RSS 

Komunikadus

  • Image
    09 outubru 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-outubru tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-outubru tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli, no halo análize ba proposta Dekretu-Lei kona-ba alterasaun da-6 ba Dekretu-Lei n.u 10/2005, loron 21 fulan-novembru kona-ba Rejime Jurídiku Aprovizionamentu nian, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. Alterasaun ne’e ninia objetivo mak atu permite katak la’ós obrigatóriu ona atu publika anúnsiu ba konkursu públiku internasionál nian sira iha jornál impresu sira ne’ebé sirkula iha rai-li’ur, no publikasaun ba anúnsiu sira-ne’e, ba oin, halo liuhosi plataforma eletrónika ne’ebé uza tiha iha nivel internasionál ba efeitu ida ne’e, nune’e mós liuhusi jornál ida rai-laran nian. Proposta ne’e sei analiza filafali iha Sorumutuk Konsellu Ministrus tuirmai.
    Konsellu Ministrus analiza mós proposta Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministro Justisa, Manuel Cárceres da Costa, ne’ebé estabelese rejime foun kona-ba ingresu no formasaun iha karreira Majistradu Judisiál sira, Ministériu Públiku no Defensór Públiku sira, no atu regula natureza, estrutura no funsionamentu husi Sentru Formasaun Jurídika no Judisiária.  Proposta ne’e sei analiza filafali iha Sorumutuk Konsellu Ministrus tuirmai.
    Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, hamutuk ho Komisaun Nasionál Aprovizionamentu, aprezenta proposta Deliberasaun rua ba Konsellu Ministrus, kona-ba prosesu aprovizionamentu atu atualiza banda larga satélite nian husi 200 MB/s ba 1 GB/s no emenda ba kontratu hodi atualiza fali banda larga satélite nian husi 100 ba 200 Mbps. Proposta ne’e sei analiza filafali iha Sorumutuk Konsellu Ministrus oin-mai.
    Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba posibilidade ba kandidatura sira Timor-Leste nian, ba pozisaun nu’udar Viseprezidente ba Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian ba da-76, ba pozisaun sira iha Konsellu Ekonómiku no Sosiál Nasoins Unidas nian, iha Konsellu ba Direitus Umanus no iha Konsellu Ezekutivu hosi ONU Feto (UN Women), no mós ba Komisaun ba Populasaun no Dezenvolvimentu no ikusliu, kandidatura ba membru naun permanente hosi Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian. Remata
    hare tan
  • Image
    04 outubru 2019Kondolénsia ba Falesimentu eis-Prezidente Tribunal Rekursu, Guilhermino da Silva
    Primeiru-Ministru
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Dili, 4 Outubru 2019
    Kondolénsia ba Falesimentu  eis-Prezidente Tribunal Rekursu, Guilhermino da Silva
    S.Exa. Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak lamenta no sente triste ho notísia kona-ba falesimentu eis-Prezidente Tribunal Rekursu, Dr. Guilhermino da Silva, ne’ebé hakotu iis iha loron 3 fulan Outubru tinan 2019.
    “Ha’u lamenta no sente triste wainhira hatene katak eis-Prezidente Tribunal Rekursu husik ona mundu ida ne’e.  Sr. Guilhermino da Silva nu’udar ema ida ne’ebé ha’u koñese di’ak, ema ida ne’ebé haraik-an no dedika-an tomak ba dezenvolvimentu setor justisa nian. Wainhira ha’u sei Prezidente Repúblika, ami rua sempre hasoru malu beibeik iha Palásiu Prezidente hodi troka hanoin no ideias kona-ba setor justisa ita-nia nasaun nian.  Maibé labele kontinua nia mandatu to’o hotu tanba sofre moras i nia hato’o mai ha’u ninia pedidu rezignasaun i ha’u aseita, hodi nune’e nia bele foka nia-an tomak ba taratamentu saúde. Infelizmente, Maromak nia planu oin seluk, nia husik ona mundu ida ne’e.
