RSS 

Komunikadus

  • Image
    20 abril 2020Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian loron 20 fulan-Abril tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 20 fulan-Abril tinan 2020
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão nian, iha Ministériu Finansas, iha Dili, no deside ona hodi husu ba Prezidente Repúblika atu halo estensaun ba Estadu Emerjénsia, ne’ebé sei termina iha loron 26 fulan-abríl mai ne’e. Estensaun ba estadu emerjénsia ne’e presiza tanba evolusaun preokupante husi situasaun epidemiolójika no proliferasaun kazu kontájiu COVID-19 nian ne’ebé rejista ona iha territóriu nasionál no iha eskala globál, ne’ebé ezije atu mantein aplikasaun medida estraordinária sira no ho karakter urjente hodi trava pandemia ne’e.
    Konsellu Ministrus aprova ona planu sosioekonómiku hodi hatán ba efeitu negativu sira husi koronavirus ba ekonomia nasionál, ne’ebé iha sesta, loron 17 fulan-marsu liubá, hetan ona aprovasaun husi Komisaun Interministeriál ba Kombate COVID-19 nian. Estímulu ekonómiku ne’ebé hetan aprovasun ne’e projetadu liuliu ho objetivu atu proteje ema sira, salva empregu sira, mantein konsumu no apoia atividade setór privadu nian.
    Planu ne’e kompostu husi medida estratéjika lubuk ida, ne’ebé inklui implementasaun sistema universál ida kona-ba transferénsia osan nian, ne’ebé sei garante rendimentu báziku mensál ida ba família 214.000 resin, subsídiu to’o 60% husi kustu salariál funsionáriu sira setór formál nian ne’ebé tenke hela iha kuarentena ka hela iha uma durante pandemia ne’e, sosa stock foos emerjénsia nian ba fulan tolu, hodi kompensa karik foos menus durante pandemia ne’e, fó subsídiu hodi garante konektividade nasionál, garantia ligasaun aérea semana ida dala tolu, hodi garante ligasaun médika no emerjénsia ne’ebé importante tebes ba Darwin, subsídiu ba transporte marítimu merkadoria nian ba mai Ataúru no Oekusi no alargamentu deskarga iha portu marítimu durante oras 24, atribuisaun ba pulsa eletrisidade gratuita ($15 fulan ida) no bee moos gratuita, izensaun husi kontribuisaun ba Seguransa Sosiál no husi aluga propriedade sira Estadu nian, programa kréditu ho taxa ne’ebé ki’ik, garantia kréditu nian ba importadór sasán esensiál nian sira no empréstimu emerjénsia nian, implementasaun ba programa ida hodi hasa’e produsaun ai-han iha parte tasi mane, medida sira atu garante disponibilidade fatór produsaun agríkola, pekuária, no peskeira, fornesimentu bolsa ba  estudante timoroan 4200 resin iha rai-li’ur no subsídiu internét ba estudante sira iha Timor-Leste. Kustu totál husi medida sira ne’e sei proporsionál ho impaktu husi emerjénsia sanitária no medida ekonómika sira ne’ebé sei dinámika no ajusta nafatin durante impaktu ekonómiku nian ne’e sei iha. REMATA
    hare tan
  • 15 abril 2020Votu Pezar ba Dan Murphy nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Loron 15, Fulan-abril, Tinan 2020
    Komunikadu Imprensa
    Votu Pezar ba Dan Murphy nia mate
    Ho laran triste maka Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba médiku norte-amerikanu Dan Murphy nia mate, vítima husi moras fuan, horseik, loron 14 fulan-abríl.
    Hahú husi tinan 1998, Dr. Dan, fundadór Klínika Bairru Pité nian, mantein atividade intensa ida hodi halo tratamentu ba ema kbiit laek sira iha Timor-Leste. Loron-loron, Klínika Bairru Pité atende pasiente liu atus resin, liu-liu atu halo tratamentu kona-ba leusemia, tuberkuloze, HIV/SIDA no moras sira seluk.
