RSS 

Komunikadus

  • 18 dezembru 2019Feriadu sira iha tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Feriadu sira iha tinan 2020
    Feriadu sira ho data fiksu no data variavel nian determina husi Lei n.10/2005, loron 10 fulan-agostu, ba tinan 2019 maka hanesan tuir mai ne’e:
    a)     Loron 1 fulan-janeiru - Loron Tinan-Foun nian (feriadu ho data fiksu);
    b)     Loron 3 fulan-marsu - Loron Veteranu sira nian (feriadu ho data fiksu);
    c)     Loron 10 fulan-abril - Sesta-Feira Santa (feriadu ho data variavel)
    d)     Loron 1 fulan-maiu - Loron Mundiál Serbisu-na’in sira nian (feriadu ho data fiksu)
    e)     Loron 20 fulan-maiu - Loron Restaurasaun Independénsia nian (feriadu ho data fiksu)
    f)      Loron 24 fulan-maio - Idul-Fitri (feriadu ho data variavel);
    g)    Loron 11 fulan-juñu - Festa Korpu de Deus (feriadu ho data variável)
    h)    Loron 31 fulan-jullu - Idul Adha (feriadu ho data variável)
    i)     Loron 30 fulan-agostu - Loron Konsulta Populár nian (feriadu ho data fiksu);
    j)      Loron 1 fulan-novembru - Loron Santu sira Hotu nian (feriadu ho data fiksu )
    k)      Loron 2 fulan-novembru - Loron Matebian sira nian (feriadu ho data fiksu);
    l)      Loron 12 fulan-novembru - Loron Nasionál Foin-Sa’e sira nian (feriadu ho data fiksu )
    m)   Loron 28 fulan-novembru - Loron Proklamasaun Independénsia nian (feriadu ho data fiksu)
    n)     Loron 7 fulan-dezembru - Loron Memória nian (feriadu ho data fiksu)
    o)     Loron 8 fulan-dezembru - Loron Nossa Senhora da Imaculada Conceição, mahein Timor-Leste nian (feriadu ho data fiksu)
    p)     Loron 25 fulan-dezembru - Loron Natál
    q)     Loron 31 fulan-dezembru - Loron Eroi Nasionál sira nian (feriadu data fiksu nian)
    Lei n.10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, atu fó hanoin fila-fali, mak estabelese rejime jurídiku kona-ba feriadu sira, data ofisiál komemorativa sira no toleránsia pontu, no altera ona ho lei n.3/2016, loron 25 fulan-maiu ne’ebé halo ona alterasaun balu ho hanoin atu rekoñese data istórika sira kona-ba Luta ba Ukun Rasik an. REMATA
    hare tan
  • 18 dezembru 2019Reuniaun Konsellu Ministrus Loron 18 fulan-dezembru tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Konsellu Ministru hala’o Sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Díli no aprova tiha proposta Rezolusaun Governu ne’ebé Primeiru Ministru aprezenta, hodi hatuur pozisaun nuudar’’ Reprezentante Espesiál ba Ekonomia Azul’’ ne’ebé Sua Eselénsia Kay Rala Xanana Gusmão maka sei dezenpeña. Pozisaun ida-ne’e nia objetivu maka fó advokasia no apoia iha nível nasionál no internasionál kresimentu ba ekonomia azul iha Timor-Leste, oinsá uza ho didi’ak rekursu oseániku sira hodi hasa’e ekonomia, ne’ebé aprezenta oportunidade barak tebes ba Timor-Leste ba ninia dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku.
    Konsellu Ministru mós asisti tiha aprezentasaun hosi Ministra Finansas, Sara Lobo Brites, kona-ba empréstimu be sei negosia ho Banku Mundiál kona-ba halo reabilitasaun no manutensaun ba estrada iha Glenu-Letefoho-Hatubiliku. Tempu kontrusaun maka tinan 3 no sei hahú iha tinan 2020 no ramata iha tinan 2023. Konsellu Ministru fó autorizasaun ba Ministériu Finansas atu halo asinatura ba akordu empréstimu refere.
