasaun setór sosiál, ho foku ba saúde, edukasaun, formasaun, bee no saneamentu; estabilizasaun setór ekonómiku, ho foku ba promosaun investimentu setór privadu nian, kriasaun empregu, agrikultura no seguransa ai-han, no polítika makroekonómika; no reforma sira kona-ba administrasaun públika, ekonomia, sistema judisiáriu no jestaun finansas públikas. Bazeia ba prioridade hirak ne’e, husi valór totál OJE nian, 33,8 % sei aplika ba setór sosiál (8% ba edukasaun, 15% ba protesaun sosiál, 11% ba saúde) no 48,5% sei aplika ba dezenvolvimentu ekonómiku no infraestrutura (inklui medida sira ba estabilizasaun ekonómika, iha ámbitu COVID-19 nian).
Membru Governu sira aprova ona mós kalendáriu atu halo preparasaun ba OJE 2020 no 2021 nian. Projetu Proposta Lei ba OJE 2020 sei aprova iha Konsellu Ministrus iha loron 26 fulan-agostu no sei submete ba Parlamentu Nasionál hahú iha loron 15 fulan-setembru.
Kona fali ba kalendáriu ba OJE 2021 nian, prevee ona katak Konsellu Ministrus bele apresia projeto Proposta Lei ne’e iha loron 25 fulan-setembru no sei submete ba Parlamentu Nasionál to’o loron 15 fulan-outubru. Remata - 24 juñu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 24 fulan-Juñu tinan 2020Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 24 fulan-Juñu tinan 2020
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n.16/ 2020, loron 30 fulan-abríl, kona-ba medida sira atu fó apoiu ba empregu sira iha ámbitu pandemia COVID-19 nian. Tanba situasaun evolui di’ak daudaun, iha planu sanitáriu no epidemiolójiku, no mós iha planu ekonomia nian, ne’ebé neineik-neineik lao normál filafali ona, konsidera katak laiha razaun atu fó nafatin apoiu temporáriu sira ne’ebé kria ho Dekretu-Lei n.16/ 2020, loron 30 fulan-abríl, hafoin fulan-juñu. Nune’e, ho alterasaun ida-ne’e, apoiu sira ne’e aplika ba kontratu sira serbisu nian ne’ebé suspende ona, ka kontratu hirak ne’ebé ninia períodu normál sira serbisu nian hamenus ona iha fulan-marsu, fulan-abríl, fulan-maiu no fulan-juñu tinan 2020, no aplika mós ba kontribuisaun sira atu fó iha fulan hirak ne’e.
Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, aprezenta ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé hetan ona aprovasaun ho alterasaun sira husi Konsellu Ministrus, kona-ba rejistu nasionál ba roo no embarkasaun sira. Diploma ida-ne’e ninia objetivu mak atu regula rejistu ba roo sira iha Timor-Leste. Ho Dekretu-Lei ida-ne’e, roo no embarkasaun sira-seluk ne’ebé nasionál iha obrigasaun atu halo rejistu hodi bele tau bandeira Timor-Leste nian, hanesan indikasaun kona-ba ninia nasionalidade, no hodi bele navega iha jurizdisaun Timor-Leste nia okos. Rejistu ba roo no embarkasaun sira-seluk ninia objetivu seluk tan mak atu asegura prienximentu rekizitu sira ho natureza téknika no kondisaun seguransa nian sira ne’ebé presiza ba nia navegasaun no protesaun iha ambiente tasi nian, haree ba nia tipolojia.
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé Ministru Transportes no Komunikasoins mós maka aprezenta, ne’ebé aprova Polítika no Programa Transporte nian sira. Liga ho objetivu sira ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011-2030 no ho Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Estratéjiku Governu nian, Polítika ba setór transporte sira iha objetivu prinsipál sira hanesan hadi’a kapasidade, abilidade no afetasaun rekursu sira, hadi’a kuadru legál sira hodi satisfás nesesidade kona-ba sistema transporte nian ida ne’ebé modernu, fasilita no fó tulun operasaun ida-ne’ebé efisiente, ne’ebé sei haforsa seguransa no hasa’e tan dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku, no hadi’a regulasaun operasionál no jestaun kona-ba sistema transporte nian sira.
