RSS 

Komunikadus

  • Image
    31 marsu 2021Toleránsia pontu iha loron 1 fulan-abril, tinan 2021, hahú kedas iha 12:30.
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Toleránsia pontu iha loron 1 fulan-abril, tinan 2021, hahú kedas iha 12:30
    Ho konsiderasaun katak iha loron  2 no 4 fulan-abríl tinan 2021 mai ne’e hanesan  loron Sesta-Feira Santa no Loron Páskoa;
    Ho konsiderasaun katak loron sira ne’e hatuur momoos husi Lei n.10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n.3/2016, loron 25 fulan-maiu nu’udar feriadu nasionál;
    Ho konsiderasaun ba prátika ne’ebé ema la’o tuir iha tinan barak nia laran ona;
    Ho konsiderasaun ba tradisaun ne’ebé eziste iha sentidu atu fó toleránsia pontu, iha époka ida-ne’e;
    Nune’e, tuir dispostu husi alínea d) n.6 husi artigu da-7 husi Lei n.10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n.3/2016, loron 25 fulan-maiu, ha’u determina hanesan tuir mai ne’e:

    Fó toleránsia pontu iha loron 1 fulan-abríl tinan 2021, hahú husi tuku 12:30;
    Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu sira, ajente no traballadór sira husi administrasaun públika direta Estadu nian, tantu servisu sentrál ka servisu deskonsentradu sira, no husi organizmu sira administrasaun indireta nian;
    La inklui iha númeru anteriór ne’e rekursus umanus husi servisu públiku ne’ebé, tanba natureza husi atividade públika ne’ebé sira hala’o, tenke funsiona nafatin iha períodu ne’e;
    Sein prejuízu ba kontinuidade no kualidade husi servisu públiku ne’ebé atu presta, direjente másimu husi servisu ne’ebé temi iha númeru anteriór ne’e tenke fó toleránsia ne’ebé hanesan hodi la tama serbisu ba  rekursus umanus sira-ne’e, iha loron ne’ebé sei fiksa tuir oportunidade hafoin estadu emerjénsia remata. REMATA
    hare tan
  • 29 marsu 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 29 fulan-marsu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Konsellu Ministru hala’o sorumutuk liuhusi vídeo konferénsia no hafoin halo análize ba aprezentasaun husi koordenadór sira Sentru Integradu Jestaun Krize (CIGC), kona-ba pontu situasaun epidemiolójika nasionál, aprova ona projetu  Dekretu Governu nian ba alterasaun dahuluk ba Dekretu Governu nu. 6/2021, loron 2 fulan-marsu, kona-ba medida sira ezekusaun Deklarasaun Estadu Emerjénsia nian ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Repúblika nu. 15/2021, loron 1 fulan-marsu, tama iha vigór to’o tuku 23:59 iha loron 2 fulan-abril tinan 2021.
    Ho alterasaun ida ne’e, izolamentu terapéutiku bele hala’o iha uma, tuir despaxu fundamentadu husi Ministra Saúde.
      Prevee mós katak bele iha posibilidade atu hala’o izolamentu profilátiku obrigatóriu (kuarantena) iha uma no despeza hirak ne’ebé relasiona ho izolamentu profilátiku ne’e suporta husi individuu ida-idak bainhira kumpre iha estabelesimentu saúde, rezidénsia ka iha sentru izolamentu privadu sira.
    Projetu Dekretu Governu ne’e define mós katak sidadaun hotu-hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste  tenke evita formasaun halibur-malu nian, iha dalan públiku. Ba efeitu husi Dekretu Governu nian ne’e, konsidera nu’udar ema halibur malu maka ema liu husi na’in rua halibur malu menus husi metru rua entre sira.
    Responsável sira husi rejionál, munisipál no lideransa komunitária sira, ba oin, sei iha mós devér espesiál ba kooperasaun nian atu halo fiskalizasaun, monitorizasaun no supervizaun kona-ba kumprimentu izolamentu profilátiku ka terapêutiku nian sira no mós atu garante ema sira atu labele halibur malu iha estrada públiku sira.
