RSS 

Komunikadus

  • 22 dezembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-dezembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-dezembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no, aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, substituisaun husi Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, ne’ebé ho objetivu atu estabelese Rejime Jurídiku Edifikasaun no Urbanizasaun nian, liuliu ba operasaun sira loteamentu, obras urbanizasaun no konstrusaun no utilizasaun edifikasaun nian. Ho Diploma ida-ne’e garante apoiu legál husi konjuntu prosedimentu indispensavel sira ba kontrolu préviu (lisensiamentu) no kontrolu susesivu (fiskalizasaun) husi obras partikulár sira edifikasaun no urbanizasaun nian.
    Halo aprovasaun mós ba projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, ne’ebé fiksa valór subsídiu mensál komunikasaun móvel sira husi membru sira Governu nian, tuir Estatutu Remuneratóriu Titulár Kargu Polítiku sira.
    Konsellu Ministrus delibera ona hodi aprova proposta aditamentu ida ba akordu subvensaun no implementasaun ne’ebé selebra ona ho Millennium Challenge Corporation (MCC), nune’e mós atribui ba Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães, podér atu asina aditamentu ida-ne’e. Ho aditamentu ida-ne’e, subvensaun ne’e sei akredita husi MCC, ho objetivu ba ezekusaun projetu sira ba dezenvolvimentu rede saneamentu no setór edukasaun nian, sei hetan aumentu ho valór dolar amerikanu millaun tolu, no daudaun ne’e sei iha valór hamutuk dolar amerikanu millaun sanulu resin haat, rihun limanulu.
    Aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral, no Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, ne’ebé aprova Polítika Nasionál Alterasaun Klimátika sira, ne’ebé estabelese deklarasaun klaru ida tuir prinsípiu polítiku sira ne’ebé determina liuhusi mekanizmu sira ne’ebé lee no interpreta lei sira atu adota hodi destina hatán ba situasaun emerjente husi alterasaun klimátika sira. Adosaun polítika ida-ne’e, sei permite la’ós de’it atu reforsa artikulasaun ne’ebé koordena husi Ministériu sira no atu evita duplikasaun medida no aplikasaun sira ne’ebé dezatualiza, maibé permite mós atu estabelese estrutura baze kona-ba polítika saida maka iha futuru relativa ba alterasaun klimátika sira (setoriál no transversál sira) sei identifika no prioritiza.
    Ikusliu, Konsellu Ministrus asiste ona aprezentasaun ida husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral, no Diretór Ezekutivu Ajénsia Nasionál ba Promosaun Investimentu Esportasaun – Tradelnvest, Arcanjo da Silva, kona-ba pontu situasaun husi prosesu negosiasaun no aprovasaun ba Akordu Espesiál Investimentu husi Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Pelican Paradise Group Limited.  REMATA
     
