RSS 

Komunikadus

  • Image
    24 juñu 2009Soru-mutu Konsellu Ministrus loron 24 fulan Juñu tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

    KOMUNIKADU IMPRENSA
    Soru-mutu Konsellu Ministrus loron 24 fulan Juñu tinan 2009
     

    Konsellu Ministrus halo Soru-mutu iha loron-Koarta ida ne’e, loron 24 fulan Juñu tinan 2009, iha Sala soru-mutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova:

    1. Dekretu-Lei ne’ebé altera Rejime Jurídiku Notariado nian

    Tinan lima hafoin publikasaun husi Rejime Jurídiku Notariadu nian, no hó hanoin atu armoniza linguajen no termu tékniku sira atu fasilita interpretasaun ba aplikadór lei sira, propoin ona alterasaun balu atu adota medida hirak kona-ba simplifikasaun administrativa no lejitimasaun husi prosedimentu administrativu balun, hanesan introdusaun kona-ba mekanizmu justifikasaun no akizisaun nian husi direitu kona-ba propriedade imovel, no seluk-seluk tan no autorizasaun provizória ba ezersísiu husi atividade notariál husi notáriu sira ne’ebé la’ós timo-roan.
    Nune’e, regulamenta intervensaun ba notáriu iha átu hirak ne’ebé sujeita  ba restrisaun no proibisaun sira no estabelese kritériu objetivu sira atu  evita adosaun ba prosedimentu ne’ebé la hanesan iha repartisaun notariál ida-idak.
    Diploma ida ne’e prevé mós, tanba kuadru espesializadu sira iha área rejistu no notariadu nian la to’o, admisaun ba notáriu sira husi país sira ho sistema sivilista ba efeitu hirak kona-ba atividade notariál, no ida ne’e restrita funsaun téknika sira.
    Alterasaun hirak ne’e lejitima prátika hirak ne’ebé iha vigór no adekua rejime notariál ba realidade país nian hodi konkretiza objetivu ida husi hirak seluk Governu Konstitusionál IV nian ne’ebé temi kona-ba konsolidasaun ba notariadu no asesu ba justisa.[1]
     

     


    2. Dekretu-Lei ne’ebé kria Regulamentu Notariál

    Rejime Jurídiku Notariadu nian estabelese orientasaun polítika sira ba sistema notariál Timor-leste nian no fó ba Governu responsabilidade atu regulamenta orientasaun polítika hirak ne’ebé define iha diploma legál ida ne’e. Hó dalan  ida ne’e, diploma ne’e regulamenta Rejime Jurídika Notariadu nian liuliu livru notariál nian sira, ninia eskriturasaun, guarda no arkivu, ata notariál sira no emisaun ba kópia, atestadu no sertifikadu sira.
    Importante mós atu hatete katak, Dekretu-Lei ne’e elabora ho baze iha sistema jurídiku ne’ebé pretende duni ba país hanesan iha lei hirak ne’ebé iha ona vigór no ne’ebé temi kona-ba  Kódigu Prosesu Sivíl, husi Sosiedae Komersiál no Rejistu Komersiál, Rejime Jurídiku husi ema Koletiva sira sein fin lukrativu no Projetu kódigu Sivíl.
    Hó Lei ida ne’e pretende utiliza meiu informátiku sira nu’udar forma simplifikasaun administrativa ne’ebé temi kona-ba resposta ba pedidu husi utente sira  relasiona ho komunikasaun entre servisu sira liu husi via eletrónika.
    Konsellu Ministru analiza  mós:

    1. Diploma Ministeriál ne’ebé kria Tarifa Sosiál ba Eletrisidade.

    Membru Konsellu Ministru nian sira iha oportunidade hodi apresia posibilidade atu kria tarifa sosiál ida hó hanoin katak oferta tarifa subsidiada ba eletrisidade hanesan prátika ida ne’ebé komún iha país karensiadu sira. Iha país hirak ne’e Estadu kontribui ba enerjia elétrika nia folin hodi benefisia sosiedade.
     
    hare tan
  • Image
    17 juñu 2009Soro-mutu Konsellu Ministrus iha loron 17 fulan Juñu tinan 2009
    REPÚBLIKA DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE

    IV GOVERNU KONSTITUSIONAL

    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTURS


    KOMUNUIKADU BÁ IMPRENSA

    Soro-mutu Konsellu Ministrus, Kuarta-feira loron 17 fulan Juñu tinan 2009


    Konsellu Ministrus hala’o tiha soru-mutu ohin Kuarta-feira, loron 17 fulan Juñu tinan 2009, iha Sala soru-mutu Konsellu Ministrus, iha Palásiu Governu, iha Dili no diskuti asuntu hirak hanesan tuir mai ne’
     
    1. Proposta Lei Kontra Violênsia Doméstika
    Konsellu Ministrus diskuti iha nia sorumutuk ohin diploma lejislativu ida relasiona hó kombate ba violênsia doméstika.
    Dokumentu ida ne’e atu halo hanesan marku ida iha sensibilizasaun ba povo timorense ba nesesidade atu previni, investiga no hodi hatan ba krime violênsia, ne’ebé kria daudauk ne’e hó aprovasaun Kódigu Penal.
    Lei ida ne’e iha hanesan objetivu esensial, bá promosaun kampaña edukativa ne’ebé fó korajen bá mudansa sosial no kultural hodi halakon kauza espesífika sira ne’ebé bele hamosu krimi hirak  ne’e iha Timor-Leste.
    Iha kontestu ida ne’e, no hodi hametin nafatin unidade familia nian, projetu estabelese luta hasoru violénsia doméstika hanesan kestaun interese públiku ida, hodi buka involve parseiru sosial hotu, órgaun Estadu nian, Sosiedade sivil, konfisaun relijioza, komunikasaun sosial  no liu-liu ema hotu hotu, iha polítika  ba prevensaun  no apoiu ba vítima sira ne’ebé hetan tratamentu la diak liu husi kampaña sensibilizasaun opiniaun públika, iha àrea ensinu, hamutuk hó autoridade, no seluk tan.
     
    Konsellu Ministrus entende atu fila hikas hodi analiza diploma ida ne’e iha sorumutuk oin mai.


    2. Aprezentasaun kona-ba Revizaun Rejime Vistu nian

    Tuir separasaun ba Servisu Migrasaun husi Polisia nasional Timor-Leste, ne’ebe liu ba sei halo parte iha PNTL, servisu hirak ne’e aprezenta ona bá Konsellu Ministrus projektu dezenvolvimentu no melloramentu sistema kona-ba entrada ema estranjeiru iha territóriu nasional.
    Revizaun ida ne’e liu husi implementasaun ba rejime ida kona-ba entrada ida rigirozu liu no kontroladu, no respeita tipu vistu ne’ebe fó bá ema estrajeiru sira.
    Husi parte seluk, kontrolu boot ida ne’e liu mos husi dezenvolvimentu sistema informátiku ida kompletu liu, ne’ebé bele halo ligasaun ida iha tempu loloos bá postu entrada hotu-hotu iha Timor-Leste, hodi fó vistu sira tuir situasaun vizitante ida-idak nian hodi bele kontrola diak liu tan sira ne’ebé hela iha país ida ne’e.
     

    3. Aprezentasaun kona-ba Institutu Mikro-finansas

    Konsellu rona tiha aprezentasaun husi Direktur Jeral projektu kona-ba haburas Institutu Mikro-finansas no iha hanoin atu nia sai entidade finanseira ida ne’ebé ema hotu bele fó fiar bá.
    Timor-Leste foin daudauk ne’e sai nu’udar titular úniku ba Fundasaun  Redusaun Pobreza nian, ne’ebé hari iha tempu administrasaun tranzitória husi Nasoñs Unidas ne’ebe halo jestaun ba institutu ne’e.  Iha aspektu ida ne’e hakarak habelar âmbitu atuasaun entidade ne’e nian, liu husi hari tan delegasaun iha rai laran no aumenta kapasidade  fó kréditu ho montante ki’ik, liu-liu iha àrea rural, hodi fó benefisiu bo’ot ba populasaun  sira no presta servisu ida diak liu ba grupu hirak nu’udar alvu, hanesan komersiante ki’ik, agrikultor sira, emprezáriu ki’ikoan no funsionáriu públiku sira.

    Aprezentasaun kona-ba “Projektu Nasional Konexaun”

    Konsellu Ministrus rona tiha aprezentasaun ida kona ba projektu dezenvolvimentu rede informátika ida Governu nian.
    Projektu ne’e atu fornese portal internet ida independente bá Governu, hadia diak liu tan ligasaun entre ministériu sira no servisu Governu nian sira, iha nivel sentral no lokal, no ajuda bá implementasaun no dezenvolvimentu prosesu deskonsentrasaun husi servisu administrasaun públika, mak hanesan hirak iha àrea agrikultura, edukasaun, saúde, justisa , finansas no planeamentu.
    Baze husi projektu ne’e, atu hadia diak liu tan sistema no jestaun informasaun iha Administrasaun Públika, liu husi fornesimentu internet no hodi fasilita komunikasaun dadus nian entre servisu sira.
     