    Konsellu Ministru aprova mós projetu sira Rezolusaun Governu nian ba renovasaun impozisaun serka sanitária no konfinamentu domisiliáriu jerál ba populasaun iha munisípiu Baukau no Vikeke to’o tuku 23:59 loron 2 fulan-abril tinan 2021.
    Nafatin mantein regra sira hotu ne’ebé antes ne’e defini ona iha Rezolusaun Governu nu. 17/2021, 18/2021, 19/2021 no 20/2021, loron 15 fulan-marsu, ne’ebé impoin serka sanitária sira no konfinamentu domisiliáriu iha munisípiu Baukau no Vikeke.
    Nune’e, kontinua bandu sirkulasaun ema nian entre munisípiu rua ne’e ho sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu sira ne’ebé ho fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun husi sistema sira ba abastesimentu públiku ka ba realizasaun interese públiku nian.
    Mantein nafatin mós impozisaun no konfinamentu domisiliáriu jerál ba ema hotu ne’ebé hela no daudaun ne’e iha munisípiu Baukau no Vikeke, exetu ba razaun sira ne’ebé mak antes ne’e defini ona, liuliu razaun sira ba saúde, ba servisu, no ba asesu kona-ba sasan no servisu sira primeira nesesidade nian. REMATA  
    hare tan
  • 24 marsu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-marsu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-marsu tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Ministériu Finansas,  iha Dili, no, hahú sorumutuk ho análize ba aprezentasaun husi koordenadór sira Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK), kona-ba pontu situasaun epidemiolójika iha Timor-Leste. Daudaun ne’e rejista kazu esporádiku sira iha Oekuse no Covalima, propagasaun kazu sira iha Baukau, Vikeke no Lautein ho orijen husi ema sira ne’ebé mai husi Dili, molok impozisaun serka sanitária, no propagasaun maka’as liuhusi SARS-CoV-2 iha área oin-oin sidade Dili nian.
    Responsavel sira sala situasaun SIJK nian aprezenta hanesan prioridade imediata hodi pára ho foku transmisaun nian sira ne’ebé eziste, liuhusi detesaun lais ida no izolamentu husi kazu pozitivu hotu-hotu. Ne’e hakarak mós hodi aumenta kapasidade análize laboratoriál no rastreiu kontaktu nian sira. Ne’e mós hanesan prioritáriu atu prevene transmisaun virus ba munisípiu sira seluk no atu prepara asaun sira mitigasaun nian ne’ebé presiza ba posivel foku transmisaun komunitária ne’ebé maka bele iha. Objetivu prioritáriu sira seluk maka mitigasaun kona-ba efeitu sósiuekonómiku sira COVID-19 nian.

    Haree ba evolusaun situasaun epidemiolójika iha Postu Administrativu Fatumea munisípiu Kovalima nian, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé revoga Rezolusaun Governu nu. 13/2021, loron 10 fulan-marsu, ne’ebé impoin Serka Sanitária ida iha Postu Administrativu Fatumea.

    Governu delibera ona atu propoin ba Sua Exelénsia, Señór Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, renovasaun estadu emerjénsia nian, ba loron tolunulu tan. Haree ba mudansa preokupante husi situasaun epidemiolójika no proliferasaun ba kazu sira ne’ebé mak rejista ona husi kontájiu COVID-19 nian, no atu evita no neutraliza risku sira husi propagasaun SARS-CoV-2, atu nune’e bele proteje saúde públika no iha kbiit atu hatán ba Sistema Nasionál Saúde nian, Governu propoin ba Señór Prezidente Repúblika katak, ho renovasaun estadu emerjénsia nian ne’e, permite atu suspende ka limita direitu no garantia fundamentál balun.

    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova mós projetu Proposta Lei ba alterasaun dahuluk ba Lei nu. 14/2020, loron 29 fulan-dezembru, ne’ebé aprova Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2021 (OJE 2021), ne’ebé sei aprezenta ba Parlamentu Nasionál ho pedidu prioridade no urjénsia, atu fó resposta ba situasaun epidemiológica COVID-19 nian no ba ninia impaktu ekonómiku sira.