    hare tan
  • 15 dezembru 2021Governu saúda Tais nia klasifikasaun hanesan património imaterial umanidade husi UNESCO
    Timor-Leste simu ho ksolok aprovasaun klasifikasaun Tais nian, hena tradisionál nasionál ne’e, nu’udár Patrimóniu Kulturál Imateriál Umanidade husi UNESCO.
    hare tan
  • 15 dezembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-dezembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-dezembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova Projetu Dekretu-Lei ne’ebé estabelese estrutura orgánika ba Autoridade Protesaun Sivíl no halo alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei Nu. 47/2020, loron 7 fulan-outubru, ne’ebé aprova Orgánika Ministériu Interiór nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, no husi Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins. Projetu ida-ne’e ho objetivu atu estabelese estrutura husi Sistema Protesaun Sivíl tomak, lidera husi Autoridade Protesaun Sivíl, hanesan entidade ezekutiva iha ámbitu nasionál, reguladór ba atividade sira hotu protesaun sivíl nian, ne’ebé sei iha Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl ninia pontu fokál kona-ba ligasaun iha nivel polítiku no sei halo jestaun operasionál, administrativu-lojístika no finanseira ba Sistema Protesaun Sivíl tomak. Ho projetu ida-ne’e kria ona kondisaun sira atu armoniza prosedimentu sira no define kompeténsia husi entidade ida-idak, hodi nune’e evita duplikasaun ka lakuna sira no oferese Sistema Protesaun Sivíl ho koerénsia, artikulasaun kle’an, resposta lalais, fluénsia konstante ho informasaun atualizada no robustes, hodi loke dalan ba estabelesimentu Protesaun Sivíl ida ne’ebé estruturadu no organizadu tuir nesesidade real país nian.
    Konsellu Ministrus Aprova mós projetu deliberasaun rua ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.
    Projetu dahuluk ho objetivu atu aprova akordu projetu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia nian relasiona ho projetu “Hatete Lae ba 5s (Hamlaha, Elmintíaze ne’ebé transmite husi rai, Moras Kulit, Fuma no Hemu Midar/Alkólika iha Eskola sira”, no mós atribui ba Ministru Finansas podér atu asina akordu ida-ne’e. Projetu ida-ne’e ho durasaun tinan haat, ho objetivu prinsipál mak atu fornese ba labarik sira iha idade eskolár ba Pakote Saúde Primária nian ida no edukasaun saúde iha ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola, no hadi’a eskola hodi oferese ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola no hadi’a eskola sira hodi oferese ambiente ida seguru no saudavel, no mós merenda eskolár ne’ebé seguru no iha nutrisaun di’ak. Implementasaun husi projetu ida-ne’e, sei hala’o iha munisípiu tolu hanesan: Baucau, Bobonaru no Manufahi, no sei envolve departamentu governamentál sira ne’ebé responsavel iha área edukasaun no saúde.
    Projetu daruak ho objetivu atu Aprova Akordu Finansiamentu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku kona-ba projetu melloria viabilidade ba fornesimentu enerjia no dezempeñu finanseiru ba eletrisidade Timor-Leste, E.P., no mós atribui podér tomak ba Ministru Finansas, ne’ebé reprezenta Repúblika Demokrátika Timor-Leste, atu asina akordu ne’e. Projetu ne’e ho durasaun tinan haat, ho nia objetivu prinsipál sira, reforsu ba prestasaun servisu ba konsumidór sira, rekualifikasaun ba rede distribuisaun no konstrusaun no/ka reabilitasaun ba eskritóriu rejionál sira no fortalesimentu kapasidade institusionál no komunitária iha área sira seguransa elétrika no operasoins. Empreza públika Eletrisidade Timor-Leste, E.P. maka sei implementa projetu ida-ne’e.
    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova Projetu Dekretu Governu nian kona-ba modelu kartaun espesiál ba identifikasaun membru Governu sira, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Projetu ida-ne’e ho objetivu atu kumpre ba dispostu iha alínea d), husi nu. 2, artigu da-26, Estatutu Titulár ba Órgaun Soberania sira-nian, ne’ebé aprova husi Lei nu. 7/2007, loron 25 fulan-jullu, estabelese direitu membru Governu sira-nian hodi hetan kartaun espesiál ba identifikasaun, hodi permite sira halo livre sirkulasaun iha fatin públiku sira ba asesu kondisionadu, bainhira hala’o sira-nia knaar ka tanba sira-nia knaar. REMATA
    ia konstante ho informasaun atualizada no robustes, hodi loke dalan ba estabelesimentu Protesaun Sivíl ida ne’ebé estruturadu no organizadu tuir nesesidade real país nian.
    Konsellu Ministrus Aprova mós projetu deliberasaun rua ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.
    Projetu dahuluk ho objetivu atu aprova akordu projetu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia nian relasiona ho projetu “Hatete Lae ba 5s (Hamlaha, Elmintíaze ne’ebé transmite husi rai, Moras Kulit, Fuma no Hemu Midar/Alkólika iha Eskola sira”, no mós atribui ba Ministru Finansas podér atu asina akordu ida-ne’e. Projetu ida-ne’e ho durasaun tinan haat, ho objetivu prinsipál mak atu fornese ba labarik sira iha idade eskolár ba Pakote Saúde Primária nian ida no edukasaun saúde iha ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola, no hadi’a eskola hodi oferese ambiente eskolár ida seguru no saudavel hodi hamenus risku husi moras prioritária sira iha eskola no hadi’a eskola sira hodi oferese ambiente ida seguru no saudavel, no mós merenda eskolár ne’ebé seguru no iha nutrisaun di’ak. Implementasaun husi projetu ida-ne’e, sei hala’o iha munisípiu tolu hanesan: Baucau, Bobonaru no Manufahi, no sei envolve departamentu governamentál sira ne’ebé responsavel iha área edukasaun no saúde.
    Projetu daruak ho objetivu atu Aprova Akordu Finansiamentu entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku kona-ba projetu melloria viabilidade ba fornesimentu enerjia no dezempeñu finanseiru ba eletrisidade Timor-Leste, E.P., no mós atribui podér tomak ba Ministru Finansas, ne’ebé reprezenta Repúblika Demokrátika Timor-Leste, atu asina akordu ne’e. Projetu ne’e ho durasaun tinan haat, ho nia objetivu prinsipál sira, reforsu ba prestasaun servisu ba konsumidór sira, rekualifikasaun ba rede distribuisaun no konstrusaun no/ka reabilitasaun ba eskritóriu rejionál sira no fortalesimentu kapasidade institusionál no komunitária iha área sira seguransa elétrika no operasoins. Empreza públika Eletrisidade Timor-Leste, E.P. maka sei implementa projetu ida-ne’e.
     