    Kontributu no dedikasaun ne’ebé boot tebes husi Dr. Murphy hodi halo tratamentu ba ema kbiit laek sira, timoroan sira sei la haluha no sei hanoin nafatin ho domin boot, admirasaun no respeitu boot.
    Iha momentu triste boot nian ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o ninia sentidas kondolénsias ne’ebé kle’an liu ba família husi estimadu Dr. Dan nian no agradesimentu husi nasaun ida ne’ebé la haluha  médiku ne’e nia laran di’ak. HOTU
    hare tan
  • 15 abril 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 15 fulan-Abril tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 15 fulan-Abril tinan 2020
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Sentru Konvensoins Dili no asiste ona aprezentasaun husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus iha ezersísiu, Fidelis Manuel Leite Magalhães, kona-ba polítika ekonómika atu hatán ba COVID-19. Durante aprezentasaun ne’e, hatudu mós previzaun kona-ba konsekuénsia ekonómika sira husi COVID-19 no resposta hirak ne’ebé iha posibilidade atubele implementa tuir evolusaun husi situasaun iha rai laran. Iha aprezentasaun ne’e, kestaun hirak ne’ebé sai nu’udar prioridade mak apoiu  ba distansiamentu sosiál no ba saúde, protesaun ba ema sira no ba sira-ne’ebé mak vulneravel liu no apoiu ba traballadór no empreza sira.
    Konsellu Ministrus aprova ona projetu kona-ba Dekretu Governu nian ne’ebé Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, aprezenta, kona-ba regra sira ba ezekusaun despeza sira husi Fundu COVID-19. Fundu ne’e, ne’ebé kria liuhusi Lei n. 2/2020, loron 6 fulan-abríl no regulamenta husi Dekretu-Lei n. 12/2020, loron 14 fulan-abríl, ninia objetivu mak atu finansia despeza sira-ne’ebé relasiona ho prevensaun no kombate hasoru COVID-19. Dekretu-Lei ne’ebé agora hetan aprovasaun ne’e atu estabelese regra sira ba ezekusaun despeza husi Fundu COVID-19 nian, hodi define prosedimentu ne’ebé Ministériu, órgaun autónomu lahó reseita própria no serbisu autónomu sira tenke halo tuir atu submete, ba Fundu ne’e, sira-nia pedidu kona-ba pagamentu hirak ne’ebé relasiona ho medida sira ba prevensaun no kombate COVID-19. Prosedimentu ne’e inklui preparasaun planu asaun sira ne’ebé integra medida ida-idak ba prevensaun no kombate COVID-19, ne’ebé entidade ne’e atu ezekuta, kalendarizasaun kona-ba medida ida-idak no nia kustu. Planu asaun sira sei hetan apresiasaun husi Komisaun Interministeriál ba Koordenasaun kona-ba Implementasaun Medida sira ba Prevensaun no Kontrolu Surtu Koronavirus Foun, ne’ebé sei avalia nia adekuasaun ho estratéjia nasionál ba prevensaun no kombate COVID-19. Despeza hotu-hotu ne’ebé integra iha planu asaun sira sei selu tuirmai liuhusi Fundu COVID-19, tuir mekanizmu sira-ne’ebé kria ona. REMATA
    hare tan
  • 10 abril 2020Mensajen agradesimentu ba nasaun sira ne'ebé Timoroan sira hela ba
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    10 de abril de 2020
    Mensajen agredesimentu ba nasaun sira ne’ebé timoroan sira hela ba
    Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o agardesimentu ne’ebé klean ba nasaun sira  ne’ebé timoroan sira hela, estuda, servisu no sira tau fiar ba protesaun husi Governu hirak ne’e.
