Komunikadus
- 29 outubru 2021Toleránsia de Pontu loron 3, fulan-novembru, tinan 2021Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Loron 29 fulan-outubru tinan 2021
Komunikadu Imprensa
Toleránsia de Pontu loron 3, fulan-novembru, tinan 2021
Lei nú. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, iha redasaun ne’ebé fó ona husi Lei nú. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, estabelese loron sira ne’ebé hanesan feriadu nasionál no data ofisiál komemorativa sira, hodi hatuur mós kondisaun sira atu fó toleránsia pontu nian.
Entre data ofisiál komemorativa sira, lei inklui loron 1 no 2 fulan-novembru nian. Data rua ne’e iha importánsia boot ba komunidade kristaun sira. Loron 1 no 2 fulan-novembru maka loron sira ne’ebé halo komemorasaun ba loron Santu hotu-hotu nian no Loron Matebian sira-nian iha kalendáriu relijiaun katólika nian.
Konsidera katak, tinan ida ne’e, loron 2 fulan-novembru, data ne’ebé marka Loron Matebian sira-nian, monu iha loron-tersa, no ema barak sei dezloka iha territóriu nasionál tomak, ho objetivu atu hato’o omenajen ba memória ba sira-nia matebian sira, no tuir dispostu iha alínea d) husi nú. 6, husi artigu 7, Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei nú. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, Governu determina katak:
Fó toleránsia pontu iha loron 3 fulan-novembru tinan 2021, durante loron tomak.
Despaxu ida-ne’e abranje funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka deskonsentradu nian sira, no mós husi organizmu sira administrasaun indireta Estadu nian;
La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus husi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza husi atividade ne’ebé sira dezenvolve, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e;
Sein prejuízu ba kontinuidade no kualidade husi servisu públiku ne’ebé mak atu presta, dirijente másimu sira husi servisu sira ne’ebé temi ona iha númeru anteriór tenke fó dispensa ne’ebé hanesan husi devér asiduidade nian ba funsionáriu sira ne’e, iha loron seluk, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA
- 28 outubru 2021Votu Pezar ba Max Stahl nia matePrezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Dili, loron 28, fulan-outubru, tinan 2021
Komunikadu Imprensa
Votu Pezar ba Max Stahl nia mate
Ho sentimentu ne’ebé kle’an Governu Timor-Leste simu ona notísia falesimentu husi Max Stahl, jornalista no realizadór, ne’ebé responsavel ba filmajen husi imajen Masakre Santa Cruz nian, iha tinan 1991, hodi permite atu bolu atensaun ba situasaun ne’ebé País hasoru, no koloka Timor-Leste iha topu ajenda internasionál nian, ne’ebé sai hanesan kontributu importante ida ba autodeterminasaun Povu Timoroan nian.
Max Stahl, husik iis, ohin loron 28 fulan-outubru, iha Brisbane, vítima husi moras ne’ebé kleur, iha loron ne’ebé hanesan bainhira ita selebra tinan 30 ba Sebastião Gomes nia mate, ne’ebé ninia omenajen maka hamosu masakre Santa Cruz.
Christopher Wenner, koñesidu liu ho naran Max Stahl, moris iha loron 6 fulan-dezembru tinan 1954 iha Reinu Unidu.
Hafoin liu tiha Senáriu barak konflitu nian, liuliu iha Amérika Latina, iha fulan-agostu tinan 1991, Max Stahl mai iha Timor-Leste hodi halo filme dokumentáriu ne’ebé sei hanaran “In Cold Blood: The massacre of East Timor”.
Iha loron 12 fulan-novembru tinan 1991, nia akompaña marxa omenajen husi Igreja Motaél to’o iha rate Sebastião Gomes nian, ne’ebé too hamosu Masakre Santa Krus, iha ne’ebé joven timoroan atus ba atus militár indonéziu sira oho. Imajen sira ne’e, da’et ba mundu tomak no hatudu ba mundu internasionál drama timoroan nian.
Ninia profisionalizmu no ninia korajen ne’ebé boot tebes fó impulsu fundamentál ba frente diplomátika Rezisténsia Timoroan nian, ne’ebé lori Timor-Leste ba página dahuluk meiu komunikasaun sosiál mundiál, hafoin tinan barak iha ne’ebé opiniaun públika mundiál la hatene situasaun iha Timor-Leste nian.
Max Stahl entrevista ona lider rezisténsia sira iha Timór, hanesan Komandante David Alex Daitula no Komandante Nino Konis Santana.
Kria ona Sentru Audiovizuál Max Stahl iha Timor-Leste (CAMSTL), ho objetivu atu prezerva no divulga kolesaun audiovizuál ne’ebé dokumenta períodu rezisténsia nian, durante akontesimentu sira ne’e no hafoin referendu no tinan dahuluk sira independénsia nian to’o ba loron ohin. Iha tinan 2013, kolesaun ida-ne’e rekoñese ona hosi UNESCO, ba rai iha Rejistu Memória ba Mundu, kria ona programa ida ho objetivu atu proteje no promove patrimóniu dokumentál mundiál liuhusi konservasaun no asesu ba dokumentu sira.