    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova Projetu Dekretu Governu nian kona-ba modelu kartaun espesiál ba identifikasaun membru Governu sira, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Projetu ida-ne’e ho objetivu atu kumpre ba dispostu iha alínea d), husi nu. 2, artigu da-26, Estatutu Titulár ba Órgaun Soberania sira-nian, ne’ebé aprova husi Lei nu. 7/2007, loron 25 fulan-jullu, estabelese direitu membru Governu sira-nian hodi hetan kartaun espesiál ba identifikasaun, hodi permite sira halo livre sirkulasaun iha fatin públiku sira ba asesu kondisionadu, bainhira hala’o sira-nia knaar ka tanba sira-nia knaar. REMATA
    hare tan
  • 10 dezembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-dezembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-dezembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova projetu Dekretu Governu nian ne’ebé halo alterasaun da-neen ba Dekretu Governu nu. 2/2007, loron 1 fulan-agostu, ne’ebé regula Estatutu Titulár Órgaun Soberania nian sira, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Projetu ida-ne’e ho hanoin atu klarifika rejime asesu ba asisténsia médika hosi membru Governu sira, hodi fasilita ninia implementasaun prátika.
    Konsellu Ministrus mós aprova projetu Rezolusaun Governu nian kona-ba Polítika Nasionál Ensinu Superiór, ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos. Projetu ida-ne’e halo kriasaun ba polítika ida ne’ebé ho objetivu atu konsolida, estabiliza no armoniza setór ensinu superiór nasionál, nune’e permite atu kumpre devér Estadu nian kona-ba direitu ba edukasaun ho kualidade, no atu tulun kreximentu ida ne’ebé sustentavel liu husi setór ida-ne’e ba dezenvolvimentu futuru país nian.  Tanba ne’e, importante tebetebes atu promove polítika ensinu superiór ida ne’ebé bele tuir prinsípiu igualdade, universalidade no, liuliu, atu realiza interese públiku nasionál. REMATA
    hare tan
  • 01 dezembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-dezembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-dezembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona ho alterasaun ba projetu Dekretu Governu kona-ba Regulamentu Internu Komisaun Asuntus Tasi nian ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixào de Jesus.
    Projetu Dekretu Governu ida-ne’e mai hafoin aprovasaun Dekretu-Lei nu. 39/2020, loron 23 fulan-setembru, ne’ebé kria Sistema Autoridade Marítima (SAM), no prevee ba Komisaun Asuntus Tasi, hanesan órgaun ne’ebé iha kompeténsia hodi ezerse kontrolu polítiku ne’ebé efetivu kona-ba atuasaun Autoridade Marítima Nasionál nian.
    Konsellu Ministrus aprova projetu deliberasaun ne’ebé aprezenta hamutuk husi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak ho Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, kona-ba ezonerasaun no nomeasaun Xefe Estadu-Maiór Forsas Armadas (XEMFA), no Komandante Komponente sira F-FDTL nian. Proposta ezonerasaun no nomeasaun refere, sei submete ba aprovasaun Sua Exelénsia Prezidente Repúblika nian.
    No ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei kona-ba Sentrus Akollimentu Multifunsaun (SAMF), ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho. Sentru akollimentu sira-ne’e sei uza hanesan alojamentu provizóriu  ba vítima asidente grave no katástrofe sira. REMATA 
    hare tan
  • 24 novembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-novembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-novembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no, aprova ona projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta husi Ministru Defeza, Filomeno da Paixão de Jesus, kona-ba Estatutu Orgániku F-FDTL nian.
    Diploma ida-ne’e ho objetivu atu halo reforma orgánika Forsas Armadas nian hodi permite sira atu fó resposta ida ne’ebé adekuada liu ba dezafiu no misaun foun sira ne’ebé ezije resposta sira ne’ebé integrada liu hamutuk ho ita-nia parseiru estratéjiku sira iha nivel rejionál no mundiál. Diploma ne’e klarifika kompeténsia husi órgaun no servisu ida-idak no promove melloria ba artikulasaun polítiku-militár nian, relasiona ho Defeza Nasionál.
    Projetu Dekretu-Lei ne’e mós ho objetivu atu kompatibiliza orgánika F-FDTL nian la’ós de’it ho kontestu legál atuál, hanesan, Lei Defeza Nasionál no Sistema Autoridade Marítima, maibé mós ho dokumentu estruturante lubun ida iha área Defeza nian, hanesan, Konseitu Estratéjiku Defeza no Seguransa Nasionál, Konseitu Estratéjiku Militár, Sistema Forsas Nasionál nian, Misaun Forsas Armadas no Dispozitivu F-FDTL nian.
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, ne’ebé estabelese rejime jurídiku kona-ba kurríkulu padraun nasionál ensinu superiór nian no ne’ebé regulamenta sistema bináriu, rejime jurídiku ba grau no diploma sira ensinu superiór nian, kondisaun ba ninia atribuisaun, sistema kréditu sira, kalendáriu letivu, sistema avaliasaun ba unidade kurrikulár sira no konkluzaun ba programa estudu sira. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu:

