RSS 

Komunikadus

  • 30 setembru 2009Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 30 fulan Setembru tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU IMPRENSA
    Soru-mutu Konsellu Ministrus loron 30 fulan Setembru tinan 2009
     
    Konsellu Ministrus hala’o Soru-mutu iha loron Kuarta, loron 30 fulan Setembru tinan 2009, iha Sala Soru-mutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova:
     
    1. Dekretu-Lei ne’ebé Aprova Rejime Aprovizionamentu Espesiál ba Projetu Prioritáriu sira
    Governu Timor-Leste iha kompromisu atu hadi’a di’ak liután sistema aprovizionamentu ba projetu fíziku hirak ne’ebé la’o dadauk, liuliu iha Distritu no Sub-Distritu sira. Kontinua kompromete mós atu promove dezenvolvimentu ba kapasidade iha setór privadu nasionál, hodi fó ba emprezáriu sira husi distritu kapasidade no responsabilidade atu estabelese ligasaun ho empreza lokál sira (sub-distritu nian sira). “Pakote Referendu”, inisiativa espesiál ida, mai husi projeitu ki’ik sira ne’ebé lokaliza iha sub-distritu sira, ne’ebé sai hanesan prioridade ba Distritu sira, ne’ebé Governu identifika atu ezekuta husi empreza lokal sira. Ho Dekreitu-Lei ne’e, Governo kria prosedimentu espesiál ida kona-ba husu kotasaun ba projetu hirak ne’ebé identifika ona iha diploma tuir kritériu prioridade no importánsia nian ba dezenvolvimentu nasionál ne’ebé permite Estadu atu oinsá hamosu no fo kbiit ba imprenza ki’ik no mediu Timor nian. Identifika mós obra prioritária sira iha ámbitu kontrolu ba mota boot no reabilitasaun urjente ba estrada hirak ne’ebé iha kondisaun ladi’ak.
    2. Dekretu-Lei kona-ba Ajuda Kustu ba Dezlokasaun Servisu nian iha Interior País Nian
    Diploma ida ne’e , ne’ebé tama iha vigór iha loron 1 fulan Janeiru tinan 2010, atu regula fó ajuda kustu nian ba dezlokasaun servisu nian iha Timor-Leste, no atualiza montante ne’ebé refere. Ajuda kustu nian sira ne’e ninia kondisaun no finalidade eskluziva mak, fó kompensasaun ida ba despeza sira ho alojamentu, alimentasaun no sira seluk,ne’ebé mosu tanba dezlokasaun sira ne’ebé la’ós iha servisu fatin baibain, ba servisu estadu nian.
     
    3. Lisensiamentu no akreditasaun ba Instituisaun Ensino Superiór sira
    Hafoin rona tiha relatóriu husi Ministériu Edukasaun no nia konkluzaun sira, Konselllu Ministrus hakotu atu haree filafali rezolusaun kona-ba simu estudante foun sira husi parte instituisaun ensino superiór sira ne’ebé la prienxe kondisaun hirak ne’ebé ezije atu bele hetan akreditasaun. Nune’e, UNDIL (Universidade Dili) no UNITAL (Universidade Oriental) kontinua ho prosesu akadémiku, inklui simu estudante foun. Maske nune’e, períodu teste nian, ba tinan ida, mantein nafatin tuir desizaun ne’ebé iha ona, hanesan mós apoiu hirak ne’ebé bele iha husi parte Governu, liu husi Gabinete Asesoria Primeiru Ministru ba Sosiedade Sivíl ba instituisaun rua ne’e, atu instituisaun rua ne’e bele alkansa ezijénsia mínima hirak ne’ebé mak presiza ba nia revalidasaun no akreditasaun iha tinan oin. Mantein mós, desizaun ne’ebé hanesan kona-ba AKAKOM (AcademiaComputer Klik) atu bele halo koordenasaun ho Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu no ajusta kursu sira ba nivel formasaun profisionál, la ses husi kritériu no parámetru hirak ne’ebé Sekretaria Estadu Formasaun Profisionál no Empregu estabelese. Atu halo ajustamentu hirak ne’e, AKAKOM bele mós, hetan asesu kona-ba apoiu husi governo, ne’ebé Gabinete Asesoria Primeiru Ministru nian ba Sosiedade Sivíl disponibiliza tiha ona.
     