    Konsellu Ministru mós asisiti aprezentasaun hosi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Lounguinhos dos Santos, kona-ba asinatura Protokolu koperasaun entre Ministru Ensinu Superior, Siénsia no Kultura no Universidade Portugal maka hanesan: Universidade Minho, Porto, Évora, Algarve no Institutu Politécnico Porto no Universidade Walailak hosi Tailándia, ne’ebé simu estudante bolseiru timoroan sira. Asinatura akordu ne’e ho objetivu operasionaliza pagamentu ba universidade sira no koordena oinsá progresu kona-ba estudu estudante sira nian.
    Konsellu Ministru mós aprova tiha Dekretu Governu ne’ebé aprezenta hosi Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu, Dulce de Jesus Soares, kona-ba atribuisaun distinsaun ba edukador infánsia sira, dosente no dirijente sira iha estabelesimentu eskola nian. Distinsaun ida-ne’e fó hodi rekoñese importánsia hosi servisu ne’ebé dosente no dirijente sira dezenpeña enkuantu nuudar fatór motivasaun no insentivu hodi promove edukasaun ida ho kualidade.
    Ikusliu, Konsellu Ministru aprova tiha Proposta Deliberasaun ne’ebé aprezenta hosi Ministru Obras Públika, Salvador Soares dos Reis Pires no sei submete ba vistu préviu hosi Kámara de Kontas, kona-ba alterasaun ba kontratu públiku empreitada ne’ebé selebra ho kompañia China Wu Yi Co., Ltd hodi hadi’ak no halo manutensaun ba estrada sira iha díli, be datadu iha loron, 14 setenbru 2019.
    hare tan
  • Image
    06 dezembru 2019Tribunal Rekursu iha kazu Lighthouse vs Timor-Leste (Tribunal Supremu Victoria nian)
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Loron 6 fulan-dezembru tinan 2019
    Lighthouse vs Timor-Leste Court of Appeal (Supreme Court of Victoria)
    Ohin, Tribunal Supremu Victoria nian fó hatene sentensa kona-ba apelu hosi Governu Timor-Leste nian hasoru desizaun hosi Supremu Tribunal Victoria nian iha fulan Maiu 2019. Iha desizaun ne’e, Supremu Tribunal Victoria nian fó ba empreza Lighthouse Corporation Pty Ltd no Lighthouse Corporation IBC (hamutuk Lighthouse) direitu atu rona kazu nian hasoru Repúblika Demokrátika Timor-Leste no nia empreza eletrisidade (EDTL) iha estadu Victoria. Disputa ne’e iha relasaun ho eventu sira mak mosu iha Timor-Leste iha tinan 2010 no 2011 iha kotuk ba, kona-ba kontratu ida mak seidauk hatene se loos ka sala. Kontratu ne’e kona-ba fornesimentu kombustível no jerador sira iha Timor-Leste. Governu Timor-Leste nian fiar-an katak la iha kontratu ida mak vinkulativu no mak asina tiha ona.
    Tribunal Supremu hanoin katak desizaun juíz nian apropriada, naran katak Tribunal Vitória nian la’os fatin ida-ne’ebé la adekuadu duni atu rona disputa ne’e. Tribunal Supremu halo konklusaun katak juíz la sala iha nia abordajen atu fó desizaun ba kestaun ne’e no, tanba ne’e, rekusa permisaun ba apelu.
    Timor-Leste haksesuk katak juíz halo sala iha maneira rua mak importante to’o hetan konkluzaun kona-ba kestaun fórum non conveniens (Tribunal adekuadu ka lae atu julga). Tribunal Supremu la simu ida-ne’e.