    Iha momentu ida ne’ebé mundu sira hamutuk no esforsu ba luta kontra pandemia husi COVID19 no mós iha époka selebrasaun Páskua nian, sai hanesan solenidade ida ne’ebé importante tebes iha relijiaun katólika, nune’e ho forma ida ne’e Governu mós hakarak hato’o ksolok Páskoa nian ba timoroan sira hotu ne’ebé mak namkari iha mundu tomak no hato’o agradesimentu mós ba nasaun sira  ne’ebé simu ami nia Povu ho diak tebes. REMATA
    hare tan
  • 08 abril 2020Governu asina akordu ho Airnorth atu garante kontinuasaun konetividade servisu aéreu sira
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    loron 8, Fulan-Abril, Tinan 2020
    Komunikadu Imprensa
    Governu asina akordu ho Airnorth atu garante kontinuasaun konetividade servisu aéreu sira
    Governu Timor-Leste, liuhusi Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agostinho da Silva, asina ona iha tersa, loron 7 fulan-abríl, akordu ida ho Airnorth ne’ebé sei permite kontinuasaun servisu aéreu sira entre Dili no Darwin. Akordu ne’e hetan ona aprovasaun foin lalais ne’e husi Konsellu Ministrus, tuir esplikasaun portavós Governu nian, Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira.
    Hanesan determina ona iha akordu ne’e, Airnorth sei semo ba mai semana ida dala tolu entre Dili no Darwin hodi tula ai-moruk, emerjénsia médika no fornesimentu sasán no servisu esensiál sira. Servisu sira ne’e, sei hahú iha semana oin, ho semo dahuluk hala’o iha sesta, loron 10 fulan-abríl ne’e.
    Krize husi covid-19, daudaun ne’e iha ona impaktu ida ne’ebé maka seidauk akontese durante ne’e ba kompañia aérea hotu-hotu iha mundu tomak. Iha semana hirak ikus ne’e, prestadór servisu balu, ne’ebé inklui Airnorth no Air Timor, fó sai ona sesasaun servisu iha Dili no mós iha fatin seluk tan. Medida hirak ne’e mosu hanesan resposta ba restrisaun viajen nian ho eskala boot ne’ebé dekreta ona hodi hapara propagasaun covid-19, inklui restrisaun tránzitu no kuarentena ne’ebé Governu Singapura impoin ona. Sesasaun servisu aéreu hotu-hotu daudaun ne’e halo Timor-Leste sai izoladu, sein iha konetividade globál ne’ebé mak esensiál ba movimentu merkadoria, fornesimentu médiku sira ka ba transporte pasajeiru sira iha situasaun emerjénsia nian.
    Akordu ne’ebé asina ona entre Governu Timor-Leste no Airnorth garante kontinuasaun konetividade aérea nian ba Timor-Leste. Bainhira krize globál covid-19 la iha ona, parte sira antesipa tranzisaun neineik ida ba prestasaun servisu regulár pasajeiru nian sira. Durante ne’e, servisu Airnorth nian sei funsiona, liuliu ba tula materiál médiku, merkadoria sira no emerjénsia nian.
    “Laiha buat ida mak importante liu fali saúde no ita-nia povu nia seguransa”, Ministru Agio Pereira hateten.
    “Hanesan ita hotu hatene, surtu covid -19 deklaradu ona hanesan emerjénsia mundiál saúde públika ida ne’ebé sai preokupasaun internasionál no afeta hela nasaun barak iha mundu tomak.”
    “Governu Timor-Leste foti medida konkreta sira hodi proteje povo timoroan no garante seguransa ba ita-nia nasaun.”
    Ministru José Agostinho da Silva hateten katak “ita-nia Governu iha responsabilidade atu mantein rota tránzitu aéreu nian ida hodi garante katak ita bele kontinua lori materiál atu ajuda ita hodi hasoru dezafiu sira ne’ebé maihusi covid-19”.
    Ministru Agio Pereira hatutan “Governu halo nafatin serbisu to’o oras ne’e hodi garante solusaun ida ne’ebé lais no ekonómika ba konetividade aérea nian. Maske Airnorth hakotu ona ninia servisu iha fatin barak tanba impaktu covid-19, kompañia aérea ne’e konkorda ona atu kontinua semo ba mai Dili dala tolu semana ida, bazeia ba parseria ne’e. Ami alkansa ona akordu ida iha ne’ebé Governu asume parte ida husi kustu no simu reseita ba servisu ne’e, no ita hein atu ba oin iha tranzisaun neineik ba asesu ne’ebé boot liu no kontínuu ba pasajeiru sira bainhira restrisaun viajen nian daudaun ne’e hasai ona”.