    4. Tulun finanseira ba Filipina tanba Inundasaun.
    Hodi hatán ba apelu Governu Filipinu nian ne’ebé fó sai ba komunidade internasionál atu haree kona-ba katástrofe ne’ebé país ne’e hetan dezde sábadu dadeersan, Governo Repúblika Demokrátika Timor-Leste, nu’udar solidariedade ba povu no Governu Filipina, hakotu atu fó tulun finanseiru hodi bele ajuda país ne’e atu rezolve mota boot ne’ebé aat liu iha tinan 40 ikus ne’e.
     
    Konsellu Ministrus analiza mós:
    1 .Diskusaun kona-ba Prosedimentu Alfandegáriu
    Prosesu implementasaun ba projetu investimentu nian sira, ne’ebé iha relasaun ho atrazu hirak ne’ebé servisu alfándega nian enfrenta, liuliu ida ne’ebé temi kona-ba projetu investimentu estranjeiru.
    2. Rezolusaun kona-ba Kriasaun Parlamentu Juventude / FOINSA’E
    Liu metade husi populasaun Timor-Leste iha idade menus husi tinan 30. Parte importante ida husi sosiedade ne’ebé hatudu ona katak sira fundamentál ba dezenvolvimentu País nian, no merese hetan atensaun espesiál iha Politika Nasionál ba Juventude Timor-Leste nian (PNJ) hodi dudu foin sa’e sira atu ezerse sira nia direitu no devér ne’ebé la ses husi sira nu’udar sidadaun ho forma ne’ebé lolós no responsável. Ida ne’e hanesan baze fundamentál ida ba dezenvolvimentu sustentável. Tanba konsidera katak papél foin sa’e sira nian importante ba futuru Nasaun nian, Estadu Timor-Leste, liu husi titulár sira órgaun soberania nian, hakarak kria espasu ida ba aprendizajen no prátika demokrasia nian ho objetivu prinsipál mak atu sensibiliza no inisia foin sa’e sira iha partisipasaun demokrátika no sívika, hodi estimula sira atu ezerse sira nia direitu no devér polítiku iha futuru, liu husi identifikasaun no kompriensaun ba problema hirak sosiedade timor nian.
    hare tan
  • Image
    23 setembru 2009Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 23 fulan Setembru tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

    KOMUNIKADU IMPRENSA
    Sorumutuk Konsellu Ministrus loron 23 fulan Setembru tinan 2009
     