    Iha partikular, Timor-Leste haksesuk katak ligasaun disputa nia ho Victoria ne’e fraku, la iha substansia, no kuaze la iha relasaun ho kestaun prinsipal sira, no, ikus mai, iha relasaun ho númeru boot barak ho Timor-Leste. Timor-Leste mós haksesuk katak juíz prinsipal, Almond J., karik tenke konsidera Victoria hanesan fórum mak klaramente la adekuadu atu rona disputa ne’e, tanba Lei Timor nian relevante atu hatene se kontratu iha ka lae (kestaun ida mak mosu disputa iha kazu ne’e), no fator seluk tan mak halo ligasaun entre kazu ne’e no Timor-Leste.
    Kazu ne’e envolve kestaun jurídika mak kompleksa no Governu Timor-Leste nian sei konsidera detalle hosi sentensa no halo revizaun ba ninia opsaun sira iha lei nia laran. Governu Timor-Leste sei fiar iha nia pozisaun iha lei nia laran kona-ba kontratu mak la iha entre parte sira, independentemente ba fatin iha nebe’e kazu ne’e sei rezolve.
    Disputa kona-ba se Victoria maka fatin adekuadu ba kazu ne’e hanesan tentativa mak la hetan susesu husi Lighthouse iha tinan 2015, iha kotuk ba atu tau haksesuk ne’e iha International Centre for the Settlement of Investment Disputes (ICSID ka Sentru Internasionál Atu Rezolve Disputa Investimentu nian). Iha loron 23 Dezembru 2017, Tribunal deside katak ICSID la iha jurisdisaun atu rona kazu ne’e. REMATA
    hare tan
  • 20 novembru 2019Sorumutuk Konsellu Ministru loron 20 fulan-novembru tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministru loron 20 fulan-novembro tinan 2019
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no asiste ona aprezentasaun husi Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José Fonseca Monteiro de Jesus, kona-ba Relatóriu Estadu nian ba Komité CEDAW (Konvensaun kona-ba Eliminasaun Forma Diskriminasaun nian Hotu-hotu kontra Feto).
    CEDAW ne’e Asembleia Nasoins Unidas nian adota iha loron 18 fulan-dezembru tinan 1979 no hahú vigora iha loron 3 fulan-setembru tinan 1981.
    Ho Estadu Parte hamutuk 185, tratadu ne’e nu’udar tratadu ida husi tratadu sira seluk kona-ba direitus umanus ne’ebé nasaun barak maka ratifika ona, no Timor-Leste ratifika tratadu ne’e iha tinan 2003.
    Relatóriu ne’e aprezenta pontu situasaun, dezafiu no progresu nasionál sira hahú kedas iha tinan 2015 ho hanoin atu halakon diskriminasaun kontra feto sira iha domíniu oin-oin, atubele asegura prinsípiu igualdade nian entre feto no mane sira iha nivel legál, sosiál, polítiku, ekonómiku no kulturál, tuir ida ne’ebé prevee ona iha artigu da-17 Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Relatóriu, ne’ebé sei haruka ba Komité CEDAW ne’e, hetan ona aprovasaun.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, aprezenta ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé Konsellu Ministrus aprova ona, kona-ba alterasaun daneen ba Dekretu-Lei n.10/2005, loron 21 fulan-novembru kona-ba Rejime Jurídiku Aprovizionamentu nian. Alterasaun ida-ne’e atu garante katak publisitasaun anúnsiu sira kona-ba konkursu públiku internasionál sira sei la’ós obrigatória atu publika iha jornál impresu sira ho sirkulasaun internasionál de’it, no sei ezije ninia publisitasaun, pelumenus, iha plataforma eletrónika rua ne’ebé utiliza internasionalmente ba efeitu ida-ne’e, no mós iha jornál ida-ne’ebé sirkula iha nasaun laran.
    Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa, aprezenta ona projetu ba Dekretu-Lei rua, ne’ebé hetan ona aprovasaun liuhusi Konsellu Ministrus, kona-ba Estrutura Orgánika no Rejime Foun ba Atividade Formasaun nian sira iha Sentru Formasaun Jurídika no Judisiária (CFJJ). Diploma sira-ne’e ninia objetivu mak atu organiza fila-fali estrutura CFJJ nian, liuhusi diploma ierarkia nian ida-ne’ebé aas liu, hodi reforsa ninia identidade hanesan instituisaun exelénsia nian iha formasaun jurídika no judisiária, no fó ba instituisaun ne’e kondisaun orgánika no organizativa ne’ebé adekuada ba kumprimentu husi nia misaun importante. Objetivu seluk tan maka hasai norma sira-ne’ebé iha konflitu ho rejime sira seluk, liu-liu diploma sira seluk kona-ba estatutu husi karreira profisionál sira seluk iha setór justisa nian, iha tempu hanesan atu introdús solusaun foun sira iha rejime ida-ne’e, hodi korrije prosedimentu no prátika hirak ne’ebé presiza altera ka presiza hadi’a.
    Ministru Justisa aprezenta mós projetu kona-ba Dekretu Governu nian, ne’ebé Konsellu Ministrus aprova ona, kona-ba Atualizasaun Kuadru Pesoál Ministériu Públiku nian. Dekretu Governu nian ne’e, kria kondisaun sira ba dezenvolvimentu regulár karreira majistratura Ministériu Públiku nian no loke tan vaga atu prienxe fatin sira iha karreira ne’e, atu kumpre ezijénsia sira-ne’ebé hatuur ona tuir lei no atu kumpre objetivu sira ne’ebé hakerek ona iha Programa Governu Konstitusionál VIII nian, liuliu kona-ba konsolidasaun ba setór Justisa nian, hodi fó ba instituisaun ne’e, rekursus umanus kompetente, independente no profisionál sira.
    Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus Interinu, Fidelis Manuel Leite Magalhães no TradeInvest halo ona aprezentasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba Akordu Espesiál Investimentu nian entre Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Pelican Paradise Group, Lda. Projetu ne’e prevee investimentu ida ho valór dolar amerikanu millaun 700 hodi dezenvolve kompleksu turístiku ida, iha área ho luan besik ektare 550, iha zona Tasi Tolu nian, ne’ebé, aleinde unidade oteleira sira, inklui mós kampu golfe ida, lote rezidensiál sira, sentru dezenvolvimentu nian ida ba foin-sa’e sira, eskola internasionál ida, ospitál internasionál ida no sentru komersiál sira. Kompleksu turístiku ne’e sei permite kria postu traballu besik 1500 iha faze konstrusaun nian, postu traballu permanente hamutuk 1300 hafoin konstrusaun no reflorestasaun 80% husi área projetu nian.
    Konsellu Ministrus aprova ona projetu kona-ba Dekretu-Lei, ne’ebé Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, mak aprezenta, ne’ebé aprova Estatutu husi Militár sira ne’ebé partisipa iha Misaun Apoiu nian sira ba Pás no Umanitária iha Rai-li’ur, iha kuadru kompromisu internasionál sira ne’ebé Timor-Leste asume, hodi estabelese termu  sira kona-ba ninia partisipasaun iha misaun sira.
    Ikusliu, Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, aprezenta projetu Dekretu-Lei nian ida, kona-ba pagamentu estraordináriu saláriu adisionál fulan ida nian ba administrasaun públika no projetu Dekretu Governu nian ida kona-ba pagamentu suplementár ba funsionáriu no ajente Ministériu Finansas ne’ebé hala’o serbisu iha prosesu preparasaun Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2020 no taka Konta Estadu tinan 2019 nian. Diploma rua ne’e hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus. REMATA
    hare tan
  • 08 novembru 2019Timor-Leste simu deklarasaun Simeira ASEAN ba Dala-35
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Loron 8 fulan-novembru tinan 2019
    Timor-Leste Welcomes the Statement from the 35th ASEAN Summit
    hare tan
  • 06 novembru 2019Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-novembru tinan 2019
    Analiza ona:
    1 - Relatóriu kona-ba Dezastres Naturais;
    2 - Relatóriu Estadu nian ba Komité CEDAW.