    Ho alterasaun ida ne’e, reseita konsolidada sira Setór Públiku Administrativu nian sa’e ba millaun dolar amerikanu 2.165,1 no reseita sira órgaun no servisu sira Administrasaun Sentrál nian sa’e ba millaun dolar amerikanu 1.932,5.  Orsamentu sira Rejiaun Administrativa Espesiál Oekuse Ambenu no Seguransa Sosiál la iha alterasaun.
    Alterasaun ne’e atu finansia konjuntu ida husi medida prinsipál neen intervensaun nian ne’ebé Governu prepara ona, maka hanesan: 1) apoiu ba empregu; 2) moratória kréditu nian; 3) izensaun propinas; 4) akizisaun aihan sira; 5) apoiu ba profisionál liña frente nian; no 6) medida sira prevensaun no mitigasaun COVID-19 nian.
    Iha ámbitu medida apoiu ba empregu, prevee atribuisaun subsídiu estraórdinariu ida, ho períodu fulan tolu, hahú husi fulan-marsu to’o fulan-maiu tinan 2021, ba traballadór sira ne’ebé serbisu ba ema seluk ho montante ekivalente 70% husi saláriu ba setór sira atividade nian ne’ebé legalmente iha impedimentu hodi halo operasaun no 50% husi remunerasaun ba setór sira ne’ebé halo hela operasaun hanesan baibain. Entidade empregadora no traballadór sira sei dispensa husi devér ba pagamentu kontribuisaun sosiál sira kona-ba rendimentu ne’e.
    Ba traballadór independente sira, ba emprezáriu individuál sira, ba traballadór sira servisu doméstiku nian no ba jerente no administradór sira, prevee mós atribuisaun subsídiu estraordináriu ida, hanesan ba periódu fulan-tolu, ekivalente ho 85% husi valór remunerasaun konvensionál. Sira mós sei dispensa husi devér ba pagamentu kontribuisaun sosiál kona-ba rendimentu ne’e. Inklui mós iha medida sira ne’e traballadór sira ne’ebé hala’o atividade informál sira, naran katak sira halo sira-nia formalizasaun ho Institutu Nasionál Seguransa Nasionál.
    Prevee mós subsídiu estraordináriu dezempregu nian ida ba traballadór inskritu sira no ho kontribuisaun sira ne’ebé realiza ona ba Seguransa Sosiál, ho montante 40% husi valór remunerasaun konvensionál relativa ho eskalaun da-1 ne’ebé sai hanesan baze insidénsia kontributiva ba seguransa sosiál iha adezaun fakultativa.
    Ba traballadór independente sira, ba emprezáriu individuál sira, ba traballadór sira servisu doméstiku nian no ba jerente no administradór sira, prevee dispensa husi devér pagamentu kontribuisaun sosiál no atribuisaun subsídiu estraordináriu sira ba kompartisipasaun kona-ba kustu enerjia no renda sira.
    Hakarak mós atu hakman sé mak iha kréditu husi kustu ho amortizasaun empréstimu sira, ho implementasaun moratória nian iha kumprimentu obrigasaun sira ne’ebé mosu husi kontratu sira konsesaun kréditu nian, liuhusi adiamentu durante fulan sia husi vensimentu obrigasaun nian sira atu entrega filafali kapitál, no hodi estabelese kompartisipasaun Estadu nian iha pagamentu osan-funan nian.
    Propoin mós, atu  fó izensaun subsídiu ba pagamentu propinas ba estudante ensinu superór sira, ne’ebé labele hala’o ensinu prezensiál, to’o dolar amerikanu 150.
    Prevee akizisaun ai-han husi produtór nasionál sira Sentru Lojístika Nasionál nian ba distribuisaun ai-han ba ema no família sira ne’ebé presiza liu.