    Ohin Kuarta-feira, loron 23 fulan Setembru tinan 2009, Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Sala Sorumutuk Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova tiha ona:
    1. Rezolusaun kona-ba Komisaun atu haree hikas fali Misaun Forsa Estabilizasaun Internasionál
    Haree ba estabilizasaun seguransa iha Timor-Leste, iha tinan rua ikus ne’e nia laran, períodu ne’ebé fó atensaun mós kona-ba estabilidade sosiál no polítika efektiva, no hodi halo ita nia rain iha forsa seguransa no defeza ne’ebé iha kapasidade atu kumpre misaun ne’ebé fó ba sira, Governu deside atu nomeia Komisaun ida atu halo avaliasaun kona-ba nesesidade atu kontinua mantein prezensa Forsa Estabilizasaun Nasionál, (ISF) iha territóriu.Estatutu ISF harii iha fulan Maiu tinan 2006, liu husi akordu ida, asinadu entre governu Timor-Leste no Austrália, hodi estabelese fali situasaun seguransa nasionál. Tuir akordu ida ne’e, forsa polisiál no militar hotu-hotu, nasionál no internasionál, sei xefia hosi komandu autralianu.Iha fulan Agostu tinan 2006, rezolusaun ida husi Konsellu Seguransa nasoens Unidas nian, mai revoga (hasai tiha) liafuan balu husi kordu ida ne’e, hodi fó mandatu ida ba UNMIT hodi halo restaurasaun no manutensaun ba orden públika iha Timor-Leste.Iha Dezembru tinan 2006, Komandu Polísia, nasionál no internasionál, entrega tiha ba Nasoens Unindas hafoin halo tiha assinatura akordu ida ho UNMIT, hodi regula relasaun entre UNPOL no Estadu Timor-Leste.Iha Janeiru tinan 2007, liu husi akordu trilaterál entre Timor-Leste, Austrália no Nasoens Unidas, rekoñese tiha katak, kbit polísia nian ne’ebé fó ba sira, tuir akordu assinadu iha fulan Maiu tinan 2006 – labele aplika ona.Nune’e, haree kona-ba alterasaun Misaun ISF, Konstituisaun Repúblika Timor-Leste no desizaun foin lalais ne’e nian husi Konsellu Defeza no Seguransa, Governu, hatan ba desizaun Konsellu Superiór Seguransa, deside ona atu nomeia Komisaun ne’ebé sei haree fila fali Misaun ISF, iha Timor-Leste.
    2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Orgánika Servisu Migrasaun
    Kriasaun Servisu Migrasaun – haketak hosi PNTL husi IV Governu Konstitusionál – reprezenta oportunidade ida atu dezenvolve organizasaun ida, orientada husi servisu profisionál sira ne’ebé iha kapasidade atu ezekuta meta hirak ne’ebé Governu define tiha ona, ba aktividade migrasaun.Servisu Migrasaun iha responsabilidade jerál tuir termu lei Imigrasaun i Azilu, atu kontrola movimentu ema sira nian ne’ebé mak tama no sai husi paíz, hodi kontrola no monitoriza mós prezensa ema estranjeiru iha territóriu nasaun nia laran.Dezenvolvimentu Lei Orgánika Servisu Migrasaun nian, hodi assegura atu servisu iha kondisaun organizasionál no lejislativa nesessária, atu hala’o jestaun migratória ida ne’ebé diak.
    3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Estatutu Pesoál Servisu Migrasaun nian
    Servisu Migrasaun (SM), harii hanesan entidade ida ne’ebé ketak, dependente diretamente ba Membru Governu Responsável ba Área Migrasaun, no nia estatutu pesoál SM nian, tenke regula hosi ninia lejislasaun rasik.Nune’e, implementasun ba Lei Orgánika Servisu Migrasaun, ezije atu harii karreira rejime espesiál ida (hodi fó konsiderasaun ba prinsípiu Lei no Regulamentu Funsaun Públika nian) ne’ebé ajusta ba konteúdu funsionál no ba estrutura espesífika SM nian.
    4. Rezolusaun ne’ebé aprova Polítika Nasionál Kultura
    “Koloka Kultura ba servisu afirmasaun Nasaun no Estadu timorense” nu’udar prioridade ne’ebé define tiha ona husi IV Governu Konstitusionál iha ninia programa ba períodu lejislativu entre tinan 2007 no 2012.Prezervasaun no divulgasaun ba patrimóniu no valór kultural no artístiku Timor-Leste nian, prevee tiha ona iha polítika ida ne’e, liu husi konjuntu liña asaun ida, ne’ebé inklui kriasaun lejislasaun, apoiu ba programa investigasaun, edukasaun no formasaun, no edifikasaun infraestrutura.Nune’e Governu mak iha kompeténsia atu koordena no ezekuta polítika ne’ebé defini tiha ona, atu haree liu ba prezervasaun patrimóniu kulturál, hodi promove mós apoiu ba asosisaun no atividade kulturál, apoiu ba promosaun kona-ba fó sai informasaun ne’ebé iha interese kulturál, iha suporte barak-barak, nune’e mós kolaborasaun ho entidade sira seluk ne’ebé iha atensaun liu ba knar ne’ebé relevante iha área kulturál.Lei Órgánika Ministériu Edukasaun nian, prevee no define Biblioteka Nasionál hanesan Institutu Públiku ne’ebé atu harii, hodi asume responsabilidade kona-ba jestaun biblioteka no nível nasionál.
    hare tan
  • Image
    2 setembru 2009Soru-mutu Konsellu Ministru iha loron 2 fulan Setembru tinan 2009
    GOVERNO KONSTITUSIONAL IV
    SEKRETARIA ESTADU BA KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU IMPRENSASoru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 2 fulan Setembru tinan 2009
    Konsellu Ministrus hala’o soru-mutu iha kuarta loron 2 fulan Setembru tinan 2009, iha Sala Soru-mutu Konsellu Ministrus nian, Palásiu Governu, iha Díli, no aprova tiha ona:
    1. Dekretu-Lei ne’ebé altera Rejime Salariál ba Polísia Nasional Timor-Leste
    Dekretu-Lei ne’e hodi hare’e fila fali aspektus balun husi Rejime Salariál ba Polísia Nasional Timor-Leste, espesifikamente ba rejime tranzisaun nian.Nune’e, Governu entende atu, temporariamente, husi nivél remuneratórius sira hotu, to’o elementus sira hotu Polísia Nasional Timor-Leste nian ne’ebé koloka iha eskalaun sira ne’ebé koresponde ba.Retributivu rejime foun ida ne’e atu valoriza dinámika forsa Polisia nian no, nune’e mos, kria kondisaun hodi fo resposta kabal ida ba kualidade hodi hala’o seguransa no moris hakmatek sidadaun nian.Sentidu ne’e, atu fo ba Polísia Nasional Timor-Leste rejime salarial ida tuir natureza servisu publiku nian ne’ebé fo ba komunidade.
    Konsellu Ministrus mos aniliza:
    2. Halo analiza ba Dekretu-Lei ne’ebé aprova Orgánika Servisu Migrasaun nian
    hare tan
  • Image
    16 setembru 2009Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 16 fulan Setembru tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU BA IMPRENSAReuniaun Konsellu Ministrus nian, loron 16 fulan Setembru tinan 2009
    Konsellu Ministrus halo soru-mutu iha loron Kuarta ida ne’e, loron 16 fulan Setembru tinan 2009, iha Sala Reuniaun Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova:
    1. Akordu Dupla Tributasaun ho Portugal no Memoradu entedimentu ho Portugal kona-ba Akordu Dupla Tributasaun.
    Objetivu konvensau ne’e nian, atu evita Dupal Tributasaun no preveni evazaun fiskál iha matéria imposta ba Rendementu, hodi aplika ba ema hirak ne’ebé hela iha Estadu ka Estadu rua ne’e hotu. Hó forma ida ne’e, define ona katak Estadu sei aplika tributasaun ba rendimentu bein imobiliáriu, lukru empreza nian, trasporte tasi no aéreu, empreza asosiada sira, dividendu, juru, royaltie, mais-valia, profisaun independente, profisaun dependete, artista no desportista sira, persentajen husi membru konsellu nian sira, pensaun, remunerasaun públiku, profesór investigadór, estudante sira.
     

