RSS 

Komunikadus

  • Image
    03 agostu 2020Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 3 fulan-agostu tinan 2020
    Aprova ona:

    1 - Pedidu ba Sua Exelénsia Señór Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, ba deklarasaun estadu emerjénsia durante loron tolunulu
    hare tan
  • Image
    30 jullu 2020Komemorasaun Loron Idul Adha 2020
    Loron Idul Adha 2020 - loron 31 fulan-jullu.
    hare tan
  • Image
    29 jullu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 29 fulan-Jullu tinan 2020
    Analiza ona:

    1 - Opsaun polítika-lejislativa nian sira ne’ebé sai hanesan baze ba proposta alterasaun Lei nu. 7/2009, loron 15 fulan-jullu, ne’ebé kria Komisaun Funsaun Públika.


    Aprova ona:

    1 - Orgánika Ministériu Asuntus Parlamentares no Komunikasaun Sosiál;

    2 - Alterasaun dahuluk ba dekretu-Lei n.º 28/2019, loron-25 fulan setenrbu nian kona-ba Orgánika Ministériu Finansas; nian;
    3 - Akordu ida entre Governu Timor-Leste no Banku Mundiál, kona-ba kontribuisaun finanseira ida hosi Fundu ba Parseria Globál ba Edukasaun;
    4 - Prezidente Konsellu Diretivu Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM);
    5 - Medida sira ba kurtu prazu nian ba mitigasaun husi impaktu sira krize ekonómika nian ne’ebé rezulta hosi pandemia KOVID-19.
    hare tan
  • Image
    22 jullu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 22 fulan-Jullu tinan 2020
    Analiza ona:

    1 - Medida ba prazu badak, ba faze mitigasaun dahuluk ba impaktu sira husi krize COVID-19;

    2 - Opsaun oin-oin ba polítika lejizlativa kona-ba Lei Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu nian no Jestaun Finanseira Públika;

    3 - Aprezentasaun kona-ba orsamentasaun tuir programa;

    4 - Mekanizmu sira atu halo koordenasaun no monitorizasaun ba implementasaun husi reforma institusionál sira.

    Aprova ona:

    1 - Proposta Rezolusaun ba Parlamentu Nasionál ba ratifikasaun Akordu kona-ba Servisu Aéreu entre Governu Timor-Leste no Governu Austrália.
    hare tan
  • 15 jullu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 15 fulan-Jullu tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 15 fulan-Jullu tinan 2020
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, kona-ba kriasaun Sistema Autoridade Marítima (SAM). Diploma ida-ne’e ninia objetivu mak atu afirma soberania nasionál no projeta Estadu nia autoridade iha Tasi ne’ebé sujeita ba jurisdisaun Timor nian, tuir saída mak estabelese ona iha ‘’ Estudu Forsa 2020’’, iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no mós iha Konseitu Estratéjiku ba Defeza no Seguransa Nasionál ne’ebé vigora hela. Nune’e, Governu aprova kriasaun SAM nian, nu’udar kuadru institusionál ne’ebé atu halo koordenasaun ho entidade, órgaun ka servisu sira, iha nível sentrál no perifériku, ne’ebé, ho funsaun atu halo koordenasaun, ezekutiva, konsultiva ka polisiál, ezerse podér autoridade Estadu nian iha espasu marítimu sira ne’ebé sujeita ba soberania ka jurisdisaun nasionál. Ho Dekretu-Lei ida-ne’e, kria mós Autoridade Marítima Nasionál (AMN), ne’ebé ninia knaar, por inerência, Xefe Estadu-Maiór-Jenerál Forsas Armadas maka hala’o. Kria mós Diresaun husi Autoridade Marítima no ninia servisu sira, ho kompeténsia sira iha ámbitu SAM.
    Membru sira Konsellu Ministrus nian aprova ona projetu Rezolusaun Governu rua ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak mak aprezenta, kona-ba nomeasaun husi Sekretáriu Rejionál na’in-hitu ba Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) no kona-ba nomeasaun husi Sekretáriu Rejionál Adjuntu na’in rua ba Prezidente Autoridade RAEOA. Sekretáriu Rejionál Autoridade RAEOA foun sira sei asume responsabilidade iha área sira administrasaun rejionál mak hanesan: edukasaun no solidariedade sosiál, finansas, terras no propriedades, administrasaun, saúde, no komérsiu no indústria. Prezidente Autoridade RAEOA sei asume tutela iha área sira mak hanesan: Planeamentu no infraestruturas, ordenamentu territóriu no kadastru, no dezenvolvimentu rurál no turizmu komunitáriu. Sekretáriu Rejionál Adjuntu sira Prezidente RAEOA nian, sai nu’udar titulár sira ba kargu ezekusaun administrativa nian, ho kompeténsia sira atu halo administrasaun ba área atividade lubun hirak ne’ebé mak sei determina, no bainhira ezerse sira nia funsaun, sira sei hatán diretamente ba Prezidente Autoridade. Remata
    hare tan
  • Image
    08 jullu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 8 fulan-Jullu tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 8 fulan-Jullu tinan 2020
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak mak aprezenta, kona-ba konkluzaun ba konstrusaun ró “Haksolok”, ne’ebé atu tula naha no pasajeiru sira. Projetu atu sosa Ferry Ro-Ro, aleinde nia natureza nasionál no interese públiku hodi hadi’a no hasa’e rede komunikasaun nasionál, liuhosi hadi’a ligasaun iha kosta norte nasaun nian no, kria ligasaun ho illa sira indonézia nian ne’ebé besik, ninia objetivu prinsipál maka hamenus uitoan tan rejiaun Oé-Cusse Ambeno nia izolamentu. Tuir Rezolusaun ne’e, estabelese katak Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno  (RAEOA) nu’udar ema koletiva públika ne’ebé responsável hodi lori prosesu negosiál no hodi halo dilijénsia ne’ebé presiza atu remata konstrusaun ba ró ‘’Haksolok’’. Órgaun sira hosi RAEOA maka kaer mós responsabilidade tomak atu pratika atu sira ne’ebé relasiona ho jestaun ba kontratu ne’ebé selebra ona ho Atlanticeagle Shipbuilding ne’ebé halo konstrusaun ba ró “Haksolok”, ne’ebé tula naha no pasajeiru sira.
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Deliberasaun, ne’ebé ninia objetivu mak atu aprova ezonerasaun husi Francisco da Costa Monteiro ba kargu Prezidente Konsellu Administrasaun Timor Gap – Timor Gás & Petróleu, E.P no, hamutuk, ba kargu Prezidente Diresaun Ezekutiva nian, no atu aprova nomeasaun husi António José Loiola de Sousa ba kargu sira ne’e.
    Prezidente Komisaun ba Elaborasaun Planu Rekuperasaun Ekonómika, Rui Augusto Gomes, halo tiha aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba rekomendasaun lubun ida ba medida sira kurtu prazu nian, iha faze dahuluk mitigasaun husi impaktu krize KOVID-19. Durante nia aprezentasaun, Prezidente Komisaun aprezenta ona dadus kona-ba konjuntura internasionál, iha ne’ebé KOVID-19 afeta hela área ruma, iha nível mundiál, liuliu rendimentu sira, ho kontratasaun boot liu ba atividade ekonómika dezde Depresaun Boot iha tinan 1929, saúde, hodi halo ema rihun ba rihun maka mate ona, direta no indiretamente husi KOVID-19, no edukasaun, ho eskola barak tebes maka taka ona no redusaun efetiva ba númeru labarik sira ne’ebé asesu ba eskola.
    Aprezentasaun ne’e foka mós ba kontestu Timor-Leste nian, diagnóstiku ba situasaun ekonómiku-sosiál iha país ne’e molok KOVID-19 no impaktu husi koronavirus foun iha Timor-Leste. Maske medida hirak ne’ebé Governu adopta ona durante vijénsia Estadu Emerjénsia nian kontribui ona atu asegura postu servisu no apoia empreza, no mós atu mantein nível konsumu traballadór no família nian sira, prevee nafatin nesesidade atu mantein ka kria medida foun sira molok 2020 nia rohan, hodi apoia ba nesesidade bázika sidadaun sira nian, apoia traballadór sira iha setór informál, mantein postu traballu no rendimentu, no mantein empreza sira iha merkadu. Governu sei kontinua atu halo análize ba rekomendasaun sira Komisaun ne’e nian, ho objetivu atu deside medida kurtu prazu hirak ne’ebé maka sei implementa iha 2020, hodi haree ba mitigasaun ba impaktu husi krize KOVID-19 nian.
    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Deliberasaun, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Fernando Hanjam, kona-ba tetu finál ba dotasaun orsamentál temporária  ba fulan- jullu tinan 2020, iha ne’ebé fiksa ona valór dólar amerikanu millaun USD$ 120.7 (inklui pagamentu ba empréstimu sira). Remata
    hare tan
  • 01 jullu 2020Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 1 fulan-Jullu tinan 2020
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian loron 1 fulan-Jullu tinan 2020
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, mak aprezenta, kona-ba orgánika Prezidénsia Konsellu Ministrus (PKM) nian. Diploma ida-ne’e altera orgánika PKM nian, tuir estrutura governamentál foun, no buka atu esklarese atribuisaun PKM nian, ho konsiderasaun ba nia natureza jurídika espesífika, nu’udar departamentu governamentál, ne’ebé prezide husi Primeiru-Ministru, no hetan tulun husi Ministru PKM.
    Ho objetivu atu reforsa efisiénsia asaun administrativa husi servisu administrativu sira, organizasaun servisu sentrál sira sei hatuur iha diresaun Diretór-Jerál Administrasaun nian nia okos. Esperiénsia husi Ministériu Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares iha reforma prosedimentu lejizlativu no iha inovasaun administrativa reflete iha organizasaun administrativa PKM nian, ho kriasaun Gabinete Apoiu Jurídiku no Gabinete Reforma Administrativa hodi prepara no implementa ezersísiu kompeténsia rasik Ministru nian ne’ebé prevee iha artigu da-13 orgánika Governu Konstitusionál VIII nian. Ho ideia ida-ne’e mós maka fó autonomia, nu’udar Gabinete, ba servisu apoiu nian ba ezersísiu ministeriál kona-ba funsaun portavós Governu nian, no reforsu husi servisu tradusaun Governu tomak nian.
    Aprova ona mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus mós maka aprezenta, kona-ba Rejimentu Konsellu Ministrus nian. Revizaun ba Rejimentu ida-ne’e ninia objetivu mak atu reorganiza kompeténsia membru Governu sira-nian, hodi reflete alterasaun ba orgánika Governu Konstitusionál VIII nian. Halo ona revizaun ba regra sira kona-ba prosedimentu lejizlativu Governu nian, ho konsiderasaun ba integrasaun husi  kompeténsia sira reforma lejizlativa nian iha Prezidénsia Konsellu Ministrus.
    Rejimentu ida-ne’e buka atu mantein importánsia desiziva husi momentu foti desizaun atu halo lei, ne’ebé bele orienta loloos prosedimentu lejizlativu, iha kazu ida-ne’e liuhusi fundamentasaun husi desizaun ne’e, no liuhusi inkluzaun ba planu lejizlativu Governu nian ida, ne’ebé sei hetan avaliasaun regulár. Mantein mós iha versaun atuál, esensiál husi dixiplina rejimentu ida uluk, ne’ebé buka atu simplifika prosedimentu lejizlativu, hodi evita duplikasaun iha intervensaun interesadu sira-nian iha momentu fó-sai paresér obrigatóriu sira, iha momentu tuir mai, bainhira diploma sira-ne’e sirkula, molok ajendamentu iha Konsellu Ministrus, no hodi haforsa mekanizmu sira atu  halo artikulasaun kontributu oin-oin ba prosedimentu lejizlativu.
    Ikusliu, Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Finansas, Fernando Hanjam, atu asina akordu ida ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, Asian Development Bank), kona-ba kontribuisaun finanseira ida, husi Fundu Resposta ba Dezastre sira iha Ázia-Pasífiku, ho valór dolar amerikanu millaun ida, hodi tulun populasaun ne’ebé afetada husi KOVID-19, liuliu iha programa sira ne’ebé relasiona ho seguransa ai-han. Akordu ne’e prevee katak kontribuisaun finanseira ne’e uza hodi sosa ai-han ba agrikultór nasionál sira no fahe ai-han sira-ne’e ba família vulneravel sira. Programa ne’e, Organizasaun Nasoins Unidas, liuhusi koordenasaun ho Ministériu Agrikultura no Peskas, maka sei implementa. REMATA
    hare tan
  • Image
    29 juñu 2020Timor-Leste Agradese Deklarasaun Prezidente Simeira ASEAN ba dala-36
    Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Timor-Leste Agradese Deklarasaun Prezidente Simeira ASEAN ba dala-36
    Timor-Leste, liuhosi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, kongratula ASEAN no Vietnam nu’udár Prezidente 2020, ba konkluzaun Simeira ASEAN ba dala-36 iha 26 Juñu 2020.
    Ami rekoñese katak ASEAN nia koordenasaun no lideransa hodi responde ba pandemia COVID-19 haforsa tebes rejiaun nia reziliénsia durante tempu difisil ne’e, no subliña importánsia hosi kooperasaun transforteirisu hodi rekonstrui fali rejiaun iha tempu tuir mai.