    Regulamenta no dezenvolve diploma no grau sira ne’ebé sistema ensinu bináriu bele oferese ba estudante sira ensinu superiór nian no garante sistema transferibilidade ida entre sira rasik;
    Garante koñesimentu no kompeténsia mínimu ne’ebé presiza hodi hala’o profisaun ruma;
    Define sistema avaliasaun ida ba ensinu superiór;
    Halo estudante sira sai emprendedór no kompetitivu liután iha merkadu traballu atuál nasionál no internasionál, hodi fó koñesimentu no kompeténsia sékulu 21 nian ba sira;
    Permite atu alunu no dosente sira ensinu superiór nian bele uzufrui kuadru mobilidade nasionál no internasionál ida iha sira-nia planu estudu, nune’e mós hetan sira-nia kompeténsia rekoñesida iha merkadu traballu internasionál; no
    Fasilita prosesu rekoñesimentu ba diploma ne’ebé alunu sira hetan iha estabelesimentu ensinu superiór nasionál, iha nivel internasionál, nune’e mós permite rekoñesimentu ba diploma sira ne’ebé hetan iha estranjeiru, iha nivel nasionál.


    Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba Kriasaun Liña Kréditu “Fasilidade Garantia Kréditu Suave”. Projetu Dekretu-Lei ne’e aprezenta husi Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, ho objetivu atu promove no estimula empriendedorizmu sosiál no aposta iha projetu inovadór sira, ne’ebé fó dalan hodi reforsa estrutura emprezariál no industriál iha rai-laran. Liña Kréditu” Fasilidade Garantia Kréditu Suave” ne’e hodi apoia kapitalizasaun no fasilita asesu ba finansiamentu husi empreza mikro, ki’ik no média sira, liuliu husi sira ne’ebé foka liu ba empriendedorizmu sosiál no inovasaun iha setór komérsiu, turizmu no indústria.
    Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, aprezenta projetu Dekretu-Lei, ne’ebé hetan ona aprovasaun husi Konsellu Ministrus, kona-ba Pagamentu estraordináriu husi saláriu adisionál fulan ida nian ba funsionáriu, ajente no kontratadu sira administrasaun públika nian. Pagamentu estraordináriu ida-ne’e abranje funsionáriu no ajente sira hotu Administrasaun Públika nian, exetu funsionáriu kontratadu estranjeiru sira.
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Finansas, kona-ba pagamentu suplementár ba funsionáriu no ajente sira ne’ebé maka halo serbisu iha prosesu preparasaun Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2022 no taka Konta Jerál Estadu tinan 2021 nian. Suplementu ida-ne’e ho objetivu atu kompensa volume estraordináriu serbisu funsionáriu no ajente sira Ministériu Finansas nian ne’ebé envolve iha prosesu hirak ne’e, ne’ebé ezije loron serbisu ida ne’ebé kleur liu kompara ho períodu normál ne’ebé prevee iha lei.
    Konsellu Ministrus aprova, ho alterasaun, projetu Dekretu-Lei, ne’ebé mós aprezenta husi Ministru Finansas, ho alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku Parseria Públiku Privada ba Portu Tibar. Ho diploma ida-ne’e prevee katak, ba oin, Estadu tenke disponibiliza terrenu ne’ebé presiza ba ezekusaun medida sira ne’ebé prevee ona iha lisensa ambientál, iha deklarasaun ba impaktu ambientál no iha planu jestaun ambientál no prevee mós katak konsesionária bele asesu, tranzita no hala’o serbisu iha terrenu sira  ne’e.