Iha tinan 2000, nia simu prémiu Rory Peck Award nu’udar omenajen jornalista video independente nian sira. Nia simu mós prémiu barak hanesan rekoñesimentu ba nia servisu sira iha zona konflitu laran, hanesan funu iha Balcãs no iha El Salvador.
Iha tinan 2009, hetan kondekorasaun ho Insígnia Orden Timor-Leste nian no iha tinan 2019 nia simu kolár Orden Timor Leste nian, - kondekorasaun Nasionál ne’ebé aas liu.
Iha tinan 2019 mós, nia hetan nasionalidade timoroan husi Parlamentu Nasionál, iha aktu ida ne’ebé “reprezenta omenajen husi Povu Timor-Leste nian ba espíritu umanista, altruizmu no korajen ne’ebé boot tebes Max Stahl nian” no ne’ebé “hato’o agradesimentu no rekoñesimentu ba ninia asaun di’ak tebes ne’ebé nia halo”.
Portavóz Governu, Ministru Fidelis Magalhães, lori Governu no Povu Timór tomak nia naran, hato’o ami nia sentidu kondolénsia ne’ebé kle’an tebes ba família no amigu estimadu Max Stahl nian no afirma katak “Povu Timór nafatin agradese ba ninia kontribuisaun ba autodeterminasaun nasionál” no katak “ninia korajen no legadu husi ninia serbisu sei nafatin metin iha ami hotu nia memória”. REMATA - 27 outubru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-outubru tinan 2021Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 27 fulan-outubru tinan 2021
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu iha Dili no, hafoin halo tiha análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolojikál País nian, ne’ebé hala’o husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK)nian, aprova ona projetu Dekretu Governu nian kona-ba medida sira ezekusaun Deklarasaun Estadu Emerjénsia, ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Repúblika nian nu. 95/2021, loron 26 fulan-outubru, hodi hatán ba pandemia COVID-19 nian. Estadu emerjénsia, ne’ebé daudaun ne’e renova ona, abranje ba teritóriu nasionál tomak no sei vigora husi oras tuku 00:00 loron 30 fulan-outubru tinan 2021 to’o tuku 23:59 iha loron 28 fulan-novembru tinan 2021.
Kona-ba medida sira ezekusaun deklarasaun estadu emerjénsia anteriór nian, rejista de’it alterasaun ida, no estabelese ona katak hodi hetan asesu ba servisu administrativu balun tenke komprova vasinasaun kompleta kontra SARS-CoV-2/COVID-19, ka iha alternativa, tenke komprova rezultadu negativu iha teste detesaun SARS-CoV-2COVID-19, ne’ebé hala’o ho antesendénsia labele liu loron lima.
Regra sira seluk mantein nafatin, liuliu, obriga ema hotu ne’ebé maka hela iha Timor-Leste atu mantein distánsia, pelumenus metru ida ho ema seluk ne’ebé la hela iha fatin hanesan. Kontinua mós obriga atu uza máskara oin nian ne’ebé taka inus no ibun bainhira hakarak atu tama ka hela iha fatin públiku ka privadu sira ne’ebé mak ema hotu uza, no fase liman bainhira hakarak tama iha estabelesimentu komersiál, industriál ka prestasaun servisu sira, ka edifísiu sira ne’ebé maka servisu administrasaun públika nian funsiona.
Durante vijénsia estadu emerjénsia, lisensa, autorizasaun, vistu no autorizasaun rezidénsia no aktu administrativu sira-seluk sei válidu nafatin, la haree ba nia prazu validade.
Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba Instrumentu Planeamentu teritoriál, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis. Dekretu-Lei ne’e, ne’ebé dezenvolve husi Lei nu. 6/2017, loron 19 fulan-abril (Baze sira Ordenamentu Teritóriu nian), estabelese rejime Jurídiku husi instrumentu planeamentu teritoriál, ne’ebé define, liuliu, rejime koordenasaun iha ámbitu nasionál no munisipál husi sistema jestaun teritoriál no rejime aprovasaun, ezekusaun no avaliasaun instrumentu sira jestaun teritoriál nian.
Aprova ona projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Finansas, Sara Lobo Brites, hodi kria Unidade jestaun integrada ba projetu dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato nian. Unidade ne’e sei iha dependénsia ba Primeiru-Ministru no iha misaun atu fó apoiu tékniku ba Governu iha ezekusaun projetu dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, iha artikulasaun ho departementu governu nian oioin, servisu no entidade Administrasaun Públika nian.
