RSS 

Komunikadus

  • 21 jullu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-jullu tinan 2021
    Aprova ona:

    1 - Pedidu ba renovasaun estadu emerjénsia nian;

    2 - Apoiu finanseiru ba kazu mate ka inkapasidade tanba rezultadu husi inokulasaun ho vasina kontra COVID-19.



    Analiza ona:

    1 - Pontu situasaun epidemiolójika nasionál.
    hare tan
  • 17 jullu 2021Governu Timor-Leste hato’o nia solidariedade ba Alemaña no Béljika
    Lori povu Timor-Leste nia naran, Governu hato’o sentidas kondolénsias ba família no belun sira husi vítima inundasaun grave nian ne’ebé afeta Alemaña, parte oeste, no Béljika, parte leste, iha kinta-feira ne’e, madrugada.
    hare tan
  • 16 jullu 2021Toleránsia pontu iha loron 20 fulan-jullu tinan 2021
    Toleránsia pontu iha loron 20 fulan-jullu tinan 2021
    hare tan
  • 14 jullu 2021Votu Pezar ba Carmel Budiardjo nia mate
    Konsellu Ministrus, iha sorumutuk loron 14 fulan-jullu tinan 2021 nian, aprova ona votu pezar ba Carmel Budiardjo nia mate, ativista direitus umanus no defensora ba autodeterminasaun povu Timor-Leste nian, iha loron 10 fulan-jullu liu ba.
    hare tan
  • 14 jullu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-jullu tinan 2021
    Aprova ona:

    1 - mantein impozisaun serka sanitária iha munisípiu Dili;

    2 - alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu. 10/2018, loron 9 fulan-abríl, ne’ebé aprova Estatutu husi Institutu ba Kualidade Timor-Leste, I.P. (IQTL);

    3 - prosedimentu aprovizionamentu konkursu públiku ba akizisaun roo peska industriál rua, ho kapasidade 250 GT kada roo;

    4 - estratéjia foun ida kona-ba vasinasaun kontra COVID-19 ba munisípiu ida-idak;

    5 - tetu dezagregadu ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2022 nian;

    6 - nota pezar ida kona-ba Carmel Budiardjo ninia mate.


    Analiza ona:

    1 - pontu situasaun epidemiolójika nasionál;

    2 - partisipasaun Timor-Leste nian iha Simeira kona-ba Sistema Ai-han;

    3 - Planu Asaun Nasionál ba Konsolidasaun Seguransa Alimentár no Nutrisaun nian;

    4 - Apresentação sobre a Reunião dos Parceiros de Desenvolvimento de Timor-Leste 2021 (Timor-Leste & Development Partners Meeting, TLDPM).
    hare tan
  • 07 jullu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-jullu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-jullu
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no, hafoin halo análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika nasionál nian husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize, Konsellu Ministrus delibera atu aprova projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária iha munisípiu Dili ba loron 7 tan, to'o loron 15 fulan-jullu. Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira-nian iha munisípiu Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun ba sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. Proibisaun sirkulasaun ne’e la abranje ba ema sira ne’ebé komprova ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19 nian, nune’e mós ba labarik sira iha tinan neen mai-kraik ne’ebé akompaña inan-aman sira.
    Konsellu Ministrus deside ona atu la renova impozisaun serka sanitária iha munisípiu Baukau.

    Aprova ona mós projetu Dekretu-Lei kona-ba apoiu estraordináriu ba insersaun iha merkadu traballu ba benefisiáriu sira husi programa “traballu kontra remunerasaun”, (cash for work) ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.
    Atu permite katak programa sira “traballu kontra remunerasaun” bele iha impaktu kleur liután, hodi promove traballadór hirak ne’e ba-iha merkadu traballu nian, hodi insentiva ba ninia kontratasaun liuhusi apoiu finanseiru ba empreza no traballadór sira. Programa sira ne’e kria ona hodi tulun ba esforsu sira limpeza no rekonstrusaun nian ho utilizasaun maundobra lokál, iha tempu hanesan atu disponibiliza fonte ida ba rendimentu traballadór rihun ba rihun ne’ebé laiha servisu.
    Apoiu estraordináriu hirak ne’e kria ona husi diploma ida ne’e hanesan ho sira ne’ebé kria ona husi Orsamentu Suplementár ba jeneralidade traballadór sira nian:

    Subsídiu estraordináriu ba insersaun iha merkadu traballu ne’ebé atribui ona ba entidade empregadora sira ne’ebé selebra kontratu, válidu ba períodu mínimu fulan neen ho partisipante ida iha “traballu kontra remunerasaun”. Montante subsídiu ne’e maka hanesan ho 70% husi saláriu traballadór nian.
    Dispensa parsiál husi devér pagamentu kontribuisaun sira nian ba Seguransa Sosiál, husi empreza no husi traballadór; no
    Subsídiu estraordináriu dezempregu nian, ho valór 40% husi remunerasaun konvensionál nian kona-ba eskalaun dahuluk ne’ebé hanesan baze insidénsia kontributiva ba seguransa sosiál iha adezaun fakultativa.