    2. Memoradnu Entendimntu nian hó Portugál kona-ba Kooperasuan Téknika
    Memorandu ida ne’e intesifika, hó forma jerál no ba tempu naruk, Kooperasaun iha área Finansa no Administrasaun Públika nian. Marak mós kona-ba importánsia atu dezenvolve modalidade oioin ba asaun hirak ne’ebé atu tau iha programa – estájiu, asesoria, vizita estudu, semináriu, konferénsia, troka informasaun no fornesimentu ba publikasuan hó karater sientífiku no tékniku.
     

    3. Memorandu entedimentu hó Portugál ba atribuisaun ba liña kréditu nian ida.
    Liña kréditu nian ida ne’e, destina atu finansia projetu investimentu nian sira iha Timor-Leste, no envolve akizisaun ba bein no servisu ne’ebé mai husi Portugál ka partisipasaun husi empreza portugeza nian sira (sein prejuizu ba komponente lokál ne’ebé asosiada).Área hirak ne’ebé sai nu’udar destinu ba kréditu ida ne’e mak hanesan: konstrusaun no reabiliatasaun ba dalan no ponte sira, konstrusaun no reabiliatasaun ba infraestrutura fízika, sura mós hó área hirak saude no edukasaun nian; konstrusaun no reabilitasaun ba infraestrutura ba transporte komunikasaun nian sira; no produsaun, transporte no distribuisaun ba enerjia no bee.
     

    4. Dekretu Lei ne’ebé aprova rejime Promosaun ba Ofisiál Jenerál no Titulár sira husi Kargu Militár Altu.
    Dekretu Lei ida mosu ne’e atu haluan ámbitu rejime Promosaun Militár nian sira, hodi nune’e posibilita nomeasaun ba Vise-Xefe Estadu Maiór-Jenerál Forsa Armada, kargu ne’ebé kontempladu iha Estatutu Orgániku Forsa Armada Timor-Leste nian (F-FDTL).Rejime Promosaun Militár atuál kontempla kompeténsia atu prosede ba promosaun sira to’o patente Koronél nian (ne’ebé kabe ba Xefe Estadu Maiór Forsa Armada nian) maibé la’os ba patente ofisiáll jenerál (presiza atu prosede ba nomeasaun ba Xefe no Vise-Xefe estadu Maiór jenerál Forsa Armada nian).Aprovasaun ba rejime tranzitóriu nian ida ne’e, atu prienxe lakuna ida ne’e baihira la halo revizaun jeráll husi rejime promosaun militár nian.
     