    Aproveita tempu susar ne’e, hodi  VIII Governu Konstitusionál nia naran no iha ha’u nia naran rasik, ha’u hakarak hato’o sentidus pézames no kondolénsias ba família enlutada i ita hotu harohan ba Na’i Maromak atu fó fatin rohan la’ek ba nia iha Reinu Lalehan”, Taur Matan Ruak, Primeiru-Ministru.  Remata
    hare tan
  • Image
    02 outubru 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-outubru tinan 2019
    Analiza ona:
    1 - Aprezentasaun kona-ba planu dezenvolvimentu ba Portu Hera;
    2 - Proposta Deliberasaun rua, relasiona ho prosesu aprovizionamentu antesipadu no emenda kontratu nian hodi atualiza banda larga satélite.

    Aprova ona:
    1 - Rezolusaun Governu nian kona-ba renovasaun mandatu ba membru sira hosi Diresaun Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timorense, IP (AMRT);
    2 - Rezolusaun Governu nian kona-ba rezerva atu defende Timor Gap - Timor Gás & Petróleu, E.P. nian iha konkursu públiku sira ba selebrasaun kontratu petrolíferu sira;
    3 - Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2020.
    hare tan
  • Image
    27 setembru 2019Sorumutuk Estraordinária Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-setembru tinan 2019
    Analisa ona:
    1 - Rezolusaun Governu nian kona-ba autorizasaun atu loke konkursu públiku sira ba selebrasaun kontratu petrolíferu

    2 - Aprezentasaun kona-ba moras ne’ebé provoka fahi atus ba atus mate iha territóriu nasionál

    Aprova ona
    1 - Dekretu Governu ne’ebé regulamenta prosedimentu kona-ba afetasaun área sira iha territóriu Timor-Leste nian ba atividade sira peskiza no produsaun petrolífera nian.
    hare tan
  • Image
    27 setembru 2019Moras fahi (African Swine Fever) iha Timor-Leste
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Loron 27, Fulan-Setembru, Tinan 2019
    Moras fahi (African Swine Fever) iha Timor-Leste
    Hahú kedas husi inísiu fulan-setembru tinan 2019, rejista kazu fahi moras (African Swine Fever - ASF) no halo fahi barak mate iha Timor-Leste. Iha Díli laran, kazu hirak-ne'e barak tebtebes maka relata direta husi fahi-na’in sira. Atu identifika kauza husi moras ne’e, Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) rekolla amostra husi animál ne’ebé moras no haruka ona ba Austrália hodi halo teste. Husi amostra hirak ne’ebé maka haruka ba laboratóriu Austrália nian hodi halo teste, rezultadu hirak ne’e konfirma katak, moras ASF tama ona iha Timor -Leste no iha fahi 41% mak hatudu ona pozitivu sofre moras ASF ne’e.
    To’o loron 19 fulan-setembru 2019, MAP rejista ona fahi hamutuk 400 ne’ebé mak mate ona iha Díli no 400 seluk ne’ebé mak hetan ona moras ASF ne’e.
    lstorikamente Timor-Leste livre husi moras ASF. Atu garante ba ida ne’e, iha ona Dekretu Lei n. 21/2003, kona-ba rejime Kuarentena, iha artigu ninia da-56, define katak bandu  importasaun ba fahi no produtu fahi husi nasaun sira ne’ebé afetadu ho moras African Swine Fever.
    Bainhira moras ne’e hahú belar daudaun iha rejiaun Ázia nian, MAP mós hala’o semináriu ida kona-ba moras ne’e, iha loron 13 fulan-jullu 2019, hanesan medida preventiva. Objetivu husi semináriu ne’e mak atu halo diskusaun téknika ida entre MAP no servisu públiku sira seluk ne’ebé relevante, mak hanesan Alfándega, AEFAESA, PNTL, UNTL ka SERVE hodi esplora posibilidade atu haforsa no kontrola Timor-Leste ninia bioseguransa, kona-ba moras animál nian ne’e.