     Apoiu hirak ne’e sei implementa husi Institutu Nasionál ba Seguransa Sosiál iha koordenasaun ho SEFOPE no sei finansia husi fundu COVID-19.

    Konsellu Ministrus aprova ona, ho alterasaun sira, projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, ne’ebé atribui donativu ho dolar amerikanu rihun 50 ba inisiativa Sekretáriu-Jerál Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) nian, ho títulu “ Ajenda komún ida nu’udar resposta ba dezafiu sira agora no ba futuru nian”.  Nune’e, hodi hatán ba dezafiu Sekretáriu-Jerál ONU nian, ne’ebé apela ba kontributu membru sira hotu husi Nasoins Unidas ba kontribuisaun finanseira ida, tuir deklarasaun komemorativa aniversáriu 75 kriasaun ONU nian, ne’ebé husu atu presiza tebes reforsu multilateralizmu no revitalizasaun nian kona-ba papél Nasoins Unidas nian iha mundu atuál.

    Konsellu Ministru delibera ona atu nomeia Carlito Martins nu’udar membru efetivu ba Komisaun Nasionál Eleisaun nian (CNE) no Elvino Bonaparte do Rêgo nu’udar membru husi suplente CNE, tuir proposta ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho.

    Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, aprezenta ba Konsellu Ministrus ezbosu relatóriu kona-ba implementasaun Planu Asaun Nasionál kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBG) tinan 2020. Relatóriu ne’e aprezenta asaun espesífika sira ne’ebé implementa iha tinan 2020 no ninia dezafiu no rezultadu sira-ne’ebé alkansa ona iha pilár ida-idak husi PAN- VBG.  Pilar haat husi PAN-VBG nian maka:  prevensaun violénsia bazeia ba jéneru;  prestasaun servisu ba vítima sira; asesu justisa ba vítima sira; no koordenasaun, monitorizasaun no avaliasaun ba inisiativa sira ne’ebé dezenvolve ona.

    Ikusliu, Vise Primeira Ministra, Armanda Berta dos Santos no Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, nu’udar responsavel sira hodi lidera Komisaun Interministeriál ba Elaborasaun no Koordenasaun Ezekusaun Planu Vasinasaun kontra COVID-19 nian, aprezenta ba Konsellu Ministrus pontu situasaun kona-ba implementasaun kampaña vasinasaun nian. To’o loron 6 fulan-juñu simu ona vasina ho totál doze 359.800, iha ne’ebé doze 243.949 mak administra ona. Liuhusi mekanizmu COVAX nian to’o ona doze 124.800 vasina AstraZeneca nian, ne’ebé oferese husi Austrália mai tan doze 135.000 vasina husi AstraZeneca no liuhusi doasaun Xina nian mai tan doze 100.000 vasina Sinovac nian. Husi totál doze 243.949 ne’ebé administra ona iha nivel nasionál, 224.155 maka vasina ho AstraZaneca no 19.797 maka vasina ho Sinovac. Iha nivel nasionál ema hamutuk 217.677 (28,7%) maka simu ona doze dahuluk nian no ema 26.272 (3,5%) kompleta ona vasinasaun ne’e. Iha Munisípiu Dili, administra ona vasina doze dahuluk nian kontra COVID-19 ba ema hamutuk 115.737 (54,1%) no ema hamutuk 14.418 maka simu ona doze rua (6,74%). REMATA
    hare tan
  • 01 jullu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-jullu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-jullu
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Leitu ne’ebé kria sorteiu “Lotaria Vasina kontra COVID-19”, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e sai tiha ona hanesan objetu deliberasaun nian iha Sorumutuk Konsellu Ministrus, iha loron 23 fulan-juñu tinan 2021, maibé, tanba presiza atu haree filafali kona-ba detallu sira  husi ninia implementasaun obriga atu introdús alterasaun substansiál sira iha nia testu no obriga atu halo fila-fali deliberasaun foun husi Konsellu Ministrus. Kompara ho projetu anteriór introdús ona alterasaun sira iha implementasaun sorteiu nian no ninia regulamentasaun sei define liuhusi diploma ministeriál konjuntu husi Ministériu Saúde, Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, Ministériu Administrasaun Estatál no Ministériu Finansas.  