    Aprova ona
    1 - Rezolusaun Governu nian kona-ba nomeasaun Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu;
    2 - Dekretu-Lei kona-ba rejime konsesaun apoiu diretu sira husi Estadu ba órgaun komunikasaun sosiál nian sira
    3 - Memorandu entendimentu entre Repúblika Indonézia no Repúblika Demokrátika Timor-Leste kona-ba Jestaun Katástrofe sira
    4 - Nomeasaun filafali ba Prezidente Konsellu Administrasaun no Diresaun Ezekutiva Timor Gap nian.
    hare tan
  • 31 outubru 2019Komunikadu Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian kona-ba Situasaun iha Giné-Bisau
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Loron 31 fulan-outubru tinan 2019
    Komunikadu Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian kona-ba Situasaun iha Giné-Bisau

    Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste akompaña situasaun polítika ne’ebé la’o daudaun iha Giné-Bisau ho preokupasaun. Nune’e, husu ba atór polítiku sira hotu atu mantein postura rigór ida no kumpre loloos orden konstitusionál no lei sira ne’ebé vigora iha país ne’e, no apela atu kumpre kalendáriu eleitorál nian ne’ebé aprova ona.
    Governu Timor-Leste manifesta mós ninia solidariedade ba povu maun-alin Giné-Bisau, no manifesta apoiu atu eleisaun prezidensiál, ne’ebé marka ona ba loron 24 fulan-novembru oinmai, hala’o iha ambiente ida ne’ebé hakmatek no seguru, ne’ebé permite Giné-Bisau la’o ba estabilidade no dezenvolvimentu. REMATA
    hare tan
  • 30 outubru 2019Toleránsia Pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2019
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Loron 29, Fulan-Outubru, Tinan 2019
    Toleránsia Pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2019
    Lei n.10/2005, loron 10 fulan-agostu, iha redasaun ne’ebé Lei n.3/2016, loron 25 fulan-maiu nian fó, estabelese loron sira ne’ebé sai hanesan feriadu nasionál no data ofisiál komemorativa sira, hodi fiksa mós kondisaun sira iha ne’ebé fó toleránsia pontu.
    Entre data ofisiál komemorativa sira, balu maka loron 1 no 2 fulan-novembru nian. Data rua ne’e iha importánsia boot ba sarani sira. Loron 1 no 2 fulan-novembru maka loron sira iha ne’ebé halo komemorasaun loron Santu Hotu-hotu nian no Loron Matebian sira-nian iha kalendáriu relijiaun katólika nian.
    Vizita ba maluk sira ne’ebé mate ona ninia rate sai ona hanesan povu timoroan tradisaun, ne’ebé maka obriga funsionáriu barak presiza dezloka ba sira-nia munisípiu moris-fatin, atu partisipa iha komemorasaun relijioza hirak ne’e.
    Haree ba saida mak hakerek iha alínea b) no c) husi n. 2 artigu da-7 nian no iha alínea d) husi n.6 iha artigu hanesan husi Lei n.10/2005, loron 10 fulan-agostu, iha redasaun ne’ebé Lei n.3/2016, loron 25 fulan-maiu nian fó, Governu determina:

    Fó toleránsia pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2019, durante loron tomak.
    Despaxu ida-ne’e abranje funsionáriu no ajente hotu-hotu husi ministériu sira, sekretaria Estadu sira no servisu sira ne’ebé depende ba ministériu no Sekretaria Estadu sira-ne’e, nune’e mós institutu no organizasaun hirak ne’ebé integra iha Administrasaun Indireta Estadu nian. REMATA
    hare tan
52 53 54 55 56 57 58