RSS 

Komunikadus

  • Image
    12 agostu 2009Soru-mutu Konsellu Ministru iha loron 12 fulan Agostu tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU BA IMPRENSAReuniaun Konsellu Ministrus nian, loron 12 fulan Agostu tinan 2009
     
    Konsellu Ministrus halo soru-mutu iha loron Kuarta ida ne’e, loron 12 fulan Agostu tinan 2009, iha Sala Soru-mutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova:
     
    1. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Remuneratóriu ba membru sira husi Komisaun ba Funsaun Públika
    Membru sira Konsellu Ministrus nian ohin aprova Dekretu-Lei ne’ebé regulamenta remunerasaun mensál no subsídiu hirak ba membru sira husi Komisaun Funsaun Públika nian. Nune’e, membru sira Komisaun ne’e nian iha direitu ba remunerasaun mensál ida, bainhira hetan nomeasaun iha rejime dedikasaun eskluziva, ka subsídiu ida ba sesaun traballu nian, bainhira hetan nomesaun iha rejime dedikasaun parsiál.
    2. Resolusaun ne’ebé aprova Pesoál sira ne’ebé atu integra iha Komisaun Funsaun Públika nian
    Libório Pereira, ba prezidente no Abel Ximenes ho Olandina Caeiro nu’udár vogal sira, ne’e mak naran hirak ne’ebé hetan aprovasaun husi Konsellu Ministrus atu integra iha Komisaun Funsaun Públika nian.
    Konsellu Ministrus analiza mós:
    1. Aprezentasaun kona-ba Prioridade Nasionál sira
    Iha Soru-mutu Konsellu Ministrus ohin nian, Ministériu Finansas aprezenta atualizasaun hirak kona-ba Prioridade Nasionál sira ba trimestre da-2. Ita hotu hatene kontinuidade husi progresu maske iha meta ne’ebé sei la’o hela no sei atinje iha tinan nia rohan. Iha sentidu ida ne’e, prioridade balu hetan liu dezenvolvimentu duké sira seluk. Hodi hanoin fila-fali Prioridade Nasionál sira: Seguransa ai-han no agrikultura, dezenvolvimentu rurál, dezenvolvimentu ba rekursu umanu, protesaun sosiál no servisu sosiál sira, seguransa públika, Governu ne’ebé moos no efikáz no asesu ba justisa, atividade hirak oin mai sei hahú ho identifikasaun ba meta prinsipál rua no objetivu sira iha estrutura Prioridade Nasionál sira 2010 nian. Importante atu fó atensaun ba orsamentu no kofinansiamentu husi doadór sira, atividade ne’ebé atu dezenvolve atu evita frakasu no/ka instabilidade husi programa sira no estabelese pontu partida nian ida ba realizasaun multi-anuál husi Planu dezenvolvimentu estratéjiku.
    2. Rezolusaun ne’ebé aprova Komisaun Preparativu sira ba Munisípiu sira
    Iha Soru-mutu Konsellu Ministrus ohin nian, diskuti mós posibilidade atu estabelese Komisaun Preparativu Nasionál (KPN) ida no Komisaun Preparativu Distritál (KPD) ida KPN no KPD sei sai nu’udár apoiu Governu nian, liuliu Ministériu Administrasaun Estatál no Ordenamentu Teritóriu (MAEOT), atu hodi estabelese munisípiu foun sira. Papél Koordenasaun ba implementasaun prosesu desentralizasaun nian sai hanesan responsabilidade MAEOT nian no iha sentidu ida ne’e mak Ministériu ida ne’e diskuti, hó membru Governu nian sira seluk, responsabilidade hirak ne’ebé bele iha husi kada Komisaun hirak ne’e atu bele aprova iha tempu tuir mai.
     