    Parte husi reforsu OJE 2021 sei utiliza mós hodi finansia medida sira ba prevensaun no mitigasaun COVID-19, liuliu relasiona ho implementasaun programa vasinasaun no akizisaun materiál barak tan ba teste sira no tratamentu kona-ba moras internadu sira, no mós, konstrusaun fatin izolamentu no kuarentena foun no aumentu kapasidade ba fatin sira ne’ebé eziste ona.
    Sei prevee mós iha Proposta Lei nee osan ba apoiu ba profisionál liña frente nian, ba atividade SIJK, ba Programa Sesta Bázika no ba reforsu stock foos iha Sentru Lojístiku Nasionál.
    Medida sira ne’e ezije reforsu ida Orsamentu Jerál Estadu nian, ne’ebé konsentra iha aumentu dotasaun husi Fundu COVID-19. Aumentu ne’ebé prevee ona iha despeza akontese tanba inskrisaun saldu jerénsia, ne’ebé apuradu iha ezersísiu tinan 2020 nia rohan, maibé ne’ebé la inskreve iha OJE 2021, no mós iha realokasaun dotasaun orsamentál sira entre servisu sira hahú husi Dotasaun ba Governu tomak no Fundu Infraestrutura sira, tanba ne’e, la presiza atu hasa’e montante ida husi transferénsia nian husi Fundu Petrolíferu ba OJE. REMATA
    hare tan
  • 17 marsu 2021Governo komprometidu hela hodi garante resposta ida ne’ebé lalais no efikás ba efeitu sosioekonómiku COVID-19 nian
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Loron 17 fulan-marsu tinan 2021
    Komunikadu Imprensa
    Governu komprometidu hela hodi garante resposta ida ne’ebé lalais no efikás ba efeitu sosioekonómiku COVID-19 nian
    Hodi hatán ba situasaun epidemiolójika coronavírus foun nian iha Timor-Leste, Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, orienta ona membru Governu ne’ebé relevante kona-ba matéria ida-ne’e, atu impulsiona prosesu, ne’ebé la’o hela, ba preparasaun resposta sosioekonómika ba efeitu COVID-19 nian, atu nune’e, ho lalais, determina no disponibiliza apoiu umanitáriu, ekonómiku no sosiál ne’ebé presiza ba populasaun afetada sira.
    Hanesan iha tinan kotuk, Xefe  Governu define ona, nu’udar prioridade nasionál, katak presiza fó resposta ida, lalais no efikás, ba kustu no implikasaun sosioekonómika sira husi COVID-19, atu nune’e ema sira ne’ebé afetadu husi efeitu negativu sira ne’e bele hetan protesaun iha situasaun ne’ebé lakon rendimentu no monu iha dezempregu, no atu empreza sira ne’ebé hasoru difikuldade bele sustenta sira nia fluksu kaixa nian no atividade ekonómika.
    Iha tempu badak, sei finaliza mós apoiu ba estudante Ensinu Superior sira ne’ebé hela do’ok husi sira nia inan-aman no sira nia Munisipiu.
    Governu sei define no finaliza apoiu ba traballadór sira husi liña frente nian, ne’ebé loroloron kombate moras ida-ne’e.
    Prioridade seluk Governu nian mak atu impulsiona  prosesu akizisaun no implementasaun ba vasina hasoru SARS-CoV2, atu nune‘e populasaun bele hetan imunizasaun lalais liu.
    Governu, oras ne’e, iha hela faze ikus finalizasaun husi prosesu preparasaun ba mekanizmu finanseiru ne’ebé nesesáriu hodi fó resposta ba impaktu COVID-19 nian.
    La kleur tan, proposta intervensaun sira ne’e sei submete ba Konsellu Ministrus ba apresiasaun no deliberasaun, hodi implementa ho lalais. Remata
     
    hare tan
  • 15 marsu 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-marsu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-marsu tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Ministériu Finansas,  iha Dili no, hafoin halo análize ba aprezentasaun husi koordenadór sira Sentru Integradu Jestaun Krize nian, kona-ba pontu situasaun epidemiolójika iha Timor-Leste, aprova ona projetu ida kona-ba Rezolusaun Governu nian atu mantein serka sanitária ida iha Munisípiu Dili, to’o tuku 23:59 iha loron 2 fulan-abril tinan 2021.