    African Swine Fever (ASF) ne’e nu’udar moras ba fahi ida ne’ebé da’et lais tebes, ne’ebé maihusi Áfrika. Moras ASF maski ezisti kleur ona iha mundu maibé to’o ohin loron seidauk iha ai-moruk atu kura ka vasina atubele prevene moras ne’e. Moras ASF daudaun ne'e akontese ona iha nasaun barak iha Ázia. To’o fulan-setembru 2019, nasaun iha Ázia ne'ebé afetadu ona mak hanesan Xina, Vietname, Kamboja, Filipina, Laos, Myanmar, Koreia-do-Norte, no Mongólia (dadus husi FAO, tinan 2019). lha Timor-Leste, iha fahi 400,000 maka hetan risku ona husi moras ASF no iha umakain 70% liu ne’ebé mak depende ba hakiak fahi hodi sustenta sira-nia moris.
    Relasiona ho saúde públika, MAP hakarak esklarese katak moras ASF la’ós moras zoonótiku, signifika katak moras ida-ne'e la fó impaktu ba ema nia saúde.
    Asaun imediata ne’ebé oras ne'e ita halo daudaun maka ita tenke haforsa serbisu iha postu tránzitu animál ho kolaborasaun husi autoridade seguransa atubele suspende movimentu fahi husi Díli ba munisípiu sira seluk.
    MAP sei iha kolaborasaun di’ak ho governu Austrália hodi foti medidas hanesan teste amostra sira hodi bele hetan diagnóstiku definitivu ba moras ASF. Nune’e mós sei halo kolaborasaun ho OIE (Organizasaun Mundiál Saúde Animál) hodi prodús matéria ba sosializasaun moras refere.  Remata 
    hare tan
  • Image
    26 setembru 2019Votu Pezar ba Padre João de Deus Pires nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Loron 25, Fulan-Setembru, Tinan 2019
    Voto Pezar ba Falesimentu husi Amo João de Deus Pires
    Ho laran-triste no laran-dodok tebes maka Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba Padre João de Deus Pires nia mate, misionáriu salezianu ne’ebé hakotu iis iha loron 22 fulan-setembru foin daudaun ne’e iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, iha Dili.
    Padre João de Deus moris iha Morais, Macedo de Cavaleiros, Portugál, simu ordenasaun hanesan amu-lulik iha tinan 1956, no mai iha Timor-Leste iha tinan 1957.
    Hahú kedas husi tinan 1957 to’o agora, nia nafatin iha rai ne’e no iha ne’e nia dezenvolve atividade edukativa no misionária barak no oioin, hodi hakat liu difikuldade saida de’it no hodi suporta kontrariedade lubun boot durante períodu okupasaun Indonézia nian.
    Ninia papél iha tempu okupasaun Indonézia nian sei hela-metin iha Istória Timor-Leste nian. Iha tempu ne’ebé baze apoiu rahun, Padre João de Deus halo esforsu tomak atu tulun populasaun hirak ne’ebé mak inimigu kaer no rende, ne’ebé enfrenta, iha tinan 1979 no 1980, iha situasaun aat liu, hamlaha no moras.
    Hafoin reorganizasaun luta nian, iha fulan-marsu tinan 1981, bainhira polítika foun ho tema “Unidade Nasionál” halo neon nakloke no tulun klarifika konseitu foun no ideál nasionalista sira, Padre João de Deus halo buat hotu, ne’ebé inklui mós hetan ameasa husi indonéziu sira, atu mantein ligasaun ne’ebé besik entre ai-laran (Diresaun Boot Luta nian) no Dili, liuhusi dalan ida-ne’ebé bele haruka karta ba rai-li’ur.
    Padre João de Deus sai hanesan ezemplu kona-ba trata estafeta sira, iha tempu ne’ebé hanaran “kaixa”, hodi hanorin sira kona-ba abnegasaun, espíritu sakrifísiu no responsabilidade nian.