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé Ministru Interiór iha ezersísiu, Filomeno da Paixão de Jesus, mak aprezenta, kona-ba Regulamentu Dixiplinár Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) nian. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ninia objetivu mak atu halo revizaun ba Regulamentu Dixiplinár PNTL nian atuál, ne’ebé aprova ona iha tinan 2004 no daudaun ne’e la atualizadu ona ba nesesidade sira instituisaun nian no ba saida maka sai nu’udar objetivu husi dezenvolvimentu no profisionalizasaun PNTL nian. Regulamentu foun ne’e hakarak fó ba PNTL regra estruturada lubuk ida ne’ebé bele garante dixiplina institusionál no profisionál, atu la’o ba objetivu legál loloos husi polísia moderna ida, ne’ebé kria atu defende sidadaun sira no atu dixiplina relasaun fundamentál moris nian iha sosiedade.
Ezekutivu ne’e aprova ona mós projetu deliberasaun nian ne’ebé fó kompeténsia ba Embaixadór Timor-Leste iha Pekín atu asina akordu ho Repúblika Populár Xina ba fornesimentu asisténsia militár gratuita ba Timor-Leste.
Konsellu Ministrus aprova ona abertura ba prosesu aprovizionamentu nian ba kontratu akizisaun kombustivel ba sentrál elétrika Hera no Betanu nian, ne’ebé Ministru Obras Públikas, Salvador Soares dos Reis Pires maka aprezenta. Prosesu aprovizionamentu nian ida-ne’e ninia objetivu maka atu sosa kombustivel ba produsaun enerjia elétrika ba períodu tinan tolu, husi fulan-dezembru tinan 2020 to’o fulan-dezembru tinan 2023, ne’ebé tuir estimativa, presiza kombustivel litru 428.169.843.
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Proposta Lei, ne’ebé Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, mak aprezenta, ne’ebé halo alterasaun dahuluk ba Lei n. 11/2017, loron 24 fulan-maiu, Lei Migrasaun no Azilu nian. Alterasaun ne’e fó autorizasaun ba Governu atu, liuhusi Rezolusaun, hasai orden atu taka temporariamente postu fronteira nian sira, bainhira iha pandemia ida ka emerjénsia saúde nian ida ho ámbitu internasionál, tuir saida maka hatete iha Regulamentu Sanitáriu Internasionál ne’ebé Organizasaun Mundiál Saúde nian aprova ona. Ho diploma ida-ne’e, Governu bele mós, liuhusi Rezolusaun Governu nian, bandu ema estranjeiru sira atu tama iha Timor-Leste, provizoriamente, bainhira iha nia nasaun orijen, ka iha nasaun sira ne’ebé ema sira-ne’e halo tránzitu bainhira halo viajen, eziste surtu ruma husi kazu moras sira ne’ebé, tanba nia grau hada’et nian, liuhusi infesaun ka kontaminasaun, bele fó risku ida ba saúde públika nian, bainhira importa mai territóriu nasionál.
Konsellu Ministrus aprova ona Projetu Proposta Lei, ne’ebé Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus mós mak aprezenta, kona-ba alterasaun dahuluk ba Lei n. 10/2004, loron 24 fulan-novembru, Lei kona-ba Sistema Saúde. Ho alterasaun ida-ne’e, fó ona ba autoridade sira-ne’ebé kompetente iha matéria vijilánsia epidemiolójika no sanitária atu uza mekanizmu sira kona-ba protesaun saúde públika, atu bele evita no neutraliza risku atu moras ne’e da’et habelar iha populasaun nia leet. Entre medida protesaun saúde públika nian hirak ne’ebé hatete iha diploma ne’e, inklui posibilidade atu obriga kualkér ema atu halo ezame médiku no posibilidade, iha kazu suspeita moras ne’ebé inklui iha lista ne’ebé prevee iha lei ka regulamentu administrativu, atu halo internamentu ka tratamentu kompulsivu, izolamentu no kuarentena. Iha situasaun katástrofe ka emerjénsia saúde nian ne’ebé grave, bele mós hasai orden kona-ba kuarentena iha uma.