    Ikus mai Konsellu Ministrus aprova ona :

    Rezolusaun ne’ebe aprova “Akordu Finansiamentu entre Ajênsia Kooperasaun Internasional husi Japaun no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste bá Projektu Melloramentu urjente Sistema Abastesimentu Bee iha Bemós-Díli.

    Akordu ne’e hetan tiha ona asinatura iha loron 26 fulan Maiu liu ba, ne’ebé estabelese finansiamentu ida, mai husi Governu Japaun nian ba Projetu sistema abastesimentu bee iha Bemós ho valór osan dólar amerikanu $7,151,867.18.

    Dekretu-Lei ne’ebe altera Rejime Pensaun Kombatentes no    Mártires ba Libertasaun Nasional

    Konsellu Ministrus aprova ona korresaun ki’ikoan ida husi dekretu-lei no.
    15/2008, loron 4, fulan Juñu, kona-ba pensaun ba Kombatentes Libertasaun Nasional.
    Alterasaun ida ne’e atu korriji difikuldade ida ne’ebé mosu iha dokumentu identifikasaun nian ne’ebe lei exiji bá pensionista sira atu fó prova sira nia direitu; nuné, tanba  eis-Kombatente sira laiha kartaun eleitor no servisu kompetente Administrasaun Estatal nian lá halo resenseamentu ida  ne’ebé permanente hodi bele hetan kartaun eleitor iha momentu ne’e, tan ne’e presiza duni kria mekanismu ida seluk ba identifikasaun pesoal ne’ebe bele halo identifikasaun ne’e.
    Ida ne’e liu husi fó sai atestadu hó fotografia husi Xefe Suku hodi hetan sertidaun ida bá eleitor.
    Hateten tan katak alterasaun ne’e halo dei’t ba pontu balu no revizaun ida bo’ot ba diploma ida ne’e sei halo bainhira halo alterasaun ba Estatutu Kombatentes Libertasaun Nasional nian ne’ebé oras ne’e dadauk hala’o hela diskusaun iha Parlamentu Nasional.
    hare tan
  • Image
    10 juñu 2009Soru-mutuk Konsellu Ministrus loron 10 fulan Juñu tinan 2009
    REPÚBLIKA  DEMOKRÁTIKA TIMOR-LESTE
    IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU BA IMPRENZA
    Sorumutuk Konsellu Ministru loron 10 fulan Juñu 2009

    Konsellu Ministrus hala’o tiha  iha Kinta-feira semana liu ba, loron 10 fulan Juñu,2009, iha Sala Soru-mutu Konsellu Ministrus, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova tiha :
    1.Proposta  ba Lei Seguransa Nasionál, Defeza Nasionál no Seguransa Interna.
    Konsellu Ministru aprova tiha ona iha nia sorumutuk  semana liu ba Proposta ba Lei lunbun oan ida ne’ebé oras daudaun sujeita ona ba Parlamentu Nasionál, koná-ba Seguransa Nasionál,  Defeza Nasionál no Seguransa Interna.
    Proposta ba lei  hirak ne’e,bainhira mak aprovada hosi Parlamentu, sei hola forma ida ba quadru legal ne’ebé mak hetan iha área defeza no seguransa, falta deit atu aprova tan Proposta ba Lei Proteksaun Sivil.
    Governu ho medida lejislativa hirak ne’e fó tan pasu ida hodi kumpri Programa ne’ebé mak tau hodi ezekuta ba iha enkuadramentu jurídiku no halo definisaun konseptual tuir Seguransa Nasionál,hanesan kontibuisaun ba Dame no Estabilidade.
    1- Proposta ba Lei Seguransa Nasionál
    Proposta ba lei ida ne’e  sei mai disiplina exersísiu  ne’ebé koordenadu ba aktividade Estadu nian iha defeza ba nia membru principal sira : ba atu define polítika ida iha mat’eria Seguransa Nasionál (hodi halo karakterizasaun no forsa ba defeza, forsa no servisu seguransa no ajente ba proteksaun sivil) atu hodi garante dezenvolvimentu  bele hatam ba nia aktividade iha matéria Defeza Nasionál, Seguransa Interna no Proteksaun Sivil;  iha kuadru Sistema  Integradu ba Seguransa Nasionál  mak  empeñu operasional hamutuk  iha lei ne’ebé mak propoin hodi regula, bainhira mak apresenta beibeik hanesan forma únika ida ba atu kumpre objektivo Estadu nian, hodi kontra ameasa sáida deit ka risku ba nia membru principal sira.