    Nune’e, postu fronteira sira ne’ebé instala iha área munisípiu ne’e kontinua taka no bandu sirkulasaun ema nian entre munisípiu ne’e ho sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu sira ho fundamentu forte tanba razaun seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun husi sistema abastesimentu públiku, ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. Pedidu sira ba sirkulasaun entre Munisípiu Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk dirije husi interesadu sira ba Diretór Sentru Integradu Jestaun Krize nian, no di’ak liu mak aprezenta liuhusi enderesu korreiu eletróniku.
    Ema no sasán ne’ebé, bazeia ba regra sira ne’ebé estabelese ona iha diploma ida ne’e,  tama ka sai husi Munisípiu Dili, tenke tranzita liuhusi sentru kontrolu integradu ida ne’ebé lokaliza iha entrada terrestre leste, sentru no oeste, no iha postu fronteira sira tasi no aérea nian. Sentru kontrolu integradu hirak ne’e funsiona iha segunda, kuarta no sesta, entre tuku 06:00 dadeer to’o tuku 16:00 loro-kraik, no ninia funsionamentu asegura husi ekipa funsionáriu, ajente ka traballadór sira administrasaun públika nian ne’ebé nomeia husi Ministru Interiór, Ministra saúde, Ministru Administrasaun Estatál no Ministru Agrikultura no Peskas, ne’ebé sei informa Diretór Sentru Integradu Jestaun Krize kona-ba identidade no sira-nia kontaktu.
    Kondutór no tripulasaun seluk husi veíkulu ne’ebé hetan autorizasaun atu tula sasán ne’ebé atu mai Dili, ka sira ne’ebé atu sai husi Dili, hapara ninia atividade iha sentru kontrolu integradu, no iha ne’ebá substitui husi kondutór ka tripulasaun seluk, no la hanesan, ne’ebé sei garante kontinuasaun transporte ne’e nian. Molok hala’o substituisaun kondutór no tripulasaun sira, ekipa sira husi sentru kontrolu integradu hamoos karreta laran ne’e, liuliu parte iha ne’ebé kondutór no tripulasaun sira ne’e tenke tuur ba, tuir norma sira ne’ebé sei aprova husi diploma ministeriál husi Ministra Saúde.
    Iha kazu sira ne’ebé mak sirkulasaun sasán hala’o liuhusi transporte tasi ka aéreu nian, ninia tripulasaun sira tenke mantein iha roo no aviaun laran, ka, bainhira la posivel, sira labele sai husi zona internasionál portu ka aeroportu nian, tenke uza máskara hodi taka ibun no inus, no tenke halo distansiamentu pelumenus metru ida husi ema seluk.
    Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun konfinamentu domisiliáriu jerál nian ba ema hotu ne’ebé mak oras ne’e daudaun hela iha Munisípiu Dili, ne’ebé tenke hela iha sira nia uma ka iha sira nia alojamentu temporáriu.
    Exesionalmente, ema sira bele sai husi iha sira-nia hela fatin ka husi sira nia alojamentu temporáriu iha Munisípiu Dili, bainhira tenke ba ospitál atu konsulta ba médiku no atu hetan ai-moruk; atu akompaña membru família ka ema ne’ebé nia maka tau matan hodi hetan asisténsia iha ospitál, médiku no ka atu hetan ai-moruk, atu fó asisténsia ba ema seluk ne’ebé presiza ho razaun saúde nian, protesaun sosiál ka asisténsia umanitária; atu aprezenta keixa ka denúnsia iha Ministériu Públiku, iha Provedoria Direitus Umanus no Justisa nian ka iha kualkér órgaun polísia kriminál; atu komparese iha dilijénsia judisiál ka polisiál sira iha ne’ebé simu notifikasaun; atu sosa ai-han, refeisaun, sasán ba primeira nesesidade ka kombustivel; atu selu servisu eletrisidade, telekomunikasaun ka asesu ba internet nian; atu hetan asesu ba servisu finanseiru; atu halo atividade profisionál, bainhira superiór ierárkiku la fó dispensa, iha kazu  funsionáriu, ajente ka traballadór administrasaun públika nian, ka bainhira entidade empregadora rasik la fó dispensa, iha kazu traballadór iha setór privadu ekonomia nian; atu partisipa iha funerál sira, tuir regra ne’ebé prevee iha Rezolusaun Governu nian ne’e.