     
     
    hare tan
  • Image
    10 agostu 2009Deklarasaun Porta-vóz IV Governu Konstitusional iha 10 Agostu 2009
    IV Governu Konstitusionál ne’ebé Kay Rala Xanana Gusmão kaer, kompleta ona tinan rua ho marku ka susesu ne’ebé boot tebes.
    hare tan
  • Image
  • Image
  • Image
    15 jullu 2009Soru-mutu Konsellu Ministru iha loron 15 fulan Jullu tinan 2009
    IV GOVERNU KOSTITUSIONAL
    SEKRETARIA ESTADO KONSELLU MINISTRUS
    KOMUNIKADU BÁ IMPRENSA
    Sorumutuk Konsellu Ministrus iha loron 15 fulan Jullu tinan 2009
     

    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Kuarta-feira ida ne’e, loron 15 fulan Jullu tinan 2009, iha Sala Sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu iha Dili, no aprova:
     

    1. Rezolusaun ne’ebé aprova Kriasaun ba Komisaun Interministeriál ba akompañament u iha projetu infraestrutura Estadu nian.
    Konsellu Ministrus aprova Komisaun Interministeriál ba Akompañamentu ba Projetu infraestrutura Estadu nian, ne’ebé halo parte husi membru Governu nian hotu-hotu ho projetu infra-estrutura ne’ebé hala’o hela no sei funsiona ho koordenasaun husi Vise-Primeiru-Ministru ba Asuntu jestaun Administrasaun Estadu nian. Komisaun ida ne’e atu halo akompañamentu ba ezekusaun servisu hirak ne’ebé iha ligasaun ba projetu fíziku hirak ne’ebé atu hala’o no hetan apoiu husi Gabinete Apoiu Tékniku nian ida. Gabineti Apoiu Tékniku mak iha kompeténsia atu organiza no hala’o kna’ar sekretariadu nian ba sorumutuk Komisaun Interministeriál, kria no mantein atualizadu baze dedadus ida kona-ba projetu fíziku hotu-hotu ne’ebé hala’o hela no aprezenta rekomendasaun sira kona-ba prosesu ezekusaun husi projetus (ho hanoin ida atu substitui, hadi’a ka aselera prosedimentu hirak ne’ebé mak vigora hela)
    2. Rezolusaun ne’ebé aprova Kriasaun ba Komisaun Interministeriál ba Dezenvolvimentu Rurál
    Komisaun Interministeriál ba Dezenvolvimentu Rurál (CIDR), ne’ebé ohin hetan aprovasaun, ho objetivu atu koordena programa hirak ba dezenvolvimentu rurál nian. Nia kompeténsia atu define área hirak ne’ebé sai nu’udar prioridade iha dezenvolvimentu rurál, asegura koordenasaun interministeriál ida ne’ebé di’ak iha definisaun, implementasun no ezekusaun husi projetu hirak, atu koordena no asegura ho parseiru sira ba dezenvovimentu. Halo parte iha Komisaun ne’e, Vise-Primeiru-Ministru ba Asuntu Jestaun Administrasaun Estadu nian hanesan (koordenadór), husi Ministra Finansas, Ministru Saúde, Ministru Edukasaun, Ministru Adminstrasaun Estatál i Ordenamentu Teritóriu, Ministru Ekonomia i Dezenvolvimentu hanesan (vise- koordenadór) Ministru Infra-Estrutura, Ministru Agrikultura i Peska no hetan apoiu husi Gabinete ba Apoiu Tékniku ida. Gabinete ida ne’e, sei partisipa husi Ministériu Ekonomia i Dezenvolvimentu (Sekretaria Estadu ba Dezenvolvimentu Rurál) Ministériu Infra-Estrutura no Ministériu Agrikultura i Peska, sei hetan funsaun atu fó apoiu ba CIDR iha koordenasaun ba programa, implementa ninia desizaun, dezenvolve diálogu entre VPM, Ministériu hirak ne’ebé relevante no parseiru dezenvolvimentu sira no iha tempu ne’ebé hanesan sei apoia kriasaun ba baze dedadus ida.
     

    3. Rezolusaun ne’ebé aprova Akordu Jerál ba Kooperasaun Ekonómika, Komersiál, Téknika, Sientífika i Kulturál entre Repúblika Angola no Repúblika Demokrátika Timor-Leste no nia respetivu Protokolu Komplementár kona-ba Kriasaun ba Komisaujn Bilaterál ida.
    Akordu ida ne’e atu halo metin liután lasu amizade no kooperasaun nian entre Repúblika rua ne’e no haree ba kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu husi Estadu rua ne’e. Bainhira konsulta entre Parte hirak ne’e favorese dezenvolvimentu ba relasaun bilaterál no kooperasaun kona-ba asuntu internasionál, tuir prinsípiu husi Karta Nasoens Unidas nian no norma hirak ne’ebé aseita iha mundu tomak kona-ba Direitu Internasionál, mak obriga atu harii Komisaun Bilaterál ida iha nível diplomátiku.
     