    “Inisiativa ne’e sei importante mós ba ita-nia empreza sira ne’ebé depende liu ba ligasaun aérea sira ba transporte merkadoria sira nian.”
    “Ami agradese ba Airnorth ba ninia apoiu kontínuu no ba fleksibilidade ne’ebé hatudu husi ninia CEO Daniel Bowden, ne’ebé lidera pesoalmente prosesu negosiasaun nian. Ami hetan akonsellamentu ho di’ak husi Stephen Webb no ninia ekipa aviasaun DLA Piper, atubele garante katak akordu ne’e bele implementa lalais ona no ho kustu ne’ebé di’ak, no hanesan jestu ba ami-nia povu, apoiu husi DLA Piper ne’e fornese ona ho forma pro bono.”
    Ministru Pereira afirma mós: “Lori povu Timor-Leste nia naran, hakarak rekoñese korajen no serbisu maka’as ita-nia profisionál sira saúde nian durante krize ne’e. Ha’u hakarak mós atu rekoñese apoiu husi Governu Australianu ne’ebé permite realizasaun teste médiku sira iha Darwin no traballadór Airnorth hirak ne’ebé sei kontinua halo servisu ne’e durante tempu susar sira-ne’e”. REMATA
    hare tan
  • 08 abril 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 8 fulan-Abril tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 8 fulan-Abril tinan 2020
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Sentru Konvensaun Dili (CCD) no aprova ona projetu kona-ba Dekretu Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas iha ezersísiu, Sara Lobo Brites, ne’ebé regula “Fundu COVID-19”, hodi estabelese fundu ne’e hanesan fundu autónomu ida, ne’ebé integra iha administrasaun direta Estadu nian, iha ámbitu Ministériu Finansas nian. Fundu Covid-19 ne’e ninia objetivu mak atu finansia despeza sira ne’ebé iha relasaun ho prevensaun no kombate ba COVID-19. Inklui iha Fundu ne’e, despeza ne’ebé iha relasaun ho sosa ai-moruk, materiál médiku sira nian no sasán esensiál sira, instalasaun no manutensaun ba fatin kuarentena no izolamentu, formasaun no operasionalizasaun ba profisionál sira ne’ebé envolve iha prevensaun COVID-19, protesaun sosiál ba vítima SARS-CoV-2 no despeza relasionada sira seluk hodi luta hasoru Koronavirus foun.
    Aprovasaun husi medida sira ba prevensaun no kombate COVID-19 nian, ne’ebé sei finansia husi Fundu ne’e, sei hetan uluk nanain aprovasaun husi Komisaun Interministeriál ba Koordenasaun Implementasaun husi Medida sira ba Prevensaun no Kontrolu Surtu Koronavirus Foun. Prosesu aprovizionamentu no kontratasaun kona-ba despeza  sira  ne’ebé finansia husi Fundu ne’e, sei hala’o tuir Rejime Jurídiku Aprovizionamentu no Kódigu Kontratu Públiku sira nian. Administrasaun Fundu ne’e nian kompete ba Konsellu Jestaun, ne’ebé prezide husi membru Governu sira ne’ebé sai nu’udar responsavel ba área finansas nian no kompostu mós husi membru Governu sira ne’ebé sai nu’udar responsavel ba área saúde no negósius estranjeirus nian. Apoiu tékniku, administrativu no lojístiku ne’ebé nesesáriu ba  funsionamentu Fundu ne’e nian sei fornese husi Ministériu Finansas.
    Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, aprezenta projetu ida kona-ba Rezolusaun Governu nian, ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus, kona-ba atribuisaun subsídiu ba sidadaun timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, bolseiru no la’ós bolseiru sira, hodi hasoru pandemia Koronavirus foun. Hodi salvaguarda saúde públika no atu fó protesaun ba moris-di’ak sosiál no ekonómiku sidadaun nasionál sira-nian, diploma ida-ne’e mai estabelese mekanizmu apoiu no protesaun konsulár nian ida ba sidadaun timoroan sira ne’ebé hela iha rai-li’ur, ne’ebé deklara ona katak sira osan la iha, hodi suporta despeza loroloron no ne’ebé depende ba rendimentu familiár hodi bele aguenta moris.
    Ministra Finansas iha ezersísiu, aprezenta mós projetu deliberasaun ida, ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus, kona-ba kontratu fiskalizasaun ba obra reabilitasaun estrada Hera-Manatutu, projetu ida ne’ebé finansiadu ho empréstimu husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku no Ajénsia Japaun nian ba Kooperasaun Internasionál (JICA)
    Konsellu Ministrus aprova ona alterasaun ida ba Dekretu Governu nian, n. 3/2020 loron 28 fulan-marsu, kona-ba medida sira atu ezekuta deklarasaun estadu emerjénsia nian ne’ebé fó-sai liuhusi Dekretu Prezidente Repúblika n. 29/2020, loron 27 fulan-marsu. Ho alterasaun ne’e, sei suspende temporariamente, posibilidade entrada ba sidadaun sira husi nasaun ne’ebé de’it atu tama mai territóriu nasionál, hahú husi loron-segunda, loron 13 fulan-abríl.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak ho membru sira iha Sala Situasaun, Sentru Integradu ba Jestaun Krize (SIJK) nian, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus, kona-ba pontu situasaun husi atividade sira no estratéjia prevensaun no kombate hasoru COVID-19. Aprezenta objetivu operasionál haat atubele mantein ka hamenus índise kona-ba propagasaun COVID-19: garantia kuarentena ne’ebé adekuada ba sidadaun hotu-hotu ne’ebé to’o mai Timor-Leste no ema sira-ne’ebé halo ona kontaktu ruma ho ema ne’ebé ho kazu pozitivu SAR-CoV-2; identifika kazu suspeitu sira, hala’o teste laboratóriu no izolamentu ba kazu pozitivu sira COVID-19 nian; preparasaun fatin sira ba izolamentu no tratamentu nian, liuliu kona-ba akizisaun ekipamentu, medikamentu no instalasaun nian sira, mobilizasaun no formasaun ba rekursus umanus; no hametin medida sira atu satan virus no pandemia ne’e, hanesan ijiene pesoál, distansiamentu sosiál no fíziku no kuarentena voluntária. Membru sira husi SIJK hato’o mós ba Konsellu Ministrus katak entre loron 1 fulan-marsu no loron 7 fulan-abril tinan 2020, rejista ona ema hamutuk na’in 1726 ne’ebé sai nu’udar alvu husi vijilánsia, ema na’in 1072 hala’o kuarentena obrigatóriu iha fatin-kuarentena 29 ne’ebé Governu prepara ona, no ema na’in 654 hala’o auto-kuarentena, iha sira ida-idak nia uma. Sentru ne’e rejista mós ema hamutuk na’in 818 (na’in 164 husi kuarentena obrigatória no na’in 654 hala’o auto-kuarentena) ne’ebé termina ona sira-nia períodu kuarentena loron-14 no sira simu ona sertifikadu husi Ministériu Saúde. Aprezenta mós prioridade prinsipál sira ba prazu badak, hanesan prepara fatin kuarentena obrigatóriu foun, prepara ospitál kampaña nian ida atubele halo izolamentu no tratamentu, iha Tasitolu, hadi’a kapasidade laboratóriu no hadi’a kondisaun ba fatin kuarentena nian sira. Iha loron-sesta oinmai, sei aprezenta análize kona-ba loron sanulu-resin-haat dahuluk husi períodu estadu emerjénsia nian.
    Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus iha ezersísiu, Fidelis Manuel Leite Magalhães, halo ona aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus, kona-ba planu ekonómiku atu hatán ba implikasaun negativa sira ne’ebé provoka husi COVID-19 ba ekonomia nasionál nian. Pakote medida nian ne’e fahe ba área prinsipál ualu no inklui medida sira kona-ba distribuisaun sasán esensiál sira, liña sira kréditu nian, izensaun fiskál sira nian no subsídiu ba sidadaun sira.
