RSS 

Komunikadus

  • 07 jullu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-jullu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-jullu
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no, hafoin halo análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika nasionál nian husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize, Konsellu Ministrus delibera atu aprova projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária iha munisípiu Dili ba loron 7 tan, to'o loron 15 fulan-jullu. Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira-nian iha munisípiu Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun ba sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. Proibisaun sirkulasaun ne’e la abranje ba ema sira ne’ebé komprova ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19 nian, nune’e mós ba labarik sira iha tinan neen mai-kraik ne’ebé akompaña inan-aman sira.
    Konsellu Ministrus deside ona atu la renova impozisaun serka sanitária iha munisípiu Baukau.

    Aprova ona mós projetu Dekretu-Lei kona-ba apoiu estraordináriu ba insersaun iha merkadu traballu ba benefisiáriu sira husi programa “traballu kontra remunerasaun”, (cash for work) ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes.
    Atu permite katak programa sira “traballu kontra remunerasaun” bele iha impaktu kleur liután, hodi promove traballadór hirak ne’e ba-iha merkadu traballu nian, hodi insentiva ba ninia kontratasaun liuhusi apoiu finanseiru ba empreza no traballadór sira. Programa sira ne’e kria ona hodi tulun ba esforsu sira limpeza no rekonstrusaun nian ho utilizasaun maundobra lokál, iha tempu hanesan atu disponibiliza fonte ida ba rendimentu traballadór rihun ba rihun ne’ebé laiha servisu.
    Apoiu estraordináriu hirak ne’e kria ona husi diploma ida ne’e hanesan ho sira ne’ebé kria ona husi Orsamentu Suplementár ba jeneralidade traballadór sira nian:

    Subsídiu estraordináriu ba insersaun iha merkadu traballu ne’ebé atribui ona ba entidade empregadora sira ne’ebé selebra kontratu, válidu ba períodu mínimu fulan neen ho partisipante ida iha “traballu kontra remunerasaun”. Montante subsídiu ne’e maka hanesan ho 70% husi saláriu traballadór nian.
    Dispensa parsiál husi devér pagamentu kontribuisaun sira nian ba Seguransa Sosiál, husi empreza no husi traballadór; no
    Subsídiu estraordináriu dezempregu nian, ho valór 40% husi remunerasaun konvensionál nian kona-ba eskalaun dahuluk ne’ebé hanesan baze insidénsia kontributiva ba seguransa sosiál iha adezaun fakultativa.

     Apoiu hirak ne’e sei implementa husi Institutu Nasionál ba Seguransa Sosiál iha koordenasaun ho SEFOPE no sei finansia husi fundu COVID-19.

    Konsellu Ministrus aprova ona, ho alterasaun sira, projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Albertina Xavier Reis Magno, ne’ebé atribui donativu ho dolar amerikanu rihun 50 ba inisiativa Sekretáriu-Jerál Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) nian, ho títulu “ Ajenda komún ida nu’udar resposta ba dezafiu sira agora no ba futuru nian”.  Nune’e, hodi hatán ba dezafiu Sekretáriu-Jerál ONU nian, ne’ebé apela ba kontributu membru sira hotu husi Nasoins Unidas ba kontribuisaun finanseira ida, tuir deklarasaun komemorativa aniversáriu 75 kriasaun ONU nian, ne’ebé husu atu presiza tebes reforsu multilateralizmu no revitalizasaun nian kona-ba papél Nasoins Unidas nian iha mundu atuál.

    Konsellu Ministru delibera ona atu nomeia Carlito Martins nu’udar membru efetivu ba Komisaun Nasionál Eleisaun nian (CNE) no Elvino Bonaparte do Rêgo nu’udar membru husi suplente CNE, tuir proposta ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho.

    Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus, aprezenta ba Konsellu Ministrus ezbosu relatóriu kona-ba implementasaun Planu Asaun Nasionál kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBG) tinan 2020. Relatóriu ne’e aprezenta asaun espesífika sira ne’ebé implementa iha tinan 2020 no ninia dezafiu no rezultadu sira-ne’ebé alkansa ona iha pilár ida-idak husi PAN- VBG.  Pilar haat husi PAN-VBG nian maka:  prevensaun violénsia bazeia ba jéneru;  prestasaun servisu ba vítima sira; asesu justisa ba vítima sira; no koordenasaun, monitorizasaun no avaliasaun ba inisiativa sira ne’ebé dezenvolve ona.