Konsellu Ministrus mós aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé mós aprezenta husi Vise-Ministra Finansas, kona-ba alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu nian nu. 31/2020, iha loron 2 fulan-setembru, ne’ebé kria Komisaun Interministerial ba Reforma Fiskál no Jestaun Finansas Públikas. Ho projetu Rezolusaun Governu nian ne’e hala’o alterasaun ba kompozisaun komisaun nian atu preve iha ninia membru sira, membru Governu ne’ebé reponsavel ba turizmu, komérsiu no indústria. Prosede mós ba alterasaun kompozisaun unidade téknika ne’ebé funsiona hamutuk ho Komisaun Interministeriál ba Reforma Jestaun Finansas Públika no Subkomisaun Interministeriál ba Reforma Jestaun Patrimóniu Estadu atu prevee posibilidade indikasaun ba suplente, nune’e mós atu prevee posibilidade ba partisipasaun husi personalidade sira-seluk.
Konsellu Ministrus aprova ona mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku, Joaquim Amaral, kona-ba ezekusaun medida ba seguransa ai-han ne’ebé prevee iha Lei nu. 8/2021, loron 3 fulan-maiu, ne’ebé hala’o alterasaun dahuluk ba Lei nu. 14/2020, loron 29 fulan-dezembru, kona-ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2021 no aprovasaun ba medida sira apoiu sosioekonómiku nian. Medida seguransa ai-han aprova husi Parlamentu Nasionál no ho objetivu, atu hamenus frajilidade ekonomia nasionál nian hodi hasoru impaktu negativu husi COVID-19 no mós atu hakmaan difikuldade sira ai-han nian ba ema no família timoroan ne’ebé presiza liu. CLN maka responsavel atu promove akizisaun no distribuisaun husi produtu ai-han ne’ebé maihusi produsaun agríkola nasionál, liuliu Sereál sira, no bele de’it halo importasaun bainhira komprova katak oferta nasionál la sufisiente ba efeitu ne’e.
Aprova mós projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 12/2021, loron 21 fulan-jullu, kona-ba kriasaun liña kréditu “Ensinu Superiór Kualidade +”. Ho projetu Dekretu-Lei ne’e hakarak atu haluan prazu implementasaun husi liña kréditu ne’e rasik. Realiza ona mós melloria iha redasaun ba dokumentu.
Konsellu Ministrus delibera ona atu aprova negosiasaun ho Banku Aziátiku Dezenvolvimentu no alterasaun ne’ebé presiza ba kontratu empréstimu, hodi nune’e inklui, iha kontratu sira ne’ebé temi ona, finansiamentu ba kustu sira ezekusaun no supervizaun nian ba obra públika via rodoviária (estrada) nian ho faixa haat, husi rotunda Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato to’o área Tasitolu nian. Negosiasaun ne’e sei halo liuhusi Ministériu Finansas. Konsellu Ministrus delibera mós atu autoriza aprovizionamentu dahuluk husi kontratu públiku ba obra públika ida-ne’e.
Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, halo aprezentasaun ida kona-ba implementasaun relasiona ho labarik (Markadór ba Labarik) iha Sistema jestaun finansas públikas husi sistema dalan ba futuru. Dezenvolvimentu indikadór hirak ne’e hanesan parte integrante husi reforma jestaun finansas públikas. Ninia objetivu prinsipál ida maka permite atu monitoriza alokasaun rekursu no rezultadu implementasaun ba planu asaun nasionál labarik nian. Dezenvolvimentu indikadór hirak ne’e rezulta esforsu hamutuk ho Komisaun Nasionál ba Direitu Labarik sira nian, Ministériu Finansas no UPMA, ho konsulta ne’ebé hala’o ba liña ministeriál sira ho apoiu husi UNICEF. REMATA - 20 outubru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-outubru tinan 2021Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-outubru tinan 2021
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, no hafoin halo tiha análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika país nian, ne’ebé halo husi koordenadór sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) nian, delibera hodi propoin ba Sua Exelénsia Señór Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, renovasaun estadu emerjénsia ba loron tolunulu tan, hahú husi oras tuku 00:00 loron 30 fulan-outubru tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 28 fulan-novembru tinan 2021.
Haree katak kauza determinante sira ne’ebé justifika ona deklarasaun estadu emerjénsia no ninia renovasaun sira kontinua mantein, atubele evita no neutraliza risku propagasaun sira husi variante foun SARS-CoV-2, no nune’e bele proteje saúde públika no kapasidade resposta husi Sistema Nasionál Saúde, Governu propoin ba Señór Prezidente Repúblika katak, ho renovasaun estadu emerjénsia nian, permite suspensaun ka restrisaun ba direitu no garantia fundamentál balun.
Aprova ona projetu Dekretu-Lei haat ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, kona-ba:
Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 20/2017, loron 24 fulan-maiu, ne’ebé aprova rejime inskrisaun no obrigasaun kontributiva iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál nian. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ninia objetivu maka:
o Estende rejime ne’e ba grupu traballadór foun sira;
o Korrije aspetu balun iha baze insidénsia kontributiva nian no aumenta númeru eskalaun husi adezaun fakultativa;
o Asegura protesaun no enkuadramentu traballadór sira nian hodi halo atividade profisionál temporária iha estranjeiru; no
o Garante tratamentu ne’ebé hanesan ba traballadór sira hotu, liuhusi halakon norma ne’ebé impoin plafond ida iha kontribuisaun ne’ebé tenke selu (no ninia benefísiu sira ne’ebé sei simu) ba traballadór sira ne’ebé ho kontratu termu sertu iha Administrasaun Públika.
Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 17/2017, loron 24 fulan-maiu, no ba Dekretu-Lei nu. 19/2017, loron 24 fulan-maiu, ne’ebé aprova rejime jurídiku kona-ba Pensaun Invalidéz no Ferik-katuas no rejime jurídiku husi prestasaun bainhira ema mate iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál nian. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ninia objetivu maka:
o Garante prinsípiu báziku ba rejime kontributivu, ne’ebé relasiona ho devér atu kontribui ba direitu hodi simu prestasaun sosiál sira;
o Regula fórmula kálkulu nian kona-ba pensaun invalidéz no ferik-katuas ba traballadór sira ne’ebé parsialmente abranje husi rejime tranzitóriu (ho direitu iha formasaun);
o Asegura katak ema ne’ebé kontribui ba rejime jerál ne’e sei nafatin hetan direitu ba pensaun ne’ebé boot liu husi valór Subsídiu Apoiu ba Ferik-Katuas no Inválidu sira; no
Klarifika tratamentu ne’ebé atu fó bainhira deskonfia ema ne’e mate (morte presumida) atu iha efeitu ba Seguransa Sosiál.
Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 19/2008, loron 19 fulan-juñu, ne’ebé aprova Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválidu sira. Ho konsiderasaun katak, bainhira diploma legál ne’ebé refere tiha ona tama iha vigór, seidauk kria rejime seguransa sosiál seluk iha Timor-Leste no haree ba rejime kontributivu seguransa sosiál ne’ebé kria ona. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e atu revee no adapta regra-jerál kona-ba akumulasaun husi benefísiu sira, atu nune’e sai justu ba sosiedade.
Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 55/2020, loron 28 fulan-outubru, ne’ebé aprova konstituisaun Fundu Rezerva ba Seguransa Sosiál (FRSS) no atu define ninia Modelu Jestaun nian. Ho projetu Dekretu-Lei ida-ne’e hakarak atu halo alterasaun ba limite sira investimentu iha asaun nian sira no dívida privada, hodi asegura “karteira referénsia” ida ne’ebé kumpre objetivu sira husi FRSS nian, nune’e mós aumenta marjen liberdade husi atuasaun Governu nian tinan-tinan, tuir komportamentu ekonomia no merkadu sira nian.
Konsellu Ministrus delibera hodi aprova prosedimentu aprovizionamentu nian ba adjudikasaun kontratu kona-ba projetu jestaun lixu Dili nian, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho. Projetu ne’e iha komponente tolu mak hanesan:
prestasaun servisu rekolla no tula lixu sira iha sidade Dili nian, relasiona ho Lote 1 – Zona Oeste no Lote 2 – Zona Oeste;
konsesaun/design, konstrusaun, reabilitasaun no jestaun aterru nian ida no estasaun tratamentu lixu iha Tibar; no
fornesimentu ekipamentu sira ba rekolla rezíduu sira iha Dili no ba operasaun aterru no estasaun tratamentu lixu Tibar, fornesimentu kontentór sira no kaixote sira lixu nian, fornesimentu ekipamentu sira rekolla lixu no ba operasaun aterru nian.
Ikusliu, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, aprezenta pontu situasaun ezekusaun kona-ba Planu Lejizlativa Governu tinan 2021 nian. Planu lejizlativu ne’e aprova ona husi Konsellu Ministrus iha reuniaun loron 13 fulan-janeiru liubá no elabora ona bazeia ba proposta sira ne’ebé submete husi membru sira Konsellu Ministrus nian. Planu ne’e kompostu husi previzaun intervensaun lejizlativa nian ida Governu nian no ninia prioridade sira, ne’ebé fahe tuir setór sira, ba tinan 2021. Husi inisiativa 241 ne’e prevee tiha ona iha inísiu tinan nian, durante reuniaun, membru sira Konsellu Ministrus nian analiza intervensoens lejislativas hirak ne’ebé maka finaliza tiha ona, no sira ne’ebé maka sei iha hela prosesu finalizasaun no sira ne’ebé maka seidauk aprezenta ba Konsellu Ministrus. REMATA
- 13 outubru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-outubru tinan 2021Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-outubru tinan 2021
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no analiza ona aprezentasaun kona-ba opsaun polítika no lejizlativa nian sira ne’ebé sai hanesan baze ba inisiativa revizaun Lei Sistema Saúde nian, ne’ebé aprezenta husi Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo.
Ministra Saúde halo mós aprezentasaun ida kona-ba rezultadu sira husi kampaña vasinasaun ne’ebé konta ho partisipasaun hosi membru Governu sira hotu, hosi loron 30 fulan-setembru.
