Komunikadus
- 25 dezembru 2024Deklarasaun husi Sua Exelénsia, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão kona-ba mate Tom HylandIha kalan Natál Timor-Leste lakon ida husi nia rasik. Tom Hyland mate iha nasaun ne'ebé nia hadomi, hale'u ho ema sira ne'ebé nia dedika nia moris ba.hare tan
- 21 dezembru 2024Deklarasaun konjunta husi Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Commonwealth Austrália nianPovu Timoroan ho Australianu iha amizade no solidariedade ne’ebé kle’an. Ita-nia governu rua ne’e servisu hamutuk atu hametin relasaun bilaterál no interese komún ne’ebé nasaun rua ne’e fahe hamutuk iha rejiaun ida ne’ebé mak pasífiku, estavel no prósperu. Haree ba relasaun entre nasaun rua nian ne’ebé metin tebes, Austrália ho Timor-Leste kontenti atu anúnsia inisiativu importante foun hodi apoia dezenvolvimentu ekónomiku Timor-Leste nian.hare tan
- 20 dezembru 2024Toleránsia pontu iha loron 24 fulan-Dezembru tinan 2024Toleránsia pontu iha loron 24 fulan-Dezembru tinan 2024hare tan
- 19 dezembru 2024Timor-Leste manifesta solidariedade ho Vanuatu hafoin rai-nakdoko ne’ebé hamosu estragusGovernu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o ninia solidariedade kle’an ba povu no Governu Vanuatu hafoin akontese rai-nakdoko ho magnitude 7.5 ne’ebé harahun país iha loron 17 fulan-dezembru tinan 2024. Dezastre ida-ne’e rezulta ema mate ne’ebé trájiku, ema atus ba atus hetan kanek no estragus infraestruturas ne’ebé boot tebes.hare tan
- 18 dezembru 2024Mensajen Natál husi Governu Timor-Leste: Esperansa, Unidade no Kompromisu ba FuturuIha okaziaun tempu Natál nian, Governu Konstitusionál IX ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o ba timoroan tomak ho mensajen dame, esperansa no kompromisu ba futuru país nian.hare tan
- 16 dezembru 2024Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-dezembru tinan 2024Aprova ona:hare tan
1 - Proposta inisiál sira Timor-Leste nian kona-ba adezaun ba Akordu-Kuadru ASEAN kona-ba Servisus (AFAS, ASEAN Framework Agreement on Services), Akordu kona-ba Komérsiu Servisus ASEAN (ATISA, ASEAN Trade in Services Agreement) no Akordu Komérsiu Bens ASEAN (ATIGA, ASEAN Trade in Goods Agreement), iha ámbitu prosesu negosiasaun adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.
2 - Alterasaun Dahuluk husi Dekretu-Lei n. 1/2015, loron 14 fulan-janeiru, kona-ba Fundu Espesiál ba Dezenvolvimentu.
3 - Delibera fó-naran Francisco Borja da Costa ba Edifísiu Sentrál foun Rádiu no Televizaun Timor-Leste (RTTL, EP), Empreza Públika, naran Nino Konis Santana ba Auditóriu RTTL, EP no naran David Alex ‘Daitula’ ba Estúdiu Multifunsoins RTTL, EP nian.
4 - Rejime importasaun, armazenamentu, distribuisaun, fa’an no esportasaun produtus farmaséutikus no ekipamentus médikus.
5 - taxa administrativa ne’ebé tenke selu ba aktus no servisus relasiona ho kontrolu ba limite pezu hosi veíkulu transporte merkadoria nian.
6 - regulamentasaun direitu hodi halo check-up saúde ne’ebé prevee ona iha Estatutu Titulár Órgaun Soberanu sira nian. - 13 dezembru 2024Governu Hato’o Parabéns ba Komponente Terrestre F-FDTL ba nia aniversáriu da-22Iha loron 13 fulan-dezembru 2024, sei komemora Komponente Terrestre FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nia aniversáriu ba da-22, ne’ebé nia serimónia komemorativa sei hala’o iha Lanud, iha Munisípiu Baucau.hare tan
Iha biban ida-ne’e, Governu louva kompromisu, dixiplina no profisionalizmu hosi mane no feto sira ne’ebé integra iha F-FDTL, no rekoñese sira-nia kontribuisaun ba estabilidade no dezenvolvimentu Timor-Leste nian. - 11 dezembru 2024Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 11 fulan-dezembru tinan 2024Aprova ona:hare tan
1 - nomeasaun Prezidente foun ba Konsellu Diretivu TATOLI - Ajénsia Notisioza Timor-Leste I.P.
2 - pagamentu estraordináriu saláriu adisionál fulan ida nian ba Administrasaun Públika no pensaun adisionál ba eis titulár no eis - membru órgaun soberania sira.
3 - Regra Ezekusaun Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025.
4 - Autorizasaun ba Kanselamentu ba Akordus Finansiamentu ho International Development Association hosi Grupu Banku Mundiál ne’ebé iha relasaun ho Projetu “Timor-Leste Basic Education Strengthening and Transformation”, Projetu “Timor-Leste Water Supply and Sanitation”, no Projetu “Dili Water Supply”.
5 - data sira realizasaun Asembleias Aldeia no Konsellus Suku, iha ámbitu prosedimentus eleisaun lideres komunitárius nian.
6 - autorizasaun ba negosiasaun filafali ho ADB ba ámbitu empréstimu hodi finansia konstrusaun sistema abastesimentu bee-moos no saneamentu iha Lospalos no Same.
7 - Programa Estratéjiku ba Kooperasaun Timor-Leste – Portugál ba períodu 2024-2028.
8 - Akordu Kooperasaun ho Repúblika Portugál iha Área Infraestruturas no Protokolu Kooperasaun entre Ministériu Turizmu no Ambiente Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ministériu Ekonomia Repúblika Portugeza ba Dezenvolvimentu no Implementasaun Programa REVIVE.
9 - Protokolu Kooperasaun entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ismaili Imamat.
10 - Autorizasaun ba selebrasaun ba Akordus Kontribuisaun Finanseira ho ADB ba Projetu “Rural Resilience and Livehood Improvement Sector Project ”
Analiza ona:
1 - Relatóriu kona-ba situasaun dezenvolvimentu Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA ).
2 - aprezentasaun ida kona-ba “Projetu jestaun rezíduus sólidus iha Dili”.








