    Dezlokasaun hirak ne’e bele hala’o de’it durante tempu ne’ebé presiza tebes atu konkretiza objetivu dezlokasaun ne’e nian, no bainhira akontese tanba razaun serbisu, ema tenke lori dokumentu ne’ebé hatudu sira nia obrigasaun atu ba no hela iha serbisu fatin.
    Bandu atu transporte públiku sira hala’o movimentu iha área sira hotu iha Munisípiu Dili, liuliu, mikrolets, biskota no taksi sira;
    Estabelesimentu komersiál, industriál, artezanál no prestasaun servisu setór privadu ekonomia nian sira hotu ne’ebé dezenvolve atividade iha Munisípiu Dili, tenke taka ba públiku, exetu estabelesimentu komersiál sira ne’ebé fa’an ai-han, bee no sasán esensiál seluk, liuliu supermerkadu, minimerkadu no kiós sira; estabelesimentu sira ne’ebé presta kuidadu médiku no fa’an ai-moruk; estabelesimentu sira ne’ebé presta servisu protesaun sosiál; farmásia sira; postu sira ba revenda kombustivel ka gás nian; estabelesimentu komersiál iha ne’ebé hala’o pagamentu ba fornesimentu enerjia elétrika, asesu ba internet ka telekomunikasoins; órgaun komunikasaun sosiál; estabelesimentu oteleiru no sira ne’ebé hanesan, tuir regra ne’ebé estabelese iha Rezolusaun Governu ne’e nian;  estaurante, warung sira no sira ne’ebé hanesan, tuir regra ne’ebé estabelese iha Rezolusaun Governu ne’e nian; instituisaun finanseira, liuliu banku no entidade sira ne’ebé iha lisensa atu hala’o transferénsia internasionál osan nian; empreza konstrusaun sivíl ka atividade sira ne’ebé liga ho konstrusaun sivíl ne’ebé hetan adjudikasaun kontratu públiku nian sira; empreza sira ne’ebé presta servisu tékniku manutensaun, reparasaun ka funsionamentu ba sentrál sira produsaun enerjia elétrika nian ka rede elétrika nasionál; empreza transporte karga nian liuhusi rai, tasi no aéreu nian; estabelesimentu sira ne’ebé fa’an materiál funeráriu ka presta servisu funeráriu nian, tuir regra ne’ebé hatuur iha Rezolusaun Governu ne’e nian; empreza sira ne’ebé presta servisu kontrolu peste nian (Pest Control); empreza sira ne’ebé presta servisu limpeza ba saneamentu no ezgotu sira.
    Traballadór no kliente estabelesimentu komersiál no empreza sira ne’e nian, molok atu tama ba estabelesimentu komersiál ka empreza nian sira, tenke fase liman no taka inus ho ibun ho máskara. Durante tempu ne’ebé sira sei hela iha estabelesimentu no empreza nia-laran, sira tenke kontinua uza máskara hodi taka inus ho ibun, mantein distansiamentu sosiál husi pelumenus metru ida ho ema seluk, ho ne’ebé sira la hela hamutuk, iha ekonomia komún no sira tenke fase liman beibeik. Durante tempu ne’ebé sei hein atu tama ba estabelesimentu sira ne’e nian, kliente sira tenke hein iha li’ur, no mantein distánsia pelumenus metru ida ho ema seluk, ho ne’ebé sira la hela hamutuk, iha ekonomia komún.
    Estabelesimentu komersiál, industriál, artezanál ka prestasaun servisu nian sira setór privadu ekonomia nian ne’ebé taka ba públiku, bele mantein sira-nia atividade liuhusi servisu entrega ba hela-fatin.