Durante períodu ida-ne’e, Membru Governu sira ba munisípiu hotu hodi fahe informasaun kona-ba vasina kontra COVID-19 no sensibiliza populasaun kona-ba nesesidade vasinasaun nian.
Dezde inísiu kampaña ne’e, ne’ebé konta ho partisipasaun hosi Membru Governu sira, administra ona vasina hamutuk 78.165, valór ne’ebé hatudu aumentu ida ho valór 17% iha persentajen vasinasaun nian iha nivel nasionál.
Bobonaru sai nu’udar munisípiu ho kreximentu boot liu ba númeru ema ne’ebé simu ona vasina, ho aumentu ida ho valór 303%. Durante loron sanulu, hahú husi loron 30 fulan-setembru to’o loron 10 fulan-outubru, ema hamutuk na’in 7487 maka simu ona vasina, númeru liu tan 5629 kompara ho semana anteriór. Tuir fali, munisípiu Baukau, ho kreximentu 122%, ho vasina tan 5286 ne’ebé mak administra ona, kompara ho semana liubá. Munisípiu Ermera iha aumentu 97%, kompara ho semana anteriór inísiu kampaña vasinasaun ho membru Governu sira nian, ho ema ne’ebé maka simu ona vasina liu tan 3885, kompara ho períodu anteriór.
Prevee katak vasina dahuluk Pfizer nian, ne’ebé destina atu halo vasinasaun ba joven sira ho idade hosi tinan 12 to’o 17, sei to’o iha Timor-Leste iha loron 16 fulan-outubru oin mai, tuir Mekanizmu COVAX nian. REMATA - 06 outubru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-outubru tinan 2021Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 6 fulan-outubru tinan 2021
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova Projetu ba Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2022, aprezenta husi Ministru Finansas. OJE tinan 2022 ho montante dolar amerikanu billaun 1,675 no kompostu husi Orsamentu Administrasaun Sentrál, Orsamentu Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno no Orsamentu Seguransa Sosiál nian. Governu Konstitusionál VIII define ona prioridade nasionál neen ba OJE 2022: 1) Dezenvolvimentu kapitál umanu (edukasaun, formasaun profisionál no saúde); 2) Abitasaun no inkluzaun sosiál; 3) Setór produtivu sira (agrikultura no turizmu), ambiente no konektividade; 4) Dezenvolvimentu setór privadu; 5) Dezenvolvimentu rurál; no 6) Governasaun di’ak.
Aprova mós projetu deliberasaun kona-ba autorizasaun hodi selebra kontratu finansiamentu rua ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, iha ámbitu Projetu Espansaun ba Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. Projetu deliberasaun ida-ne’e hetan ona deliberasaun iha Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 15 fulan-setembru tinan 2021, maibé tanba iha introdusaun ba alterasaun balun iha faze redasaun finál nian, presiza submete fali ba deliberasaun foun.
Hetan mós aprovasaun ba projetu Rezolusaun Governu nian kona-ba Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia tinan 2021 to’o 2030, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos. Planu Asaun Nasionál ba ema ho Defisiénsia tinan 2021 to’o 2030 ho objetivu prinsipál atu garante promosaun ba direitu ema ho Defisiénsia iha períodu tinan 2021 – 2030, tuir orientasaun sira ne’ebé define ona husi Polítika Nasionál ba Inkluzaun no Promosaun Direitu Ema ho Defisiénsia, ne’ebé aprova liuhusi Rezolusaun Governu nú. 14/2012, loron 9 fulan-maiu, liuhusi asaun lubun ida atu dezenvolve ho forma artikulada husi entidade públika sira lubun ida.
Konsellu Ministrus delibera atu autoriza loke prosedimentu aprovizionamentu sira ba adjudikasaun kontratu públiku rua ba ezekusaun obra sira kona-ba projetu konstrusaun ba irrigasaun Laivai, iha Munisípiu Lautém no Galata, iha Munisípiu Baucau, bazeia ba projetu deliberasaun ne’ebé aprezenta husi Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro dos Reis. Projetu irrigasaun Galata sei kobre área ektare 600 no sei benefisia uma-kain 750. Projetu irrigasaun Laivai sei kobre área ektare 300, inklui natar ektare 176 no sei benefisia ba uma-kain 435.
Konsellu Ministrus delibera hodi aprova prosedimentu aprovizionamentu ba adjudikasaun kontratu públiku nian ba akizisaun mákina raiu X tolu ba inspesaun veíkulu sira, ba bagajen liman nian no ema nian ne’ebé Autoridade Aduaneira atu utiliza iha Postu Integradu Batugadé no Salele, tuir projetu ne’ebé Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes aprezenta.