    5. Rezolusaun Governu nian ne’ebé Rekoñese Dezempeñu husi Partisipante sira iha Atividade Komemorativa nian iha Aniversáriu Referendu X iha loron 30 Fulan Agostu tinan 1999
    Hó Rezolusaun ida ne’e Governu hatudu ninia laran haksolok ba interveniente hotu-hotu iha Selebrasaun ba Aniversáriu Referendu X loron 30 fulan Agostu. Hó dalan ida ne’e, subliña fatu eventu ne’e nian importante tebes iha istória Timor-Leste nian – ne’ebé la’o hó forma ezemplár, iha espíritu sidadania no konsiénsia sívika ne’ebé aas tebes.
     

    Konsellu Ministrus halo mós analize:
    1. Apoiu ba Sekretariadu Tékniku Adminstrasaun Eleitorál (STAE) ba Eleisaun Lideransa Komunitária
    Iha sentidu atu garante funsionamentu di’ak ba proseu eleitorál bá Lideransa Komunitária, ne’ebé preve ba loron 9 fulan Outubru, importante atu asegura Kestaun lojístika nian sira ¬– hanesan transporte ba materiál preparasaun no apoiu nian, edukasaun ba votante sira, empakotamentu no haruka materiál eleitorál ba Sentru Votasaun sira.Nune’e, Konsellu Ministru halo aprovasaun ba orsamentu ida hó valór 147.425.75 Dolar Amérika nian ba dezenvolvimentu ba kampaña eleitorál. Halo mós aprovasaun ba sedénsia kareta 90, ne’ebé pertense bá Ministériu sira, atu garante trasporte bá materiál lojístiku iha períodu loron lima nia laran, ne’ebé sura husi loron rua molok eleisaun, loron votasaun nian no loron rua hafoin eskrutíniu.
     

    2. Aprezentasaun bá modelu Billete Identidade foun
    Governu analiza projetu modelu billete identidade foun, ne’ebé Timor-Leste atu adota. Modelu hó karaterístika inovadora ba seguransa, ne’ebé sai dadaun hanesan objetu ba estudu no dezenvolvimentu, ne’ebé Konsellu Ministru sei halo análize iha sorumutu ida iha tempu oin mai.
     

     

     
    hare tan
  • Image
    5 agostu 2009Soru-mutu Konsellu Ministru iha loron 5 fulan Jullu tinan 2009
    IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU BA IMPRENSA
    Soru-mutu Konsellu Ministru sira loron 5 fulan Agostu tinan 2009
     

    Hala’o Soru-mutu Konsellu Ministrus iha Kuarta-feira, loron 5 fulan Agostu tinan 2009, iha Sala Soru-mutu fatin Konsellu Ministrus, iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova tiha ona:
    1. Dekretu-Lei ne'ebé aprova Rejime Jurídiku Funsionáriu Justisa nian no Servisu Sekretaria Tribunál, Ministériu Públiku no Defensoria Públika sira nian.
    Rejime Jurídiku Funsionáriu Justisa no Servisu Sekretaria Tribunál, Ministériu Públiku no Defensoria sira nian hetan ona aprovasaun hosi membru Governu sira. Dekretu-Lei ida ne'e hodi hatan ba nesesidade urjenti Tribunal, Prokuradoria no Defensoria Públika sira nian kona-ba enkuadramentu profisional ba sira ne’ebé servisu iha fatin hirak ne’e, nune’e mós atu regula matéria hirak ne’ebé relasiona ho organizasaun servisu Sekretaria entidade sira nian, hodi promove sira nia kapasidade interna no orsamentasaun.
     