    Hafoin halo análize ba aprezentasaun pontu situasaun epidemiolójika nasionál, husi koordenadór sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize nian (SIJK) no haree ba promulgasaun foin lalais kona-ba alterasaun dahuluk ba Lei nú. 10/2004, Lei Sistema Saúde, Konsellu Ministrus deside:

    la propoin renovasaun estadu emerjénsia, ne’ebé sei remata iha loron 28 fulan-novembru oinmai;
    aprova projetu Dekretu-Lei kona-ba medida exesionál no temporária sira vijilánsia sanitária nian hodi hatán ba  pandemia COVID-19.


    Kompara ho medida sira ne’ebé vigora hela, diploma ne’e mantein parte barak husi medida sira ne’ebé la’o hela no rejista alterasaun balun, hanesan, bainhira tama mai territóriu nasionál la presiza hetan autorizasaun husi Primeiru-Ministru, maibé tenke sujeita nafatin ba kontrolu sanitáriu no hatudu rezultadu negativu iha teste SARS-CoV-2 nian.
    Lisensa, autorizasaun no atu administrativu no dokumentu sira seluk mantein sira nia validade to’o loron 31 fulan-janeiru tinan 2022, naran katak prazu sira ne’e la fiksa tuir akordu internasionál ka tuir lei ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova tuir rezerva kompeténsia absoluta.
    Nafatin iha obrigasaun hodi halo izolamentu profilátiku obrigatóriu tuir saida maka molok ne’e define ona. REMATA

     
    hare tan
  • 17 novembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 17 fulan-novembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 17 fulan-novembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no, aprova ona projetu Dekretu-Lei ho objetivu atu kriasaun Administrasaun Munisipál Ataúru no hala’o alterasaun datoluk ba Dekretu-Lei nu. 3/2016, loron 16 fulan-marsu, ne’ebé altera husi Dekretu-Lei nu. 9/2018, loron 9 fulan-abril no nu. 54/2020, loron 28 fulan-outubru, ne’ebé korrije husi deklarasaun retifikasaun Prezidénsia Konsellu Ministrus nian nu.4/2020, loron 16 fulan-dezembru.
    Diploma ne’e aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho no kria no estabelese Administrasaun Munisipál Ataúru, ne’ebé sei simu kompeténsia adisionál iha área ambiente no turismu, nune’e define mós rejime espesiál ba organizasaun servisu Administrasaun Munisipál Ataúru.

    Konsellu Ministru aprova ona akordu ba projetu entre Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia nian (KOIKA) ba dijitalizasaun Sentru Nasionál Chega! no autoriza Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, atu asina.
    Tuir akordu ne’e, KOIKA sei hala’o kontribuisaun finanseira ida ho valór dolar amerikanu millaun lima atu harii sistema jestaun sustentavel ida ba Sentru Nasionál Chega nian!.
    Projetu ne’e ho objetivu atu hadi’a sistema prezervasaun arkivu no jestaun sentru nian, hodi estabelese Sentru Nasionál ida ba Edukasaun ho kualidade kona-ba Istória no Dame. Sei dezenvolve módulu formasaun sira ba manorin sira istória nian. Hakarak mós atu hametin kapasidade no parseria nasionál no rejionál sira ba rekonsiliasaun konflitu, harii dame no harii Estadu ba dezenvolvimentu sustentavel, liuhusi organizasaun sorumutuk nasionál no internasionál ba rekonsiliasaun no harii dame.