    Restaurante sira no empreza sira ne’ebé hanesan bele fornese de’it hahán liuhusi opsaun atu lori ba uma ka ba fatin alojamentu temporáriu,  ka opsaun atu entrega ba uma ka otél. Ema ne’ebé hela iha otél sira tenke han iha nia kuartu rasik.
    Merkadu Munisipál Dili nian, liuliu Merkadu Manleuana no Merkadu Taibesi,  kontinua funsiona no operadór no utente ida-idak, molok tama ba merkadu sira ne’e, tenke fase liman no kontinua uza máskara hodi taka inus no ibun, no mós mantein distánsia pelumenus metru ida ho ema seluk, ho ne’ebé sira la hela hamutuk. Bainhira forsa seguransa sira haree katak labele mantein distánsia sosiál pelumenus metru ida entre utente sira, sei impede utente foun sira atu tama ba resintu merkadu to’o númeru utente sira ne’e sufisiente atu kumpre distánsia ne’ebé temi ona.
    Vendedór ambulante ba sasán ka servisu ba primeira nesesidade nian, liuliu produtu ai-han, espesialmente modo tahan, no mós komersiante sira ne’ebé hala’o atividade iha merkadu, tenke mantein máskara hodi taka inus no ibun, tenke fase liman beibeik, no mantein distánsia pelumenus metru ida ho vendedór sira seluk no ho kliente sira, no sira mós tenke garante katak ema la halibur malu hamutuk iha fatin ne’ebé sira hala’o sira-nia atividade.
    Bandu atu organiza no hala’o serimónia funerál nian iha ne’ebé ema liu na’in sanulu maka partisipa. Ema ne’ebé partisipa iha serimónia ne’e tenke uza máskara hodi taka inus no ibun, no mantein distánsia pelumenus metru ida ho ema seluk ne’ebé partisipa iha serimónia ne’e.
    Autoridade polisiál nian sira fiskaliza kumprimentu ba regra sira ne’ebé hatuur ona iha Rezolusaun Governu nian ne’e no aviza infratór sira katak se sira kontinua nafatin hodi la kumpre ba Rezolusaun ne’e, bele konsidera prátika ba krime dezobediénsia nian ida. Autoridade polisiál sira sei komunika ba Ministériu Públiku identidade husi ema ne’ebé, hafoin avizu ne’ebé prevee iha fraze anteriór, kontinua la respeita regra sira ne’ebé prevee ona iha Rezolusaun Governu ne’e nian. Karik regra sira ne’ebé prevee iha Rezolusaun Governu ne’e nian ema husi rai-li’ur maka la respeita, autoridade polisiál sira sei komunika sira nia identidade ba Servisu Migrasaun.
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian sira atu impoin serka sanitária no konfinamentu obrigatóriu  iha Munisípiu Baukau no Munisípiu Vikeke, to’o loron 29 fulan-marsu. Regra aplikasaun nian sira ba serka sanitária no konfinamentu nian iha munisípiu rua ne’e, hanesan ho regra sira ba Munisipiu Dili nian, ho ajustamentu no adaptasaun sira ne’ebé  presiza ba realidade munisípiu rua ne’e nian. REMATA
    hare tan
  • 10 marsu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-marsu tinan 2021
    Aprova ona

    1 - Alterasaun dahuluk ba Lei n. 6/2016, loron 25 fulan-maiu, kona-ba Lei Resensiamentu Eleitorál nian;

    2 - Alterasaun datoluk ba Lei n. 5/2006, loron 28 fulan-dezembru, kona-ba Órgaun Administrasaun Eleitorál, ne’ebé Ministru Administrasaun Estatál mós maka aprezenta;

    3 - Loke serka sanitária ne’ebé aplika ba munisípiu ne’e, exetu iha Postu Administrativu Fatumean;

    4 - Alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu nian n. 12/2021, loron 8 fulan-marsu, ne’ebé impoin serka sanitária no konfinamentu iha Munisípiu Dili.