    1.2-Proposta ba Lei Defeza Nasionál
    Proposta ba Lei Defeza Nasionál estabelese tiha ona prinsípiu, objektivu, orientasaun no medida ne’ebé mak adopta husi Estadu Timorense no ba nia sidadaun sira atu hodi garante independênsia nasionál, ba integridade ninia territóriu no liberdade no seguransa ba nia populasaun hirak ne’e hela iha rai ne’e husi kualkuer atake ka ameasa husi rai liur.
    Ba efeitu ida ne’e refere katak Defeza Nasionál (halo ona karakterizasaun no prinsípiu), Polítika Defeza Nasionál karakteriza tiha, objektivu permanente no Konseitu Estratéjiku ba Defeza no Seguransa Nasionál) ba Estrutura superior iha Defeza Nasionál (halo ona kompozisaun no atribuisaun ba órgaun soberana, halo plano estratéjiku ba forsa, halo organizasaun no halo la’o ba Forsa Armada Timor-Leste, dever Defeza Nasionál,hodi halo empeñu ba F-FDTL no Estatutu Militar nian.
    1.3-Proposta ba Lei Seguransa Interna
    Seguransa Interna ne’e aktividade ida mak hala’o  hosi Estadu  atu hodi  garante ordem, seguransa no trankuilidade públika, hodi proteje ema no rikusoi, garante exersísiu ba direitu no liberdade fundamental ba sidadaun sira, prevene no kombate kriminalidade violenta no organiza,liu-liu terorismu, sabotajem no espionajem, no prevene atu hodi hamenus katástrofe natural, defende ambiente no preserva saúde públika no hodi asegura funsionamento normal ba instituisaun sira.
    Prevê  mos posibilidade ba atribui ba entidade seluk, públika ka privada, hodi halo realizasaun ba aktividade seguransa privada, tuir lei no kondisaun ne’ebé mak atu mai definine iha lejislasaun rasik.

    2.Akordu Básiku kooperasaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Reinu España.
    Konsellu Ministru analiza no aprova tiha ona Akordu Básiku Kooperasaun entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Reinu España.
    Ba akordu ida ne’e Timor-Leste no España propoin atu dezenvolve aktivdade kooperasaun ba area interesse principal. Entre área interese hirak ne’e  konta katak, liu-liu, ba servisu social básiku, akondisionamentu ba infra-estrutura no apoiu ba dezenvolvimentu iha sector produtivu, promosaun cultural no dezenvolvimentu ba investigasaun sientífika no teknolójika.

    3.Proposta ba Resolusaun kona-bá Adezaun ba Konvensaun Viena Ba Proteksaun Kamada Ozonu no Protokolu Montreal Ba Hamenus Substánsia ne’ebé hodi Empobrese Kamada Ozono
    Konsellu Ministru, iha nia sorumutuk semana liu ba, analiza no haksesuk tiha mós proposta Rezolusaun ida  atu hodi hato’o ba Parlamentu kona-bá Adezaun Timor-Leste ba Konvensaun Viena Ba Proteksaun Kamada Ozono no Protokolu Montreal Ba Hamenus Substánsia ne’ebé atu hodi Empobrese Kamada Ozono.
    Instrumentu kooperasaun internasionál hirak ne’e  tuir nesesidade atu promove entreajuda iha proteksaun kamada ozono hasoru risku deteriorasaun, tan deit funsaun emisaun ba substánsia kímika balun.
    Bainhira hala’o tiha adezaun Timor-Leste ba Konvensaun Viena no ba Protokolu Montreal, Timor-Leste sei bele rekuza importasaun ba produtu no ekuipamentu  ne’ebé mak produz ka kontém substánsia  la diak ba ambiente no ne’ebé konsta ba Anezu Protokolu Montreal, hanesan importa ka exporta produtu ne’ebé mak produz substánsia hirak ne’e ka  sira ne’ebé mak halo parte ba nia kompozisaun.
    hare tan
  • Image
  • Image
186 187 188 189