    Área dahuluk husi pakote medida ida-ne’e nian, maka kona-ba konetividade no iha objetivu atu asegura kontinuidade husi fornesimentu transporte marítimu no aéreu nian, hodi garante abastesimentu nasionál merkadoria sira nian.
    Área daruak, maka kona-ba distribuisaun sasán esensiál sira, liuliu ai-han, ai-moruk no ekipamentu klíniku sira, liuhusi kompartisipasaun, fornesimentu no distribuisaun sasán esensiál sira husi Governu.
    Área datoluk atuasaun ne’e nian maka kona-ba garantia ba kontinuidade husi fornesimentu servisu telekomunikasaun sira, liuliu liuhusi Governu fó subsídiu asesu internet ba estudante no profesór sira.
    Área dahaat husi pakote medida ne’e nian, refere ba medida alíviu fiskál nian, hanesan adiamentu ka suspensaun temporária ba obrigasaun fiskál sira, atu hakman empreza no konsumidór sira-nia todan no fornese likidés ba sira .
    Tuirmai, área dalimak husi atuasaun ne’e nian maka kona-ba servisu utilidade públika nian sira, ho kompartisipasaun ka suspensaun pagamentu ba servisu fornesimentu eletrisidade no bee nian.
    Área daneen nian, liga ba despeza públika no buka atu aselera ezekusaun despeza públika nian ne’ebé tau ona iha orsamentu, liuliu liuhusi antesipasaun pagamentu saláriu sira, benefísiu sosiál sira, subsídiu no valór sira ne’ebé prevee kontratualmente iha prosedimentu sira aprovizionamentu nian.
     Área dahituk nian, maka kona-ba kriasaun liña kréditu ho taxa ne’ebé ki’ik.
    Área daualuk, no nu’udar área ikus atuasaun nian, refere ba asisténsia direta, liuliu ho apoiu diretu ba populasaun no empreza sira, ho objetivu atu garante katak família mantein rendimentu ida ho valór dolar amerikanu 100 kada fulan, liuhusi kompartisipasaun salariál ida ba empregadór sira atu fó subsídiu ba traballadór 30000, ho izensaun pagamentu kontribuisaun sira seguransa sosiál nian husi traballadór no husi empregadór sira no ho izensaun husi pagamentu renda, iha propriedade Estadu nian.
    Konsellu Ministrus deside ona hodi fó toleránsia pontu ba funsionáriu no ajente hotu-hotu husi Ministériu sira ka servisu ne’ebé dependente, no mós ba institutu sira no organizmu hirak ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian, iha kinta, loron-9 fulan abril, no loron segunda loron-13 fulan-abríl. REMATA
    hare tan
  • 01 abril 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 1 fulan-Abril tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 1 fulan-Abril tinan 2020
    sei publika
    The Council of Ministers met at the Dili Convention Center and approved a draft Government Decree, presented by the Acting Minister of Finance, Sara Lobo Brites, on the first amendment to Government Decree No. 1/2020 of 15 January on the budget execution on a duodecimal basis of the 2020 financial year. The amendment seeks to enable the normal activity of the State to be carried out, enabling the execution of public expenditure up to the limit set in the General State Budget of the previous year and to establish a set of safeguards that ensure prudent management of budgetary appropriations. The Government Decree, now approved, provides for a set of exceptions to the duodecimal regime, which will allow the solution of various onstraints that have prevented the State from fully fulfilling its obligations, in particular in responding to the current emergency situation caused by the COVID-19 pandemic and the related economic crisis.
    The Acting Minister of Finance presented a draft Government Decree, approved by the Council of Ministers, concerning the first amendment to Government Decree No. 3/2019 of March 27 on the implementation of the General State Budget for 2019. This amendment aims to enable the realization of expenditure related to the prevention and combat of COVID-19, with the necessary urgency and agility, namely expenditure related to aviation services, and with contributions to international organizations, before verifying the effective provision of services or delivery of goods.