    Analiza ona

    1 - Planu Adaptasaun Nasionál Timor-Leste ba risku klimátiku sira no ba kriasaun rezillénsia klimátika.
    hare tan
  • 09 marsu 2021Membru Konsellu Ministrus nian teste negativu husi COVID-19
    Membru Konsellu Ministrus nian teste negativu husi COVID-19
    hare tan
  • Image
    09 marsu 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-marsu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-marsu tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Ministériu Finansas, iha Dili, no hafoin análize ba aprezentasaun husi Sala Situasaun, husi Sentru Integradu Jestaun Krize, kona-ba pontu situasaun SARS-CoV-2 nian iha país ne’e, Governu deside ona atu impoin serka sanitária no konfinamentu obrigatóriu iha Munisípiu Dili, durante loron hitu, hahú tuku 00:00 loron 9 fulan-marsu to’o tuku 23:59 loron 15 fulan-marsu, ho posibilidade atu aumenta ba loron hitu tan.
    Nune’e, bandu hala’o dezlokasaun liuhusi rai, tasi ka via aérea ba Munisípiu seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé iha fundamentu forte ho razaun seguransa, saúde públika, umanitária ka seluk ne’ebé hatudu katak importante duni ba realizasaun interese públiku nian, ne’ebé hetan autorizasaun husi Ministériu Interiór.
    Impoin ba populasaun ne’ebé hela iha munisípiu Dili atu hela iha uma de’it, maibé la taka dalan atu sira sai husi uma tanba nesesidade ne’ebé labele husik liu, hanesan atu hetan asisténsia médika ba an rasik ka família ne’ebé sai hanesan ninia responsabilidade ka nia maka tau-matan; atu partisipa iha dilijénsia judisiál ka polisiál sira, ba ida-ne’ebé sira notifikadu; atu sosa sasán ka selu servisu sira primeira nesesidade nian, liuliu  sosa ai-han, selu fornesimentu enerjia elétrika ka selu servisu telekomunikasaun no asesu ba internet; no atu kumpre obrigasaun profisionál sira, ba ida-ne’ebé la dispensadu husi entidade empregadora atu hala’o.
    Membru Governu no órgaun ezekutivu másimu husi ema koletiva públika sira husi administrasaun indireta identifika funsionáriu, ajente no traballadór sira husi administrasaun públika ne’ebé tenke garante servisu esensiál sira no ne’ebé la dispensadu husi kumprimentu ba devér atu ba serbisu iha serbisu-fatin.
    Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria sei aprova, liuhusi despaxu konjuntu, modelu ba identifikasaun traballadór sira husi setór privadu ne’ebé entidade empregadora labele dispensa husi devér atu halo serbisu iha serbisu-fatin.
    Bandu hala’o eventu saida de’it ho natureza sosiál, kulturál, desportiva no relijioza ne’ebé halibur ema barak.
    Kumprimentu ba devér hirak ne’ebé hatuur ona iha kotuk ne’e sei fiskaliza husi forsa polísia nian sira.
    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova ona Planu kona-ba Vasinasaun Kontra COVID-19, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, no husi Komisaun Interministeriál ba Elaborasaun no Koordenasaun kona-ba Ezekusaun Planu kona-ba Vasinasaun kontra COVID-19. Tuir roteiru ne’ebé aprezenta ona, hein katak doze 33.600 dahuluk to’o iha Timor-Leste iha semana dahaat fulan-marsu tinan 2021 nian no lansamentu ba faze dahuluk vasinasaun sei hahú iha semana daruak fulan-abríl nian. Tuir previzaun, ema hotu-hotu ho idade 18 ba leten sei hetan vasina to’o tinan 2021 nia rohan. Vasinasaun ba sira-ne’ebé ho idade tinan 18 ba kraik sei hala’o iha tinan 2022,  maibé ninia planifikasaun sei depende ba rekomendasaun téknika husi Organizasaun Mundiál Saúde nian. Atividade planeamentu no preparasaun implementasaun planu vasinasaun nian la’o hela, hanesan preparasaun kondisaun armazenamentu nian no formasaun ba ekipa sira. REMATA
    hare tan
35 36 37 38 39 40 41