    4. Rezolusaun ne’ebé aprova Proposta ba Planu Estratéjiku husi CPLP ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste
    Haree ba importánsia atu hakle’an lasu kooperasaun nian ho paíz luzófonu sira ne’ebé inklui iha Komunidade Paíz sira ho Lian Portugés (CPLP) no interese Governu nian atu hadi’a promosaun, difuzaun no utilizasaun lian portugés, kapasitasaun téknika ba instituisaun públika sira, ho apoiu husi CPLP no ninia Estadu-Membru sira, membru sira husi Konsellu Ministru nian aprova Proposta ba Planu Estratéjiku CPLP nian ida ne’e.
     

    5. Dekretu Governu nian ne’ebé fiksa Valór husi Variável ba kálkulu ba Vensimentu PNTL nian.
    Governu fiksa ona ba Dólar ida valór Variável, ne’ebé prevee iha artigu 7o husi Dekretu Lei no 10/2009 loron 18 fulan Fevereiru, ba efeitu hirak kona-ba kálkulu ba renumerasaun baze husi Ajente no Ofisiál Polísia Nasionál Timor-Leste nian.
     

    6. Dekretu Governu nian ne’ebé fiksa Valór Mensál ba Subsídiu Alimentasaun ba PNTL
    Dolar Amérika 20 mak hanesan valór mensál ne’ebé Konsellu Ministrus aprova nu’udar subsídiu alimentasaun nian ba PNTL.
     

    Konsellu Ministrus analiza ona mós:
    1. Aprezentasaun ne’ebé aprova Polítika ba Enerjia Rurál
    Membru Konsellu Ministrus nian sira iha oportunidade hodi rona, husi parte Sekretaria Estadu ba Polítika Enerjétika, aprezentasaun kona-ba planu ba Polítika Enerjia rurál ne’ebé halo parte husi Polítika Enerjétika Nasionál. Ninia intensaun mak atu hamenus dependénsia enerjétika, hodi hamenus importasaun hirak ne’ebé tama nafatin mai rai laran, tanba ne’e presiza utiliza fonte enerjia alternativa no renovável hirak ne’ebé barak tebes iha país nia laran. Ho nune’e, iha zona oioin paíz ne’e nian ne’ebé enerjia sai hanesan rekursu ida ne’ebé kuaze la iha, sei bele haree iha polítika ida ne’e melloria ba kondisaun vida nian no kriasaun ba oportunidade foun iha nível husi atividade produtiva no servisu sosiál hirak ne’ebé iha área saúde no eduksasaun. Iha sorumutuk ohin loron nian halo aprezentasaun kona-ba sistema Biogás, posibilidade ba produsaun Biogás iha Timor-Leste no benefísiu hirak ne’ebé sistema ne’e sei fó: hamenus tesi ai, kontaminasaun ba bee hemu no insetu sira (tanba konsekuénsia husi moras) produsaun gás hodi te’in no naroman husi gás presaun nian. Enerjia eólika, sai hensan rekursu ida ne’ebé Timor-leste bele aproveita haree ba ninia situasaun Jeográfika no kondisaujn klima nian. Maski investimentu inisiál bele boot, sei bele haree diminuisaun ba poluisaun, bainhira utiliza enerjia renovável, no sei bele uza mós sistema íbridu karik laiha anin ho kapasidade sufisiente ba produsaun ne’e rasik.
     