Ikusliu, Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José Fonseca Monteiro de Jesus, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus, kona-ba relatóriu anuál tinan 2019 nian, ne’ebé relasiona ho planu asaun nasionál kontra violénsia bazeia ba jéneru. Planu ne’e hatuur iha pilár haat, liuliu prevensaun violénsia bazeia ba jéneru, prestasaun servisu esensiál sira ba vítima violénsia nian sira, asesu ba justisa no koordenasaun, monitorizasaun no avaliasaun. Relatóriu ne’e aprezenta mós rekomendasaun prinsipál sira kona-ba asaun sira ne’ebé sei implementa tuir pilár ida-idak, hanesan sensibilizasaun ba populasaun no instituisaun ba kestaun jéneru, hadi’a asesu vítima sira-nian ba saúde no abrigu sira, hadi’a setór judisiáriu no enkuadramentu legál atu proteje vítima sira no hadi’a koordenasaun institusionál. Remata
- 17 juñu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 17 Fulan-Juñu tinan 2020Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 17 fulan-Juñu tinan 2020
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona Projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa, kona-ba nomeasaun ba Tiago Amaral Sarmento nu’udar vogál efetivu ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál. Konsellu ida-ne’e nia knaar maka jere no hatuur disiplina ba atividade sira Majistradu Judisiál sira nian no mós nomeia, koloka, transfere no promove juis sira iha Timor-Leste. Konsellu Superiór Majistratura Judisiál nian prezide hosi Juiz Prezidente Supremu Tribunál Justisa nian no kompostu husi vogal na’in-haat, ne’ebé ida Governu maka nomeia.
Aprova ona mós projetu Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku ba Vijilánsia Epidemolójika no Vijilánsia Sanitária. Objetivu husi diploma ida-ne’e, atu oferese ba autoridade vijilánsia epidemolójika no sanitária sira medida lubuk ida ne’ebé mak adekuadu ba protesaun no promosaun ba saúde públika, iha tempu normál no mós iha iha tempu situasaun emerjénsia nian, sein prejuízu ba rejime espesiál hosi situasaun exesaun konstitusionál. Nune’e, projetu Dekretu-Lei ne’e hakarak atu garante mekanizmu sira atu fó protesaun ba saúde públika, hodi evita no neutraliza risku moras, habelar no hadaet ba populasaun.
Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agustinho da Silva, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba rejistu no organizasaun ba servisu sira inspeksaun nian ba ró-ahi no embarkasaun sira. Aprezentasaun ida-ne’e nia objetivu mak atu uluk-nana’in halo análize ba projetu Dekretu-Lei rua ne’ebé buka atu estabelese norma no prosedimentu sira rejistu no servisu inspeksaun nian kona-ba oinsá utiliza ró-ahi no embarkasaun nasionál sira, tuir padraun internasionál seguransa marítima no protesaun ba ambiente mariñu. Konsellu Ministru sei analiza filafali projetu Dekretu-Lei rua ne’e no sei apresia hikasfali iha sorumutuk Ezekutivu nian tuirmai.
Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, halo mós aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba kriasaun Autoridade Marítima Nasionál (AMN) no defini Autoridade ne’e nia knaar sira no ninia estrutura koordenasaun nian. Hakarak atu AMN sai nu’udar entidade respomsável ba koordenasaun atividade sira, iha ámbitu nasionál, ne’ebé sei ezekuta hosi Komponente Forsa Navál no hosi Diresaun Autoridade Marítima Nasionál, iha área jurisdisaun no kuadru Sistema Autoridade Marítima nian, kumpri ba instrusaun sira ne’ebé defini ona hosi Ministru Defeza. Governu sei analiza filafali kona-ba oinsá atu kria instituisaun ne’e no sei apresia filafali iha sorumutuk Konsellu Ministrunian tuirmai. Remata
- 10 juñu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 10 Fulan-Juñu tinan 2020Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 10 fulan-Juñu tinan 2020
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona alterasaun daruak ba Orgánika Governu Konstitusionál VIII nian, ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, mak aprezenta. Ho alterasaun ne’e, Governu integra Servisu Nasionál Ambulánsia no Emerjénsia Médika nian ba Ministériu Saúde, klarifika atribuisaun hirak ne’ebé fó ba Prezidénsia Konsellu Ministrus iha matéria reforma no modernizasaun administrativa no define di’ak liután atribuisaun sira ba Ministru koodenadór ba Asuntus Ekonómikus nu’udar membru Governu ne’ebé apoia Primeiru-Ministru hodi halo koordenasaun Governu nian iha matéria ekonómika. Kona-ba kompozisaun ezekutivu nian, diploma ida-ne’e tau hamutuk kargu Vise-Ministra ba Kuidadu Saúde Primáriu no Vise-Ministru ba Dezenvolvimentu Estratéjiku Saúde nian no, nune’e, sei temi ho naran Vise-Ministru Saúde. Sei kria mós kargu ba Vise-Ministru Agrikultura no Peskas.