    Ema sira ne’ebé mai husi rede klandestina nunka bele haluha espíritu altruísta husi misionáriu no lutadór boot ba liberdade povu timoroan nian ida-ne’e, ba ida-ne’ebé kompromete an ona atu serbí, hanesan Padre, hanesan ema portugés no hanesan umanista.
    Iha tinan hirak ikus iha nia moris, nia fó importánsia maka’as liu kona-ba halibur ema mukit sira, hodi fó ba sira uma, asisténsia sosiál no hahán, domin, edukasaun, no mós dezenvolve formasaun intelektuál iha ambiente saudavel, hodi permite foin-sa’e sira kontinua estudu iha nivel superiór no prepara sira ba moris ativa.
    Tanba ninia dedikasaun boot ne’e, nia simu respeitu, admirasaun no mós venerasaun husi povu timoroan, hodi kontribui ho forma notavel ba nia evanjelizasaun no ba konsolidasaun prezensa saleziana nian iha Timor.
    Iha fulan-maiu tinan 2012, amu-lulik ne’e simu kondekorasaun hosi Prezidente Repúblika, ho Medalla Orden Dom Martinho Lopes, tanba ninia apoiu ba rezisténsia Timor-Leste nian no kontributu relevante ba luta ukun rasik-an nian.
    Iha momentu ne’ebé triste tebetebes ba relijiozu no povu timoroan nian ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o ninia laran-triste ba família estimadu Padre João de Deus nian, ba Igreja Katólika no ba família saleziana Timor-Leste nian. REMATA
    hare tan
  • Image
    25 setembru 2019Sorumutu Konsellu Ministrus iha Loron 25 fulan-setembru tinan 2019
    Analiza ona:
    1.Aprezentasaun kona-ba prioridade sira atu harii infraestruturas Ministériu Interiór nian
    2.Aprezentasaun kona-ba Komunikasaun Nasionál Daruak Timor-Leste nian iha ámbitu Konvensaun husi Nasoins Unidas kona-ba Alterasaun Klimátika
    3.Rezolusaun Governu nian kona-ba autorizasaun atu loke konkursu públiku sira ba selebrasaun kontratu petrolíferu sira

    Aprova ona:
    1.Votu pezar ida ba Padre João de Deus Pires ne’ebé mate
    2.Deliberasaun kona-ba integrasaun militár sira F-FDTL nian iha kontinjente Forsas Armadas Portugál ne’ebé atu haruka ba Repúblika Sentru-Afrikana
    3.Rezolusaun Governu nian atu halo negosiasaun kona-ba adezaun Timor-Leste nian ba Organizasaun Mundiál Komérsiu
    4.fó podér tomak ba Ministra Edukasaun Juventude no Desportu atu asina akordu kooperasaun nian ida ho UNESCO, ba projetu ida kona-ba fortalesimentu siénsia no matemátika iha ensinu báziku iha Timor-Leste
    Deliberasaun nian ida kona-ba fornesimentu kombustivel kmaan ba Empreza Eletrisidade Timor-Leste (EDTL), ba tinan 2019 no tinan 2020
    hare tan
  • 19 setembru 2019Partisipasaun husi Timor-Leste iha Asembleia Jeral Nasoins Unidas nian

    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Díli, Loron 19, Fulan-Setembru, Tinan 2019
    Partisipasaun husi Timor-Leste iha Asembleia Jeral Nasoins Unidas nian
    Iha loron 27 fulan-setembru tinan 2002, Repúblika Demokrátika Timor-Leste, liuhusi votasaun ho unanimidade, sai nu’udar membru Nasoins Unidas nian da-191. Dezde tempu ne’ebá Estadu tenke iha reprezentasaun iha Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian, ne’ebé maka hala’o tinan-tinan iha sede iha Novaiorke.
    Iha ámbitu ida-ne’e, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, Dionísio Babo Soares, Ph.D., dezloka ohin, loron 19 fulan-setembru, ba Novaiorke, atu partisipa iha sesaun Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian da-74, husi loron 23 to’o loron 30 fulan-setembru.