    2. Aprezentasaun ne’ebe aprova Polítika Nasionál ba Kultura
    Ministériu Edukasaun, husi Sekretaria Estadu Kultura, aprezenta Rezolusaun ne’ebé aprova Polítika Nasionál ba Kultura. Polítika ida ne’e prevee prezervasaun no divulgasaun patrimóniu no valór kulturál i artístiku Timor-Leste nian liu husi konjuntu liña asaun ida ne’ebé inklui kriasaun lejislasaun, apoiu iha programa investigasaun, edukasaun i formasaun no harii infra-estrutura atu nune’é, suporta asosiasaun no atividade kulturál nune’é mós iha kolaborasaun ho entidade sira seluk ne’ebé relevante iha área kultura.
     
    hare tan
  • Image
  • Image
  • Image
    24 juñu 2009Soru-mutu Konsellu Ministrus loron 24 fulan Juñu tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

    KOMUNIKADU IMPRENSA
    Soru-mutu Konsellu Ministrus loron 24 fulan Juñu tinan 2009
     

    Konsellu Ministrus halo Soru-mutu iha loron-Koarta ida ne’e, loron 24 fulan Juñu tinan 2009, iha Sala soru-mutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova:

    1. Dekretu-Lei ne’ebé altera Rejime Jurídiku Notariado nian

    Tinan lima hafoin publikasaun husi Rejime Jurídiku Notariadu nian, no hó hanoin atu armoniza linguajen no termu tékniku sira atu fasilita interpretasaun ba aplikadór lei sira, propoin ona alterasaun balu atu adota medida hirak kona-ba simplifikasaun administrativa no lejitimasaun husi prosedimentu administrativu balun, hanesan introdusaun kona-ba mekanizmu justifikasaun no akizisaun nian husi direitu kona-ba propriedade imovel, no seluk-seluk tan no autorizasaun provizória ba ezersísiu husi atividade notariál husi notáriu sira ne’ebé la’ós timo-roan.
    Nune’e, regulamenta intervensaun ba notáriu iha átu hirak ne’ebé sujeita  ba restrisaun no proibisaun sira no estabelese kritériu objetivu sira atu  evita adosaun ba prosedimentu ne’ebé la hanesan iha repartisaun notariál ida-idak.
    Diploma ida ne’e prevé mós, tanba kuadru espesializadu sira iha área rejistu no notariadu nian la to’o, admisaun ba notáriu sira husi país sira ho sistema sivilista ba efeitu hirak kona-ba atividade notariál, no ida ne’e restrita funsaun téknika sira.
    Alterasaun hirak ne’e lejitima prátika hirak ne’ebé iha vigór no adekua rejime notariál ba realidade país nian hodi konkretiza objetivu ida husi hirak seluk Governu Konstitusionál IV nian ne’ebé temi kona-ba konsolidasaun ba notariadu no asesu ba justisa.[1]
     

     


    2. Dekretu-Lei ne’ebé kria Regulamentu Notariál

    Rejime Jurídiku Notariadu nian estabelese orientasaun polítika sira ba sistema notariál Timor-leste nian no fó ba Governu responsabilidade atu regulamenta orientasaun polítika hirak ne’ebé define iha diploma legál ida ne’e. Hó dalan  ida ne’e, diploma ne’e regulamenta Rejime Jurídika Notariadu nian liuliu livru notariál nian sira, ninia eskriturasaun, guarda no arkivu, ata notariál sira no emisaun ba kópia, atestadu no sertifikadu sira.
    Importante mós atu hatete katak, Dekretu-Lei ne’e elabora ho baze iha sistema jurídiku ne’ebé pretende duni ba país hanesan iha lei hirak ne’ebé iha ona vigór no ne’ebé temi kona-ba  Kódigu Prosesu Sivíl, husi Sosiedae Komersiál no Rejistu Komersiál, Rejime Jurídiku husi ema Koletiva sira sein fin lukrativu no Projetu kódigu Sivíl.
    Hó Lei ida ne’e pretende utiliza meiu informátiku sira nu’udar forma simplifikasaun administrativa ne’ebé temi kona-ba resposta ba pedidu husi utente sira  relasiona ho komunikasaun entre servisu sira liu husi via eletrónika.
    Konsellu Ministru analiza  mós:

    1. Diploma Ministeriál ne’ebé kria Tarifa Sosiál ba Eletrisidade.

    Membru Konsellu Ministru nian sira iha oportunidade hodi apresia posibilidade atu kria tarifa sosiál ida hó hanoin katak oferta tarifa subsidiada ba eletrisidade hanesan prátika ida ne’ebé komún iha país karensiadu sira. Iha país hirak ne’e Estadu kontribui ba enerjia elétrika nia folin hodi benefisia sosiedade.
     
    hare tan
203 204 205 206 207