    2. Proposta Lei ne'ebé aprova Kódigu Sivíl
    Konsellu Ministrus aprova ona ohin Proposta Lei Kódigu Sivíl nian ida ne'ebé importante hodi reprezenta relasaun jurídiku-privada ba iha futuru país nian. Proposta Lei ida ne'e nu’udar servisu Komisaun nian ne'ebé harí tiha ona ba ida ne'e, hosi tinan 2004, ne'ebé halo ona levantamentu ba kestaun hirak ne'ebé mak sai nu’udar objetu adaptasaun ka alterasaun ba realidade timor oan sira nian. Nune'e, Kódigu Sivíl ne’e atu garante serteza no estabilidade justisa nian kona-ba relasaun sosial no vida komunidade nian ba autór judisiáriu no populasaun sira hotu.Tribunal sira hamenus dau-daun ona aplikasaun Kódigu Indonéziu nian ne’ebé loron-ba-loron hamenus mós iha Aministrasaun Públika no sosiedade sira no tau limite ba dezenvolvimentu komersiu jurídiku nian.Proposta Lei ne’ebé hetan aprovasaun ohin ne’e, nu’udar rezultadu husi períodu konsulta públika ida hodi salvaguarda aspetu barak kona-ba kultura no tradisaun timor oan sira nian, ne'ebé hetan kontribuisaun importante husi matenek nain sira, ne'ebé koalia kona-ba matéria hirak ne'e, nune’e mós hetan kontribuisaun husi sosiedade sivíl no organizasaun prinsipal hirak ne’ebé iha reprezentasaun iha Timor-Leste.
     

    Konsellu Ministru mós analiza tiha ona:
    1. Aprezentasaun kona-ba atividade komisaun instaladóra ba Komité Koordenadór Operasaun Fronteira nian
    Sekretaria Estadu ba Seguransa aprezenta iha soru-mutu ohin nian nia planu servisu nian to'o loron 31 fulan Outubru, hafoin hetan tiha identifikasaun kona-ba difikuldade hirak ne’ebé mak afeta ba ajénsia sira ne'ebé dezenvolve nia servisu iha Jestaun Fronteira no hafoin kria tiha Komisaun instaladora ba Komité Koordenadór Operasaun Fronteira (CI/CCOF).Nune'e, atu hahú hala’o dezenvolvimentu ba atividade hirak kona-ba kooperasaun no koordenasaun entre ajénsia sira hotu, mak importante tebes atu nomeia pontu fokál sira ajénsia sira nian durante períodu fulan 3 ne’ebé fó ba Komisaun Instaladora sira. Nune’e mós presiza halo planu ida ne'ebé mak bele define objetivu hirak ne'ebé mak tenke kumpri iha tempu badak, médiu no tempu naruk nia laran, no defini planu orsamentál ida ne’ebé atu prevé iha orsamentu ajénsia ida-idak nian. CICCOF mós kumpri hala’o protokolu entre ajénsia sira hotu ne'ebé halo parte iha Komisaun Instaladora ida ne’e no kumpri mós elabora proposta Dekretu-Lei ida hodi aprezenta iha Konsellu Ministrus.
     

    2. Apezentasaun kona-ba Partisipasaun Timor-Leste iha Shanghai tinan 2010 World Expo
    Ministériu Turízmu, Komérsiu no Indústria aprezenta ona, kona-ba estrutura no kálkulu orsamentál nian, posibilidade atu Timor-Leste hola parte iha Espozisaun Mundiál Shangai nian iha tinan 2010. Shanghai 2010 World EXPO, ho tema “Better City, Better Life” (“Sidade diak liu hotu, Kualidade moris diak liu hotu”), hanesan espozisaun mundiál ne’ebé mak hanesan mós ho espozisaun sira seluk, no atu bele fó vantajen ba nasaun mak, hein atu hetan vizitante kuaze tokon 70, tanba fatin ida ne’ebá hanesan fatin previléjiu ida hodi bele fahe esperiénsia kona-ba ekonomia, siénsia, teknolojia no kultura. Bainhira hola parte hikas fali iha eventu ida hanesan ne’e sei sai benefísiu bo'ot ida. Timor-Leste hola parte dala ida tiha ona, nu’udar Nasaun, iha Expo 98 iha (Lisboa) no sei partisipa ba dala rua nu'udar Nasaun, iha Shanghai 2010 World Expo no ida ne’e foin mak dala ida nu’udar nasaun independente ida.Nu'udar “País partisipante ne’ebé hetan konvite” hosi Governu Popular China nian, Timor-Leste sei hetan benefísiu kona-ba oferta pavillaun ida no hola parte hamutuk iha finansiamentu atu utililiza iha servisu no material hirak ne’ebé mak presiza ba nia konkretizasaun. Senõr Agio Pereira, mak hetan nomeasaun nu’udar Komisáriu Timor-Leste nian ba Shanghai 2010 World Expo.
     