    Ezekutivu ne’e aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé fiksa vaga sira ba promosaun pesoál integradu iha Rejime Jerál husi Karreira sira Administrasaun Públika nian ba tinan 2021. Vaga sira ne’e destina ba promosaun ne’ebé tinan-tinan fiksa husi Governu, liuhusi proposta Komisaun Funsaun Públika nian, to’o limite ida husi porsentu sanulu husi totál ema nian ba kada kategoria ka grupu profisionál.

    Hafoin halo tiha análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika país nian, husi koordenadór sira husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK)nian, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu Governu nian kona-ba medida sira ezekusaun ba Deklarasaun Estadu Emerjénsia nian, ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Repúblika n. 39/2021, loron 30 fulan-juñu hodi hatán ba pandemia COVID-19.  Estadu emerjénsia, ne’ebé renova daudaun ne’e, abranje ba territóriu nasionál tomak no vigora entre tuku 00:00, loron 2 fulan-jullu tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 31 fulan-jullu tinan 2021.
    Kompara ho medida sira ezekusaun anteriór nian ba deklarasaun estadu emerjénsia, halo ona alterasaun sira hodi redús risku importasaun husi variante Delta SARS-CoV-2 iha Timor-Leste. Governu determina ona katak ema hotu-hotu ne’ebé hakarak tama iha Timor-Leste tenke aprezenta komprovativu husi rezultadu negativu husi teste detesaun SARS-CoV-2 ka COVID-19 nian ida, ho antiguidade la liu husi loron 5. Sé maka la simu vasinasaun kompleta no mai ka liu husi país sira ne’ebé identifika ona variante Delta SARS-CoV-2, tenke kumpre kuarentena loron lima. Sé maka la simu vasinasaun kompleta kontinua kumpre kuarentena loron 14.
    Ho objetivu atu kombate falsifikasaun dokumentu komprovativu sira ba vasinasaun kompleta nian, Governu fó ona orden ba Ministra Saúde atu aprova modelu ofisiál ida husi dokumentu komprovativu vasinasaun nian.
    Regra sira seluk mantein nafatin, liuliu obriga sidadaun sira hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste atu mantein distánsia, pelumenus, metru ida ho ema seluk ne’ebé la hela iha ekonomia komún. Kontinua obriga atu utiliza máskara oin nian ne’ebé taka inus no ibun bainhira hakarak tama ka hela iha fatin públiku ka privadu hirak ne’ebé ema hotu uza no fase liman bainhira hakarak tama ba estabelesimentu komersiál sira, industriál ka prestasaun servisu sira-nian ka ba edifísiu sira iha ne’ebé  servisu administrasaun públika nian funsiona. Ema hotu-hotu nafatin iha obrigasaun mós atu evita formasaun halibur-malu, iha dalan públiku.

    Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária iha munisípiu sira Baukau no Dili ba loron 7 tan. Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira-nian entre munisípiu Baukau no Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé nia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. La inklui iha proibisaun sirkulasaun ida-ne’e indivíduu sira ne’ebé komprova vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19, no mós ba labarik sira ho idade tinan 6 mai kraik ne’ebé akompaña.

    Konsellu Ministrus delibera ona autoriza abertura ba prosedimentu aprovizionamentu nian ida husi tipu Konkursu Públiku Internasionál, ba adjudikasaun kontratu públiku ida ba sosa no instalasaun husi ligasaun dijitál Timor-Leste nian ida liuhusi kabu submarinu fibra ótika nian, ba sidade Darwin no Port Hedland iha Commonwealth Austrália nian. Konsellu Ministrus aprova mós estudu no dezenvolvimentu ba modelu ida operasaun, jestaun no manutensaun rede fibra ótika nasionál, no preparasaun ba diploma lejizlativu sira bainhira presiza, husi Ministériu Planu no Ordenamentu, Ministériu Finansas, Ministériu Transportes no Komunikasoins no husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus. Projetu deliberasaun rua ne'e aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Planu no Ordenamentu no Prezidente Komisaun Interministeriál ba implementasaun sistema kabu submarinu fibra ótika nian, José Maria dos Reis.

    Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, no Unidade Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (UPMA) halo ona aprezentasaun ida kona-ba prosedimentu siklu orsamentál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2022 nian. Aprezenta ona faze prosesu oioin husi preparasaun, deliberasaun no implementasaun OJE tinan 2022 nian, atu garante katak bele kumpre prazu sira ne’ebé estabelese ona. Prevee katak Projetu Proposta Lei (PPL) husi OJE tinan 2022 nian sei aprova husi Konsellu Ministrus iha loron 17 fulan setembru oinmai no submete ba Parlamentu Nasionál iha loron 1 fulan-outubru. Iha fulan-outubru no novembru, PPL sei apresia husi komisaun parlamentár sira no diskusaun no votasaun iha plenáriu ne’ebé sei hala’o durante fulan-dezembru.

    Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, aprezenta ona opsaun sira polítika-lejizlativa sira ne’ebé sai hanesan baze ba projetu kona-ba reinsersaun sosiál husi vítima sira violénsia bazeada ba jéneru no ba proposta atribuisaun apoiu monetáriu ba ema  sira iha kondisaun vulneravel nian. Opsaun sira ne’ebé aprezenta hakarak atu garante estabelesimentu medida no mekanizmu sira ba akompañamentu no asisténsia sosiál ba vítima sira husi violénsia doméstika ba ninia reinsersaun sosiál no ba resposta ida ne’ebé lais husi entidade governamentál sira iha apoiu ba ema sira iha situasaun vulnerabilidade nian.

    Vise-Ministru Interiór, António Armindo, no Xefe Misaun Organizasaun Internasionál ba Migrasaun sira (IOM) iha Timor-Leste, Ihma Shareef, halo ona aprezentasaun ida kona-ba Sistema informasaun no análize dadus servisu sira migrasaun nian (Migration Information and Data Analysis System, MIDAS).  Sistema informasaun ba jestaun fronteiras nian ne’e, dezenvolve husi OIM permite hodi koleta, prosesa, armazena no analiza informasaun viajante sira nian iha tempu reál, ne’ebé permite monitoriza ho efikásia boot ba tama no sai iha territóriu. MIDAS ne’e nudár sistema ida ho alta kualidade, fasil atu uza no totalmente personalizavel no implementa daudaun iha país 29 husi kontinente afrikanu, aziátiku no amerikanu. OIM garante katak governu sira iha propriedade totál no eskluziva husi dadus hotu-hotu ne’ebé grava husi MIDAS.

    Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, nu’udar Autoridade Nasionál ba Expo Dubai tinan 2020 (ANED-TL) no Koordenadór-Jerál Expo Dubai 2020 nian, Manuel Vong, halo ona aprezentasaun ida kona-ba andamentu husi serbisu preparasaun prezensa Timor-Leste nian iha Expo Dubai 2020. Expo Dubai 2020 ne’e sei realiza iha Dubai, iha Emirados Árabe Unidus, entre loron 1 fulan-outubru tinan 2021 no loron 31 fulan-marsu tinan 2022 no sei Espozisaun Mundiál dahuluk nian ne’ebé sei hala’o iha Médiu Oriente. Ho lema “Tau neon hamutuk, hodi harii futuru” no ho subtema “Mobilidade”, “Sustentabilidade” no “Oportunidade”. Expo 2020 ne’e sei konta ho partisipasaun liu nasaun 190. Timor-Leste sei marka prezensa iha área temátika “Oportunidade” ho tema “Timor-Leste, Explore the undiscovered”. Eventu projesaun internasionál boot ida-ne’e, sei permite Timor-Leste hodi promove ninia kultura, ninia paizajen sira no rikusoin naturál sira no ninia produtu ba ema tokon ba tokon, hodi atrai potensiál investidór no vizitante sira. Durante aprezentasaun halo ona rezumu ida husi atividade sira preparasaun nian ne’ebé hala’o ona, ne’ebé alkansa ona 95% husi preparasaun. Aprezenta mós atividade programátika sira ne’ebé prevee durante iha Expo Dubai, liuliu eventu sira ne’ebé sei hala’o iha loron nasionál Timor-Leste nian, ne’ebé sei selebra iha loron 18 fulan-outubru. REMATA  
     
    hare tan
  • 30 juñu 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-juñu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-juñu tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no, hafoin análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika iha munisípiu Baukau no Dili nian, husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize nian, delibera ona hodi aprova projetu sira Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun ba serka sanitária iha Munisípiu sira hanesan Baukau no Dili, to’o finál husi períodu ne’ebé vigora estadu emerjénsia nian ne’e, iha tuku 23:59 iha loron 1 fulan-jullu tinan 2021. Aban, iha sorumutuk ordinária Konsellu Ministrus nian, sei analiza filafali posibilidade kontinuasaun ba impozisaun serka sanitária iha munisípiu rua ne’e.
    Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira-nian entre munisípiu Baukau no Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun ba sistema astesimentu públiku ka tanba razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian.
    Proibisaun ida-ne’e la inklui sirkulasaun ba indivíduu sira ne’ebé komprova simu ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19, nune’emós labarik sira ho idade tinan 6 mai kraik ne’ebe akompaña sira. REMATA
    hare tan
31 32 33 34 35 36 37