    Ikusliu, Konsellu Ministru delibera katak laiha objesaun atu modifika folin no prazu entrega obra, naran katak hala’o tuir lei no kontratu, kona-ba realizasaun obra reabilitasaun no manutensaun ba estrada Ermera-Fatubesi. Projetu deliberasaun ida-ne’e aprezenta husi Ministru Obras Públikas, Salvador Soares dos Reis Pires. REMATA 

     
     
    hare tan
  • 11 novembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan-novembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan-novembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, no aprova ona projetu proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál hodi ratifika adezaun Timor-Leste nian ba Konvensaun husi 1973, kona-ba Regulamentu Internasionál hodi evita abalroamentu sira iha Tasi-laran. Ministru Transportes no Komunikasoins, José Agustinho da Silva, maka aprezenta Projetu proposta rezolusaun ne’e. Konvensaun ida-ne’e elabora ho objetivu atu garante seguransa navegasaun nian no estabelese regra navegasaun sira ne’ebé ró-boot no ró-ki’ik sira seluk tenke tuir hodi evita abalroamentu iha tasi-laran.

    Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos aprezenta, kona-ba Estratéjia Nasionál ba Protesaun Sosiál (ENPS) ba períodu tinan 2021-2030.
    Objetivu hosi aprovasaun estratéjia ida-ne’e mak atu promove evolusaun integrada sistema protesaun sosiál nian, hodi haluan ninia kobertura no alkanse, atu nune’e, masimiza ninia impaktu iha redusaun ki’ak no vulnerabilidade nian.
    Estratéjia ne’e mós atu konsolida direitu sira ba seguransa sosiál no ba asisténsia sosiál nian, no mós asesu ho forma inkluziva ba servisu sosiál sira, ba edukasaun no ba saúde. ENPS ne’e estabelese nu’udar objetivu estratéjiku sira, hamenus ki’ak, hadi’a no habelar seguransa sosiál ba traballadór sira no dezenvolvimentu institusionál.

    Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Asuntus Parlamentares no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo, kona-ba kriasaun subsídiu ida ba profisionál sira ne’ebé dezenvolve ona atividade jornalístika, ho solisitasaun Governu nian, hodi fó sai notísia sira kona-ba virus SARS-CoV-2, durante estadu emerjénsia nian.
    Profisionál sira-ne’e hala’o ona sira-nia funsaun ho forma ezemplár, hodi kontribui ativamente ba divulgasaun informasaun ne’ebé kredivel no nesesária kona-ba prevensaun no kombate pandemia iha territóriu nasionál.
    MAPKOMS, liuhusi despaxu, maka sei aprova lista profisionál sira ne’ebé sei benefisia husi subsídiu ida-ne’e, bazeia ba informasaun ne’ebé fornese husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize ka husi Diresaun Nasionál Diseminasaun Informasaun.

    Ikusliu, Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, no Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hanesan Prezidente no Vise-Prezidente husi Komisaun Interministeriál ba Elaborasaun no Koordenasaun ba Ezekusaun Planu Vasinasaun kontra COVID-19, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba pontu situasaun kampaña vasinasaun kontra COVID-19.
    Vasinasaun joven sira ho idade entre tinan 12 to’o 17 hahú ona iha loron 27 fulan-outubru no to’o horiseik loron 10 fulan-novembru, totál joven na’in 15.002 ho idade 18 mai kraik simu ona vasina doze dahuluk.
    Kona-ba sira ne’ebé maka ho idade 18 liu, 76,4% simu ona pelumenus doze ida no 51% husi populasaun kompleta ona vasinasaun.
    Munisípiu tolu ho persentajen vasinasaun boot liu maka munisípiu Kovalima (93%), Vikeke (90,7%), no Dili (83,4%). Munisípiu sira ho persentajen vasinasaun ki’ik liu maka munisípiu Ermera (59,8%), Likisá (63,1%) no Bobonaru (63,6%). REMATA
    hare tan
26 27 28 29 30 31 32