    hare tan
  • Image
    26 agostu 2009Soru-mutu Konsellu Ministru iha loron 26 fulan Agostu tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONÁL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU IMPRENSAReuniaun Konsellu Ministrus nian ba loron 26 fulan Agostu tinan 2009
     

    Konsellu Ministrus halo reuniaun iha loron Kuarta ida ne’e, loron 26 fulan Agostu tinan 2009, iha Sala Reuniaun Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu nian, iha Díli, no analiza:
    1. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova Polítika Nasionál ba Kultura.
    Membru Konsellu Ministrus nian sira diskuti fila-fali Polítika Nasionál ba Kultura ho sentidu atu halo klaru liután konseitu balun no aborda ho forma simples liu kestaun seluk balun ne’ebé importante ba Polítika ida ne’e. Nune’e, aprovasaun ba rezolusaun ne’e remata ba reuniaun ida iha tempu oin mai, iha ne’ebé Sekretaria Estadu Kultura sei apreszenta fila-fali Polítika ida ne’ebé renovada tuir sujestaun hirak ne’ebé rezulta husi diskusaun ida ne’e.
     
    hare tan
  • Image
    19 agostu 2009Soru-mutu Konsellu Ministru iha loron 19 fulan Agostu tinan 2009
    GOVERNU KONSTITUSIONAL IV
    SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

    KOMUNIKADU IMPRENSA
    Soru-mutu Konsellu Ministrus loron 19 fulan Agostu tinan 2009
     
    Konsellu Ministrus hala’o soru-mutu iha Kuarta-feira, loron 19 fulan Agostu tinan 2009, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova tiha ona:
     
    1. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Remuneratóriu ba membru Komisaun Anti-Korupsaun
    Dekretu-Lei ida ne’e, ne’ebé ohin aprova tiha ona iha Sorumutu Konsellu Ministrus, estabelese remunerasaun ba membru sira Komisaun Anti-Korupsaun. Nune’e, Komisáriu ba Komisaun Anti-Korupsaun sei simu fulan-fulan osan dólar amerikanu $ 4.000.00,-(rihun hat) no Komisáriu Adjuntu osan dólar amerikanu $ 3.500.00,-(rihun tolu atus lima). Kona-ba subsídiu, Konsellu Ministrus deside tiha ona katak membru Komisaun, bainhira halo deslokasaun servisu, iha direitu ba subsídiu ida ba hahan no hela fatin hanesan ho membru Parlamentu Nasionál ida.
     
    2. Proposta Lei Kontra Violénsia Doméstika
    Estadu mak iha kbit atu harii sistema prevensaun ida ho fim atu halakon ka hamenus kauza vida sosiál ka família sira nian, ne’ebé halo violénsia doméstika, fó tulun ba família sira no ba ema sira ne’ebé hasoru situasaun risku ka tensaun no previni hamosu hahalok violénsia ba família sira ne’ebé iha sira nia let iha tensaun, atu nune’e bele hamenus efeitus hirak ne’e. Ho forma ida ne’e, Proposta Lei haree atu implementa medida ne’ebé iha efeitu diak liu atu previni no promove direitu no apoiu, nune’e mós protesaun legál, ba vítima /sobrevivente violénsia doméstika, tuir kovensaun Direitu Humanu Internasionál.
     
    3. Rezolusaun ne’ebé mak aprova projektu rua konabá empreendimentuRezolusaun ne’ebé mak aprova projektu rua konabá empreendimentu, ida iha Tasi Tolu no seluk iha Díli. Atu bele hala’o prosesu hirak negosiasaun nian, mak hili ona Vise-Primeiru-Ministru koordenador Asuntu hirak konabá jestaun ba Administrasaun Estadu nian, Sr. Eng.o Mário Viegas Carrascalão.
     
    hare tan
184 185 186 187 188 189