Konsellu Ministrus asiste aprezentasaun Relatóriu Datoluk husi Grupu Traballu kona-ba Revizaun Periódika Universál ba aplikasaun direitus umanus iha territóriu nasionál, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministru Justisa, José Edmundo Caetano. Revizaun Periódika Universál ne’e hanesan mekanizmu ida hosi Konsellu Direitus Umanus, ne’ebé estabelese iha tinan 2006 no abranje ba Estadu-membrus Nasoens Unidas 193. Timor-Leste sei submete mekanizmu avaliasaun ida-ne’e ba datoluk, no Revizaun Periódika Universál Timor-Leste nian ba daikus hala’o iha fulan-novembru tinan 2016. Iha siklu ida-idak sei analiza progresu sira iha situasaun Direitus Umanus nian iha kada país hahú husi revizaun dahuluk no Estadu idak-idak iha posibilidade atu subliña asaun no medida konkreta sira ne’ebé foti hodi aplika rekomendasaun sira ne’ebé simu iha siklu revizaun anteriór nian. Prevee katak iha fulan-janeiru tinan 2022, Timor-Leste submete relatóriu kona-ba progresu no dezafiu sira kona-ba situasaun Direitus Umanus nian iha país, iha períodu 2017 to’o 2021.
Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun no Komisária Nasionál ba Direitu Labarik, Dinorah Granadeiro, aprezenta ba Konsellu Ministrus, Relatóriu Periódiku Dahaat kona-ba Konvensaun Direitu Labarik nian, kona-ba protokolu fakultativu sira relasiona ho fa’an labarik, prostituisaun infantíl no pornografia infaníil no kona-ba protokolu fakultativu relasiona ho envolvimentu labarik iha konflitu armadu sira. Relatóriu ne’e abranje períodu tinan 2015 to’o tinan 2019 ba Konvensaun no husi tinan 2008 to’o 2019 ba protokolu fakultativu sira. Ba rekolla dadus no informasaun husi relatóriu ida-ne’e kona-ba implementasaun husi rekomendasaun sira Konvensaun nian, hala’o konsulta públika ne’ebé luan ho ministériu no instituisaun Estadu sira seluk ne’ebé relevante. Hafoin finaliza tiha esbosu dahuluk husi dokumentu ne’e, Komisaun Nasionál ba Direitu Labarik nian, rona mós opiniaun no komentáriu sira husi organizasaun sosiedade sivíl nasionál, estranjeira no Ajénsia sira hosi Nasoins Unidas.
Ministru Petróleu no Minerais, Victor da Conceição Soares no responsavel sira ANPM, Timor Gap no IPG halo aprezentasaun ida kona-ba Planu Estratéjiku Ministériu Petróleu no Minerais nian ba períodu 2021 to’o 2030 no kona-ba redefinisaun ba setór petroliferu. Planu ne’e aprezenta intensaun balu ba reforsu indústria petrolífera nasionál, maka hanesan esforsu otimizasaun kampu Bayu-Undan ho perfurasaun foun no aselerasaun atividade foun ba prospesaun no esplorasaun mina-rai no gás iha país.
Ikusliu, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak no portavós komisaun interministeriál ba planu vasinasaun kontra COVID-19, Danina Coelho, halo aprezentasaun jerál ida kona-ba vasina kontra COVID-19. Durante aprezentasaun ne’e, halo atualizasaun ida kona-ba informasaun ikus ne’ebé iha ona kona-ba vasina kontra COVID-19, iha nivel distribuisaun, implementasaun, efetividade, efeitu sekundáriu no nesesidade administrasaun ba doze reforsu nian. Aprezenta mós dadus ikus kona-ba vasinasaun iha país. Ema 463.644 iha país nia laran maka simu ona pelumenus vasina doze ida, ne’ebé ekivale 61,4% husi populasaun ho idade 18 ba leten. 38,3% husi populasaun adulta iha país maka kompleta ona vasinasaun. Aprezenta mós rekomendasaun ba reforsu prevensaun ba kazu grave COVID-19 nian no atu hasa’e persentajen ba vasinasaun nasionál. REMATA - 29 setembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 29 fulan-setembru tinan 2021Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 29 fulan-setembru tinan 2021
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, iha Dili, hafoin analiza aprezentasaun ba pontu situasaun epidemiolójika país nian, ne’ebé hala’o husi Koordenadór Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), deside:
- La renova impozisaun serka sanitária iha Munisípiu Dili, ne’ebé remata ohin iha oras 23:59.
Hetan ona aprovasaun ba Dekretu Governu kona-ba medida sira ezekusaun nian ba Deklarasaun Estadu Emerjénsia, ne’ebé hala’o tuir Dekretu Prezidente Repúblika nian n. 81/2021, loron 28 fulan-setembru, hodi hatán ba pandemia COVID-19. Estadu Emerjénsia ne’ebé agora renova ona, abranje ba territóriu nasionál tomak no sei vigora husi oras tuku 00:00 loron 30 fulan-setembru tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 29 fulan-outubru tinan 2021.