Konsellu Ministrus aprova ona mós projetu kona-ba Rezolusaun Governu nian, ne’ebé Primeiru-Ministru mós mak aprezenta kona-ba kriasaun Komisaun atu elabora Planu Rekuperasaun Ekonómika no nomeasaun Rui Gomes hodi lidera Komisaun ne’e. Komisaun ne’e tenke, iha prazu másimu loron neen-nulu nia laran, rekomenda ba Konsellu Ministrus medida hirak ne’ebé atu aprova no asaun hirak ne’ebé atu ezekuta hodi rekupera ekonomia nasionál, ne’ebé sistematizadu no organizadu iha planu rekuperasaun ekonómika. Komisaun ida-ne’e ninia serbisu sei ramata ho aprezentasaun planu ba Konsellu Ministrus.
Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian rua, ne’ebé Primeiru-Ministru aprezenta, kona-ba ezonerasaun ba José Luís Guterres no nomeasaun Arsénio Paixão Bano ba kargu Prezidente Autoridade ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA).
Konsellu Ministrus aprova ona mós projetu tolu ba Rezolusaun, ne’ebé Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, aprezenta, kona-ba adezaun Timor-Leste nian ba Konvensaun tolu ne’ebé sai nu’udar pilár tolu ne’ebé importante liu hosi instrumentu internasionál sira atu regula kestaun sira kona-ba seguransa iha tasi no prevensaun ba poluisaun ne’ebé ró-ahi sira hamosu.
Konvensaun Internasionál kona-ba Norma ba Formasaun, Sertifikasaun no Servisu Kuartu nian para Marítimu (STCW, International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers). Konvensaun ida-ne’e nu’udar instrumentu internasionál fundamental ne’ebé estabelese dispozisaun lubuk boot ida ne’ebé regula, liu-liu rekizitu formasaun no sertifikasaun nian ne’ebé marítimu sira tenke prenxe bainhira ezerse funsaun
iha ró-ahi sira iha tasi-laran. STCW adota iha tinan 1978 hosi konferénsia Organizasaun Marítima Internasionál nian no hahú vigora iha tinan 1984.
Konvensaun Internasionál kona-ba Salvaguarda ba Vida Ema nian iha Tasi (SOLAS, International Convention for the Safety of Life at Sea). Konvensaun SOLAS nu’udar konvensaun hosi Organizasaun Marítima Internasionál, ne’ebé aprova iha tinan 1914, ninia objetivu mak atu asegura padraun mínimu atu halo konstrusaun, ekipamentu no operasaun
Konvensaun Internasionál kona-ba Prevensaun ba Poluisaun ba Tasi hosi Ró-ahi sira (MARPOL, International Convention for Prevention of Marine Pollution For Ships). Konvensaun ida-ne’e asina iha tinan 1973, ho objetivu atu minimiza poluisaun ba tasi sira.
Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Transportes no Komunikasoins hodi asina Memorandu Entendimentu ida ho Governu Repúblika Indonézia kona-ba Movimentu Transfronteirisu ba Autokarru sira. Akordu ida-ne’e buka atu fasilita transporte transfronteirisu ba ema no sasán hodi promove, dezenvolve no reforsa komérsiu, investimentu, turizmu no interkámbiu kulturál entre nasaun rua, estabelese sistema transporte nian ida ne’ebé integradu no efisiente, ne’ebé bele dudu kreximentu no dezenvolvimentu ekonómiku nasionál, tuir objetivu ekonómiku husi adezaun ba ASEAN no haluan rede transporte rai-maran nian no mós servisu seluktan ne’ebé bele estimula sirkulasaun ema no sasán nian entre Timor-Leste no Indonézia.
Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio Babo Soares, simu mós podér tomak atu asina Troka Notas ho Repúblika Populár Xina, kona-ba harii ospitál amizade sino-timorense (ospitál militár) no kona-ba harii Eskola Lere Anan Timur no atu asina Troka Nota ho Governu Japaun, ba tulun osan atu sosa ekipamentu médiku no kapasitasaun institusionál. Remata - 03 juñu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 3 Fulan-Juñu tinan 2020Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 3 fulan-Juñu tinan 2020
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu kona-ba deliberasaun, ne’ebé Ministru Finansas, Fernando Hanjam, aprezenta, ne’ebé hatuur valór husi dotasaun orsamentál temporária ba fulan-juñu tinan 2020 nian hamutuk dolar amerikanu millaun 122,3 (ne’ebé inklui pagamentu ba empréstimu). Entre despeza sira seluk, valór ne’e inklui dolar amerikanu millaun 3,3 ba pagamentu Nakroma II no dolar amerikanu millaun hitu hodi asegura pagamentu subsídiu estraordináriu, husi remunerasaun 60%, iha ámbitu medida apoiu nian ba empregu.
Konsellu Ministrus mós aprova ona Proposta Lei, ne’ebé Ministru Finansas aprezenta, ne’ebé ninia objetu mak autorizasaun atu halo transferénsia estraordinária ida husi Fundu Petrolíferu no mós alterasaun dahuluk ba Lei n.2/2020, loron 6 fulan-abríl, ne’ebé kria Fundu COVID-19 nian. Haree katak reseita ne’ebé maihusi reseita fiskál no husi saldu ezekusaun orsamentál tinan kotuk nian, ne’ebé komplementa ho transferénsia estraordinária husi Fundu Petrolíferu nian, ne’ebé hetan ona autorizasaun tuir Lei n.2/2020, loron 6 fulan-abríl, la sufisiente atu finansia atividade regulár Administrasaun Públika nian to’o fulan-agostu, no tanba montante ne’ebé atribui ona ba orsamentu Fundu COVID-19 nian mós la kobre despeza hotu ne’ebé prevee iha medida sira ba prevensaun no kombate hasoru pandemia COVID-19 nian, diploma ida-ne’e ninia objetivu mak atu fó autorizasaun hodi hala’o transferénsia estraordinária husi Fundu Petrolíferu ba Orsamentu Jerál Estadu, ho valór dolar amerikanu 286.800.000, hodi garante kondisaun finanseira ne’ebé sufisiente ba funsionamentu normál Administrasaun Públika nian to’o Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020 hetan aprovasaun.
Proposta Lei ne’e halo mós alterasaun dahuluk ba Lei n. 2/2020, loron 6 fulan-abríl, ne’ebé autoriza ona realizasaun transferénsia estraordinária ida husi Fundu Petrolíferu iha tinan finanseiru 2020 no ne’ebé kria ona Fundu COVID-19, atubele klarifika katak entre finalidade sira Fundu ne’e nian, ida maka finansiamentu ba medida apoiu ekonómiku no protesaun sosiál atu hatán ba konsekuénsia ekonómika husi medida prevensaun no kombate hasoru moras COVID-19 no hasoru krize ekonómika mundiál ne’ebé provoka husi pandemia ne’e, nune’e mós ba despeza ba funsionamentu Fundu ne’e rasik.
Konsellu Ministru aprova ona Proposta Lei, ne’ebé Ministru Finansas mós mak aprezenta, ba alterasaun dahuluk ba Lei n.14/2009, loron 21 fulan-outubru, kona-ba Estatutu Remuneratóriu ba Titulár Kargu Polítiku nian sira. Ho alterasaun ida-ne’e, Vise-Ministru sira ka Sekretáriu Estadu ne’ebé substitui respetivu Ministru sira iha ezersísiu ba sira-nia funsaun ho períodu ne’ebé maka boot liu fulan tolu, sei simu remunerasaun ne’ebé koresponde ba kargu Ministru nian hahú husi tempu sira ezerse funsaun iha rejime substituisaun no to’o remata. Diploma ida-ne’e hahú vigora iha loron Governu Konstitusionál VIII nian simu pose. REMATA