    The Council of Ministers approved the draft Government Deliberation, presented by the Acting Minister of Finance, on the budget ceiling for the month of April under the duodecimal regime, with a total value of USD 114,887,000, excluding loans. The resolution provides for expenses related to the acquisition of medicines and equipment to respond to COVID-19, payment of pensions and the payment of the lease of the facilities of diplomatic missions. It is also foreseen in the deliberation, the suspension of expenditure, which during the duration of the state of emergency, is suspended or reduced, namely expenditure related to local and foreign travel, organisation of training and seminars, and maintenance of vehicles.
    The Minister of Foreign Affairs and Cooperation presented a draft Resolution, approved by the Council of Ministers, for the signing of a contract between the Government of Timor-Leste and the United Nations Development Programme (UNDP), for the purchase of medicines and medical equipment, related to the response to the COVID-19 epidemic.
    The Council of Ministers approved a draft Decree-Law, presented by the Minister of Public Works, Salvador Soares dos Reis Pires, which establishes the Public Company "Be'e Timor-Leste" (BTL, E. P.) and approves its respective Statutes. This public company will have as its mission the provision of the public service of water supply and sanitation, through investment in the construction, management and supervision of water and sanitation systems throughout the territory, comprising the entire water cycle, as well as, through the establishment of uniform service levels in the water supply and in the supply of sanitation to the population.
    The Minister of Public Works also presented a draft Decree-Law, approved by the Council of Ministers, on the creation of the water and sanitation regulatory body, I. P. (ERAS I. P.). The task of this public institute is to propose, monitor and ensure the implementation of a national water resources policy in order to ensure its sustainable and integrated management, as well as to ensure the supervision of the public water supply services, urban waste water sanitation and municipal solid waste.
    The Council of Ministers approved a draft Decree-Law, also presented by the Minister of Public Works, which establishes the criteria for controlling the quality of water for human consumption. The approved diploma establishes the criteria that define the essential requirements of water quality for human consumption, aiming to protect the health of the population from the adverse effects resulting from possible contamination, from capture to distribution to the consumer, ensuring the supply of drinking water and the balance of its composition.  ENDS
    hare tan
  • Image
    28 marsu 2020Medida sira kona ba Insiativa Ekonómika privada
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    loron 28 fulan marsu tinan 2020
    Komunikadu Imprensa
    Medida sira kona ba Insiativa Ekonómika privada 
    Refere ba deklarasaun estadu emerjénsia, hetan aprovasaun iha Konsellu Ministrus husi loron 28 fulan-marsu 2020, Dekretu Governu nian ne’ebé halo enumerasaun ba medida sira husi ezekusaun husi deklarasaun estadu emerjénsia.
    Medida sira ne’ebé aprovadu iha objetivu atu prevene COVID-19, halo kontensaun ba pandemia, salva ema nia vida no garante subsisténsia husi kadeia abastesimentu husi beins no servisu sira ne’ebé esensiál ba ita nia populasaun, maske sira ne’e bele limita liberdade no direitu fundamentál balu. Medida sira ne’e sei hola ho respeitu ba limite konstitusionál sira no tuir orientasaun sira husi Organizasaun Mundiál Saúde no ezemplu husi Estadu sira seluk.
    Estadu emerjénsia tama iha vigor iha 00:00 oras husi loron 28 fulan-marsu 2020 to’o oras 23:59 husi loron 26 fulan-abril 2020 no aplika ba territóriu nasionál tomak.
    Durante estadu emerjénsia sei suspende transporte koletivu ba pasajeiru sira.
    Bele nafatin estabelesimentu komersiál no prestasaun servisu, merkadu no vendedór ambulante sira.
    Bainhira tama iha estabelesimentu komersiál ka prestasaun servisu ema hotu tenke uza máskara taka inus no ibun, tenke fase liman molok tama no tenke mantein distánsia pelumenus metru ida husi ema seluk. FIM
    hare tan
47 48 49 50 51 52 53