    Iha okaziaun Asembleia Jerál nian ne’e, sei hala’o mós sorumutuk ketak balun ho karakter multilaterál, trilaterál no bilaterál, ne’ebé maka sei lidera husi xefe diplomasia timoroan ne’e.
    Ajenda ne’ebé prevee ba realizasaun enkontru Nivel Aas Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian sei foka ba (1) Simeira kona-ba Alterasaun Klimátika, ne’ebé Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian, António Guterres, maka konvoka; (2) Programa Asesu Universál ba Saúde; (3) Forum Polítiku Nivel Aas Nasoins Unidas nian kona-ba Dezenvolvimentu Sustentavel (HLPF- sigla iha lian inglés); no (4) diálogu nivel aas kona-ba finansiamentu ba dezenvolvimentu (FfD-sigla iha lian inglés), nune’e mós sorumutuk nivel aas ida kona-ba halakon arma nukleár sira.
    Xefe diplomasia nian ne’e sei partisipa mós iha sorumutuk nivel aas atu analiza progresu sira ne’ebé halo ona iha abordajen prioridade husi Estadu insulár ki’ik sira ne’ebé iha hela faze dezenvolvimentu nian (SIDS, sigla iha lian inglés) liuhusi aplikasaun via husi programa ida kona-ba asaun antesipada SAMOA Pathway iha nivel nasionál no rejionál, iha ne’ebé sei rezulta “deklarasaun polítika rezumida, orientada husi asaun no sei hetan akordu intergovernamentál”.
    Tuir ajenda ne’e, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio Babo Soares, sei halo ninia intervensaun iha sesaun plenária husi debate jerál iha ne’ebé sei marka prezensa Xefe Estadu no Governu sira, ne’ebé lidera husi Prezidente Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian, S.E. Tijani Mohamad Bande.
    Xefe Diplomasia Timor-Leste nian sei partisipa mós iha enkontru nivel ministeriál, iha ámbitu organizasaun g7+, grupu G77 no Xina, Movimentu País La Aliñadu sira (NAM, sigla iha lia-inglés), Komunidade País Lian Portugés sira (CPLP) no ho grupu husi “País sira Ladún Avansadu” (LDC’s iha sigla lia-inglés).
    Hatán ba konvite husi Ministru omólogu Repúblika Kénia nian, Xefe Diplomasia Timor-Leste nian sei partisipa hanesan oradór iha eventu Nivel Aas “Side Event” ho nia tema “Pás no Tranzisaun Polítika”.
    Iha enkontru bilaterál ne’ebé prevee ona iha ajenda, inklui sorumutuk ho reprezentante sira, husi (1) Repúblika Irlanda, (2) Repúblika Demokrátika Jeórjia, (3) Repúblika Kosovo, (4) Repúblika Malta, (5) Estadus Unidus Amérika, (6) Frente Polizariu, liuhusi Instituisaun Repúblika Árabe Saaraui Demokrátika.
    Iha nivel trilaterál nian, prevee mós enkontru hamutuk ida entre reprezentante sira Repúblika Indonézia ho Commonwealth Austrália nian.
    Atu kumpre estratéjia polítika esterna Timor-Leste nian “halo belun barak no zero inimigu’, sei kria estabelesimentu relasaun diplomátika foun ho país barak, ne’ebé maka sei konsidera iha forma “komunikadu konjuntu”.
    Atividade sira nivel aas ne’ebé prevee iha ámbitu Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian da-74 sei remata iha loron 30 fulan-setembru tinan 2019, no, tuir planu, hafoin partisipa iha Asembleia Jerál ONU nian, xefe diplomasia Timor-Leste nian sei dezloka ba Repúblika Kuba, hodi hatán fali ba vizita ofisiál husi Repúblika Kuba nian mai iha Timor-Leste, iha tinan kotuk. REMATA
    hare tan
54 55 56 57 58 59 60