Kona-ba medida sira ezekusaun deklarasaun estadu emerjénsia anteriór nian, rejista alterasaun tolu, no estabelese ona katak:
Tama iha territóriu nasionál, ba sira ne’ebé kompleta ona vasinasaun, inklui sira ne’ebé mai husi país sira ne’ebé notifika ona ho variante Delta SARS-COV-2 nian, sira la presiza sujeita ba kuarentena, maibe molok ne’e tenke aprezenta rezultadu negativu detesaun COVID-19 nian no hafoin to’o iha país iha prazu másimu oras 48 tenke halo teste foun ba diagnóstiku COVID-19 nian.
Bainhira mosu surtu COVID-19 iha kualkér parte país nian obriga ema sira hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste atu halo ezame médiku diagnóstiku COVID-19 nian ka aprezentasaun sertifikadu vasinasaun kompleta.
Funsionáriu sira hotu administrasaun públika nian tenke simu vasina kontra COVID-19.
Regra sira seluk mantein, liuliu obrigasaun ba indivíduu sira hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste atu mantein distánsia, pelumenus metru ida ho ema seluk ne’ebé maka la hela hamutuk. Nafatin iha obrigasaun mós atu utiliza máskara oin nian, ne’ebé taka inus no ibun, bainhira hakarak tama ka hela iha fatin públiku ka privadu hirak ne’ebé ema hotu uza, no fase liman bainhira hakarak tama ba estabelesimentu komersiál, industriál ka prestasaun servisu sira, ka ba edifísiu sira iha ne’ebé maka servisu administrasaun públika nian funsiona.
Durante vijénsia estadu emerjénsia, lisensa, autorizasaun, vistu no autorizasaun rezidénsia no aktu administrativu sira seluk sei válidu nafatin, la haree ba ninia prazu validade.
Aprova ona mós projetu Proposta Lei atu aprova Kódigu Rejistu Sivil, ne’ebé aprezenta husi Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa.
Nune’e ho projetu ne’e atu kria prosedimentu sira ne’ebé nesesáriu ba rejistu moris nian, perfillasaun, kazamentu no óbitu, atu nune’e bele kumpre direitu, liberdade no garantia sira ne’ebé konsta iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Proposta Lei ne’e mós ho objetivu atu fó enkuadramentu legál hodi bele halo rejistu iha sistema informátiku no atu fó kuadru normativu ida ba servisu rejistu sivil nian, atu prienxe lakuna sira ne’ebé iha no mós atu fornese instrumentu regulatóriu sira husi prosedimentu nesesáriu sira hodi ezekuta aktu sira rejistu nian kona-ba estadu no ba ema individuál sira-nia kapasidade.
Aprova mós projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, ne’ebé revoga Dekretu-Lei n. 30/2008, loron 13 fulan-agostu, kona-ba rejime atribuisaun bolsa estudu iha estranjeiru.
Atribuisaun bolsa estudu iha estranjeiru sei regula husi diploma ministeriál MESSK nian, tuir regulamentu husi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian (FDCH-sigla portugés).
Nune’e, hakarak, atu garante loloos aplikasaun regulamentu FDCH nian, hodi hadi’a mekanizmu sira protesaun ba estudante Timoroan sira iha estranjeiru no atu klarifika, hadi’a no moderniza sistema jurídiku iha setór ensinu superiór nian.
Aprova ona mós, ho alterasaun, projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova projetu investimentu Pelican Paradise Group no Minuta Akordu Espesiál Investimentu nian ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Assuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral no husi Diretór Ezekutivu Ajénsia Promosaun Investimentu no Exportasaun Timor-Leste, IP TradeInvest Timor-Leste, Arcanjo da Silva.
Projetu ida-ne’e prevee investimentu ida ho dolár amerikanu millaun 700 atu dezenvolve komplexu turístiku ida, iha área ho luan besik 558 ektare, iha zona entre Tasi tolu no Tibar ne’ebé inklui unidade oteleira sira, kampu golfe ida, lote rezidensiál sira, sentru dezenvolvimentu ida ba foin-sa’e sira, eskola internasionál ida, ospitál internasionál ida no sentru komersiál sira. Komplexu turístiku ida-ne’e, iha nia faze kriasaun nian sei kria postu traballu besik 750 no postu traballu permanente 1300 hafoin finaliza nia konstrusaun. Prevee ona mós katak 80% husi área projetu nian sei hala’o reflorestasaun no restaurasaun ba flora no fauna.
Konsellu Ministrus delibera atu fó podér tomak ba Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, atu asina Akordu Servisu Aéreu rua ho Emiradus Árabes Unidus no ho Qatár. Akordu sira-ne’e atu motiva konektividade entre Timor-Leste no país sira-seluk iha mundu no permite atu kria kondisaun sira ba operasaun ligasaun aérea regulár sira iha país, no mós, atu aumenta opsaun sira ba destinu vou nian.