    Rekoñese Momentu Pozitivu iha Adezaun ba ASEAN
    Timor-Leste simu ho haksolok ASEAN nia rekoñesimentu ba momentu pozitivu liga ho Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, hanesan haktuir iha Deklarasaun Prezidente Simeira. Timor-Leste mos fo agradese ba membru estadu ASEAN sira ne’ebé mak espresa sira nia suporta tomak ba Timor-Leste nia adezaun, durante Simeira nia laran.
    Hanesan hateten ona iha Prezidente Simeira nia Deklarasaun, Timor-Leste hein ho ansiozamente hodi simu Misaun Exploratória hosi ASEAN ba Pilár Ekonómika no Pilár Sósio-Kulturál. Konkluzaun hosi misaun sira ne’e iha 2020 sei fo oportunidade ba ASEAN hodi finaliza nia avaliasaun kompriensivu liga ho Timor-Leste nia prontidaun téknika, no loke dalan ba adezaun iha tempu badak nia laran.
    Governu Timor-Leste nafatin iha komitmentu atu atinji prosesu adezaun ne’ebé diak, no sei kontinua atu haforsa koordenasaun ho ASEAN, hodi kontribui ba esforsu bo’ot liga ho preparasaun téknika. Remata
    hare tan
44 45 46 47 48 49 50