Ikusliu, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, José Maria dos Reis, no Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira da Costa, aprezenta ba Konsellu Ministrus opsaun ba fatin sira atu implementa sentru akollimentu multifunsaun hodi hatán ba situasaun emerjénsia sira no atu serve funsaun sentru akollimentu temporáriu ba vítima sira husi asidente grave no dezastre naturál sira. Konsellu Ministrus la aprezenta objesaun sira atu kontinua ba prosesu ne’e. REMATA - 24 setembru 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-setembru tinan 2021Prezidénsia Konsellu Ministrushare tan
VIII Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-setembru tinan 2021
Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona votu pezar no aprova Rezolusaun Governu ne’ebé dekreta lutu nasionál, ba falesimentu husi Ma’Huno Bulerek Karathayano, antigu Komandante FALINTIL nian, ex-Sekretáriu Komisaun Diretiva FRETILIN nian no atualmente Primeiru-Vise-Prezidente Partidu CNRT. Lutu nasionál ne’e iha teritóriu nasionál tomak, ba períodu loron tolu, husi tuku 8:00 loron 25 fulan-setembru to’o tuku 07:59 loron 28 fulan-setembru. Durante periíodu lutu nasionál bandeira nasionál sei hasa’e to’o ai-rin klaran de’it (meia haste), iha nasaun laran tomak iha fatin sira ne’ebé maka obrigatóriu tenke uza, inklui iha misaun diplomátika sira.
Konsellu Ministrus aprova mós tetu agregadu no dezagregadu husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2022 nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.
Tetu agregadu iha montante totál, dolar amerikanu billaun 1,675 hodi kobre ba nesesidade sira husi programa no prioridade nasionál sira ne’ebé define ona husi Governu Konstitusionál VIII.
Governu Konstitusionál VIII defini ona prioridade nasionál neen ba OJE tinan 2022: 1) dezenvolvimentu kapitál umanu (edukasaun, formasaun profisionál no saúde); 2) abitasaun no inkluzaun sosiál; 3) setór produtivu sira (agrikultura no turizmu), ambiente no konektividade, 4) dezenvolvimentu setór privadu; 5) dezenvolvimentu rurál ; no 6) governasaun di’ak.
Husi montante totál OJE 2022, millaun 233 korresponde ba saláriu no vensimentu, millaun 449,8 refere ba beins no servisu sira, millaun 565,9 ba transferénsia públika sira, millaun 24,4 korresponde ba kapitál menór no millaun 401,7 ba kapitál dezenvolvimentu.
Konsellu Ministrus aprova ho alterasaun Dekretu-Lei kona-ba rejime remuneratóriu FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus. Projetu ne’e halo aumentu salariál besik 5% iha postu militár sira hotu-hotu no halo atualizaun ba suplementu rumenatóriu sira.
Intervensaun lejizlativa ida-ne’e ho objetivu atu hetan karreira militár ne’ebé atrativa liu, ho kondisaun salariál ida tuir nia modernizasaun no profisionalizasaun husi Forsa Armada sira. Hakarak mós atu armoniza diploma ida-ne’e ho proposta alterasaun ba Estatutu Militár sira F-FDTL nian.
Aprova mós, ho alterasaun, projetu Dekretu-Lei kona-ba Rejime Remuneratótiu husi Polísia Nasionál Timor-Leste nian (PNTL), ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru no Ministru Interiór, Taur Matan Ruak no husi Vise-Ministru Interiór, António Armindo. Ho projetu ida-ne’e halo aumentu remuneratóriu globál sira ho valór 5% husi remunerasaun baze no halo atualizasaun ba suplementu remuneratóriu sira.
Ho intervensaun lejizlativa ne’e hakarak estimula membru PNTL sira ba prestasaun di’ak ida iha kumprimentu misaun polisiál nian, atu dignifika no hasa’e profisaun. Aleinde hadi’a remuneratóriu, halo tan ba armonizasaun sistema remuneratóriu PNTL nian, ho forsa seguransa sira seluk, ho hanoin aprosimasaun husi korrespondente nivel remuneratóriu sira.
Konsellu Ministrus delibera atu deklara ninia laiha objesaun ba troka nota diplomátika sira kona-ba akordu ho Governu Japaun, ba apoiu husi estadu japonés ba implementasaun husi projetu melloramentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nícolau Lobato, tuir projetu ne’ebé aprezenta ona husi Vise-Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Julião da Silva. Ho akordu ne’e prevee katak Aeroportu Internasionál Prezidente Nícolau Lobato sei iha terminál pasajeiru modernu ida ho ninia área metru 11.653 kuadradu no edifísiu própiu ida ba estasaun enerjia nian.
Ikusliu, Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho no Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, aprezentasaun opsaun sira ba medida sira realojamentu komunidade nian ne’ebé afetada husi inundasaun iha loron 4 fulan-abríl tinan 2021.
Husi Ema na’in 15.876 ne’ebé uluk hela ona iha sentru akollamentu 57 ne’ebé eziste ona iha sidade Dili, ema rihun 15 liu mak fila ona ba sira nia hela fatin ka família sira. Daudaun ne’e iha ema na’in 765 (137 família) maka sei hela iha sentru hitu ativu ne’e.
Konsellu Ministrus sei analiza filafali opsaun sira ne’e no delibera iha sorumutuk tuirmai. REMATA