    Ikusliu, Vise Primeira Ministra, Armanda Berta dos Santos no Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, nu’udar responsavel sira hodi lidera Komisaun Interministeriál ba Elaborasaun no Koordenasaun Ezekusaun Planu Vasinasaun kontra COVID-19 nian, aprezenta ba Konsellu Ministrus pontu situasaun kona-ba implementasaun kampaña vasinasaun nian. To’o loron 6 fulan-juñu simu ona vasina ho totál doze 359.800, iha ne’ebé doze 243.949 mak administra ona. Liuhusi mekanizmu COVAX nian to’o ona doze 124.800 vasina AstraZeneca nian, ne’ebé oferese husi Austrália mai tan doze 135.000 vasina husi AstraZeneca no liuhusi doasaun Xina nian mai tan doze 100.000 vasina Sinovac nian. Husi totál doze 243.949 ne’ebé administra ona iha nivel nasionál, 224.155 maka vasina ho AstraZaneca no 19.797 maka vasina ho Sinovac. Iha nivel nasionál ema hamutuk 217.677 (28,7%) maka simu ona doze dahuluk nian no ema 26.272 (3,5%) kompleta ona vasinasaun ne’e. Iha Munisípiu Dili, administra ona vasina doze dahuluk nian kontra COVID-19 ba ema hamutuk 115.737 (54,1%) no ema hamutuk 14.418 maka simu ona doze rua (6,74%). REMATA
    hare tan
  • 01 jullu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-jullu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-jullu
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Leitu ne’ebé kria sorteiu “Lotaria Vasina kontra COVID-19”, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e sai tiha ona hanesan objetu deliberasaun nian iha Sorumutuk Konsellu Ministrus, iha loron 23 fulan-juñu tinan 2021, maibé, tanba presiza atu haree filafali kona-ba detallu sira  husi ninia implementasaun obriga atu introdús alterasaun substansiál sira iha nia testu no obriga atu halo fila-fali deliberasaun foun husi Konsellu Ministrus. Kompara ho projetu anteriór introdús ona alterasaun sira iha implementasaun sorteiu nian no ninia regulamentasaun sei define liuhusi diploma ministeriál konjuntu husi Ministériu Saúde, Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, Ministériu Administrasaun Estatál no Ministériu Finansas.  

    Ezekutivu ne’e aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé fiksa vaga sira ba promosaun pesoál integradu iha Rejime Jerál husi Karreira sira Administrasaun Públika nian ba tinan 2021. Vaga sira ne’e destina ba promosaun ne’ebé tinan-tinan fiksa husi Governu, liuhusi proposta Komisaun Funsaun Públika nian, to’o limite ida husi porsentu sanulu husi totál ema nian ba kada kategoria ka grupu profisionál.

    Hafoin halo tiha análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika país nian, husi koordenadór sira husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK)nian, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu Governu nian kona-ba medida sira ezekusaun ba Deklarasaun Estadu Emerjénsia nian, ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Repúblika n. 39/2021, loron 30 fulan-juñu hodi hatán ba pandemia COVID-19.  Estadu emerjénsia, ne’ebé renova daudaun ne’e, abranje ba territóriu nasionál tomak no vigora entre tuku 00:00, loron 2 fulan-jullu tinan 2021 to’o tuku 23:59 loron 31 fulan-jullu tinan 2021.
    Kompara ho medida sira ezekusaun anteriór nian ba deklarasaun estadu emerjénsia, halo ona alterasaun sira hodi redús risku importasaun husi variante Delta SARS-CoV-2 iha Timor-Leste. Governu determina ona katak ema hotu-hotu ne’ebé hakarak tama iha Timor-Leste tenke aprezenta komprovativu husi rezultadu negativu husi teste detesaun SARS-CoV-2 ka COVID-19 nian ida, ho antiguidade la liu husi loron 5. Sé maka la simu vasinasaun kompleta no mai ka liu husi país sira ne’ebé identifika ona variante Delta SARS-CoV-2, tenke kumpre kuarentena loron lima. Sé maka la simu vasinasaun kompleta kontinua kumpre kuarentena loron 14.
    Ho objetivu atu kombate falsifikasaun dokumentu komprovativu sira ba vasinasaun kompleta nian, Governu fó ona orden ba Ministra Saúde atu aprova modelu ofisiál ida husi dokumentu komprovativu vasinasaun nian.
    Regra sira seluk mantein nafatin, liuliu obriga sidadaun sira hotu ne’ebé hela iha Timor-Leste atu mantein distánsia, pelumenus, metru ida ho ema seluk ne’ebé la hela iha ekonomia komún. Kontinua obriga atu utiliza máskara oin nian ne’ebé taka inus no ibun bainhira hakarak tama ka hela iha fatin públiku ka privadu hirak ne’ebé ema hotu uza no fase liman bainhira hakarak tama ba estabelesimentu komersiál sira, industriál ka prestasaun servisu sira-nian ka ba edifísiu sira iha ne’ebé  servisu administrasaun públika nian funsiona. Ema hotu-hotu nafatin iha obrigasaun mós atu evita formasaun halibur-malu, iha dalan públiku.

    Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária iha munisípiu sira Baukau no Dili ba loron 7 tan. Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira-nian entre munisípiu Baukau no Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé nia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. La inklui iha proibisaun sirkulasaun ida-ne’e indivíduu sira ne’ebé komprova vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19, no mós ba labarik sira ho idade tinan 6 mai kraik ne’ebé akompaña.

    Konsellu Ministrus delibera ona autoriza abertura ba prosedimentu aprovizionamentu nian ida husi tipu Konkursu Públiku Internasionál, ba adjudikasaun kontratu públiku ida ba sosa no instalasaun husi ligasaun dijitál Timor-Leste nian ida liuhusi kabu submarinu fibra ótika nian, ba sidade Darwin no Port Hedland iha Commonwealth Austrália nian. Konsellu Ministrus aprova mós estudu no dezenvolvimentu ba modelu ida operasaun, jestaun no manutensaun rede fibra ótika nasionál, no preparasaun ba diploma lejizlativu sira bainhira presiza, husi Ministériu Planu no Ordenamentu, Ministériu Finansas, Ministériu Transportes no Komunikasoins no husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus. Projetu deliberasaun rua ne'e aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Planu no Ordenamentu no Prezidente Komisaun Interministeriál ba implementasaun sistema kabu submarinu fibra ótika nian, José Maria dos Reis.

    Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, no Unidade Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (UPMA) halo ona aprezentasaun ida kona-ba prosedimentu siklu orsamentál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2022 nian. Aprezenta ona faze prosesu oioin husi preparasaun, deliberasaun no implementasaun OJE tinan 2022 nian, atu garante katak bele kumpre prazu sira ne’ebé estabelese ona. Prevee katak Projetu Proposta Lei (PPL) husi OJE tinan 2022 nian sei aprova husi Konsellu Ministrus iha loron 17 fulan setembru oinmai no submete ba Parlamentu Nasionál iha loron 1 fulan-outubru. Iha fulan-outubru no novembru, PPL sei apresia husi komisaun parlamentár sira no diskusaun no votasaun iha plenáriu ne’ebé sei hala’o durante fulan-dezembru.

    Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, aprezenta ona opsaun sira polítika-lejizlativa sira ne’ebé sai hanesan baze ba projetu kona-ba reinsersaun sosiál husi vítima sira violénsia bazeada ba jéneru no ba proposta atribuisaun apoiu monetáriu ba ema  sira iha kondisaun vulneravel nian. Opsaun sira ne’ebé aprezenta hakarak atu garante estabelesimentu medida no mekanizmu sira ba akompañamentu no asisténsia sosiál ba vítima sira husi violénsia doméstika ba ninia reinsersaun sosiál no ba resposta ida ne’ebé lais husi entidade governamentál sira iha apoiu ba ema sira iha situasaun vulnerabilidade nian.

    Vise-Ministru Interiór, António Armindo, no Xefe Misaun Organizasaun Internasionál ba Migrasaun sira (IOM) iha Timor-Leste, Ihma Shareef, halo ona aprezentasaun ida kona-ba Sistema informasaun no análize dadus servisu sira migrasaun nian (Migration Information and Data Analysis System, MIDAS).  Sistema informasaun ba jestaun fronteiras nian ne’e, dezenvolve husi OIM permite hodi koleta, prosesa, armazena no analiza informasaun viajante sira nian iha tempu reál, ne’ebé permite monitoriza ho efikásia boot ba tama no sai iha territóriu. MIDAS ne’e nudár sistema ida ho alta kualidade, fasil atu uza no totalmente personalizavel no implementa daudaun iha país 29 husi kontinente afrikanu, aziátiku no amerikanu. OIM garante katak governu sira iha propriedade totál no eskluziva husi dadus hotu-hotu ne’ebé grava husi MIDAS.

    Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria, José Lucas do Carmo da Silva, nu’udar Autoridade Nasionál ba Expo Dubai tinan 2020 (ANED-TL) no Koordenadór-Jerál Expo Dubai 2020 nian, Manuel Vong, halo ona aprezentasaun ida kona-ba andamentu husi serbisu preparasaun prezensa Timor-Leste nian iha Expo Dubai 2020. Expo Dubai 2020 ne’e sei realiza iha Dubai, iha Emirados Árabe Unidus, entre loron 1 fulan-outubru tinan 2021 no loron 31 fulan-marsu tinan 2022 no sei Espozisaun Mundiál dahuluk nian ne’ebé sei hala’o iha Médiu Oriente. Ho lema “Tau neon hamutuk, hodi harii futuru” no ho subtema “Mobilidade”, “Sustentabilidade” no “Oportunidade”. Expo 2020 ne’e sei konta ho partisipasaun liu nasaun 190. Timor-Leste sei marka prezensa iha área temátika “Oportunidade” ho tema “Timor-Leste, Explore the undiscovered”. Eventu projesaun internasionál boot ida-ne’e, sei permite Timor-Leste hodi promove ninia kultura, ninia paizajen sira no rikusoin naturál sira no ninia produtu ba ema tokon ba tokon, hodi atrai potensiál investidór no vizitante sira. Durante aprezentasaun halo ona rezumu ida husi atividade sira preparasaun nian ne’ebé hala’o ona, ne’ebé alkansa ona 95% husi preparasaun. Aprezenta mós atividade programátika sira ne’ebé prevee durante iha Expo Dubai, liuliu eventu sira ne’ebé sei hala’o iha loron nasionál Timor-Leste nian, ne’ebé sei selebra iha loron 18 fulan-outubru. REMATA  
     
    hare tan
  • 30 juñu 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-juñu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-juñu tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no, hafoin análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika iha munisípiu Baukau no Dili nian, husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize nian, delibera ona hodi aprova projetu sira Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun ba serka sanitária iha Munisípiu sira hanesan Baukau no Dili, to’o finál husi períodu ne’ebé vigora estadu emerjénsia nian ne’e, iha tuku 23:59 iha loron 1 fulan-jullu tinan 2021. Aban, iha sorumutuk ordinária Konsellu Ministrus nian, sei analiza filafali posibilidade kontinuasaun ba impozisaun serka sanitária iha munisípiu rua ne’e.
    Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira-nian entre munisípiu Baukau no Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun ba sistema astesimentu públiku ka tanba razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian.
    Proibisaun ida-ne’e la inklui sirkulasaun ba indivíduu sira ne’ebé komprova simu ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19, nune’emós labarik sira ho idade tinan 6 mai kraik ne’ebe akompaña sira. REMATA
    hare tan
  • 28 juñu 2021Komunikadu Konjuntu husi Ministériu Saúde Timor-Leste no Organizasaun Mundial Saúde (OMS) Timor-Leste kona-ba seguransa no efikásia vasina Oxford-AstraZeneca COVID-19, kona-ba pozisaun Grupu Konsultivu Tékniku Austrália nian ba Imunizasaun (ATAGI)
    Ministériu Saúde - Organizasaun Mundial Saúde (OMS)
    VIII Governu Konstitusionál
    .............................................................................................................................
    Dili, Loron 24 fulan-juñu  tinan 2021
    Komunikadu Imprensa Konjuntu
    Kona-ba seguransa no efikásia vasina Oxford-AstraZeneca COVID-19, kona-ba pozisaun Grupu Konsultivu Tékniku Austrália nian ba Imunizasaun (ATAGI)
    Vasinasaun COVID-19 nafatin sai hanesan ita-nia medida ida ne’ebé efikás liu atu hatán ba surtu atuál COVID-19 nian, hodi redús, ho forma signifikativa, risku ema ida nian atu kona da’et, moras todan, baixa iha ospitál ka mate tanba COVID-19. Bainhira mosu informasaun no prova foun sira, ami kontinua mós halo avaliasaun nafatin ba ita-nia esforsu no resposta. Ita-nia komunidade nia seguransa no protesaun kontínua sai hanesan prioridade husi aspetu hotu-hotu husi ami-nia esforsu sira.
    Oras ne’e daudaun iha vasina COVID-19 nian hamutuk UALU, ne’ebé simu ona lisensa ba uzu emerjénsia nian (EUL-sigla iha lian-inglés husi emergency use license) husi OMS. Iha protesaun rigoroza sira atu garante seguransa husi vasina kontra COVID-19 nian hotu-hotu. Molok simu validasaun husi OMS no Ajénsia regulatória nasionál nian sira, vasina sira kontra COVID-19 ne’e tenke submete ba teste rigorozu sira iha ensaiu klíniku sira, hodi prova katak vasina sira-ne’e prienxe padraun referénsia nian hirak ne’ebé internasionalmente estabelese ona kona-ba seguransa no efikásia.
    Vasina COVID-19 nian besik doze 200,000 maka administra ona iha Timor-Leste no, to’o oras ne’e, ita seidauk rejista efeitu sekundáriu grave ruma. Ida-ne’e konkista inkrivel ida ba nasaun ida-ne’ebé depende maka’as liu ba vasina AZ no ida-ne’e hanesan prova ida tan kona-ba seguransa husi vasina ida-ne’e ba ita-nia populasaun.
    Kona-ba seguransa husi vasina ne’ebé uza ona iha Timor-Leste, Ministériu Saúde no OMS Timor-Leste, hakarak repete pontu importante balu tuirmai ne’e:

    Rekomendasaun provizória husi OMS, ne’ebé atualiza no fó-sai ona iha loron 21 fulan-abríl 2021, hateten ho serteza katak vasina Oxford AstraZeneca (AZ) ne’ebé prodús husi fabrikante pré-kualifikadu oioin, ba uzu emerjénsia nian, bazeia ba informasaun klínika esensiál sira ne’ebé uza mós ba avaliasaun regulamentár. Tanba ne’e, vasina sira-ne’e konsidera segura no efetiva ba uzu jerál.
    Rekomendasaun sira husi OMS defende atu uza nafatin vasina AZ ba ema ho idade 18 ba leten.
    Iha rekomendasaun Austrália nian, ne’ebé halo ona revizaun, vasina AZ sei kontinua fó ba ema ho idade 60 ba leten.
    Iha Austrália, ba ema ho idade 60 mai kraik, ne’ebé simu ona vasina AZ doze dahuluk molok rekomendasaun ne’ebé fó-sai, iha fulan-juñu, sei nafatin simu vasina AZ ba doze daruak (tuir rekomendasaun sira husi reguladór Austrália nian).
    Bazeia ba rekomendasaun Austrália nian, ne’ebé hetan ona revizaun, vasina AstraZeneca sei nafatin bele uza ba ema ho idade 60 mai kraik, iha situasaun hirak ne’ebé maka vasina alternativa la iha.
    Hafoin konsidera estadu tranzmisaun moras COVID-19 ne’ebé iha, no análize kona-ba risku perigu nian, nasaun sira seluk mós hatuur restrisaun ba idade, hodi limita uzu vasina AZ ba idade sira ne’ebé ki’ik liu. Hanesan ezemplu, iha Reinu Unidu, limite idade nian maka 40.
    Iha nasaun sira-ne’ebé tranzmisaun virus COVID-19 nian aas nafatin, hanesan Timor-Leste, benefísiu husi vasinasaun (hodi evita katak ema infetadu no moras todan tanba COVID-19, no mós baixa iha ospitál no mate tanba COVID-19) boot liu duke risku raru atu hetan Síndrome Trombositopénika Trombótika (TTS), baixa iha ospitál no mate tanba TTS.

    Desizaun Austrália nian la muda abordajen Timor-Leste nian ba vasina, tanba haree ba situasaun tranzmisaun komunitária ne’ebé akontese daudaun no posibilidade atu variante foun COVID-19 nian bele tama mai. Indivíduu hotu-hotu iha Timor-Leste ne’ebé la simu vasina, iha risku atu moras COVID-19 da’et kona, baixa iha ospitál no mate tanba moras ida-ne’e.
    Importante atu nota katak efeitu ne’ebé grave hafoin simu vasina AstraZeneca nafatin raru liu. To’o ohin loron, iha Timor-Leste, laiha rejistu kona-ba kazu konfirmadu efeitu grave nian hafoin simu vasina, inklui Síndrome Trombositopénika Trombótika (TTS), maske vasina AZ besik doze 200.000 maka administra ona.
    Ida-ne’e hanesan konkista estraordinária ida, la’ós de’it husi ita-nia komunidade, ne’ebé hamutuk atu proteje malu, maibé mós husi esforsu lahatene kole nian husi ita-nia ekipa vasinasaun nian, hodi garante katak vasina haruka ba komunidade iha territóriu tomak ho maneira ne’ebé seguru. Aleinde ne’e, doutór Timoroan sira hetan ona formasaun ho di’ak no iha rekursu sira-ne’ebé disponivel hodi halo tratamentu ba indivíduu sira karik insidente raru hirak ne’e akontese duni.
    Hafoin konsulta kompleta ida ho espesialista sira husi OMS rasik no husi organizasaun seluk, iha konkluzaun satisfatória katak benefísiu sira husi vasina AZ nian boot liu duke risku ruma ne’ebé bele iha. Tanba ne’e, ami, ho fiar an, rekomenda atu kontinua vasinasaun hasoru COVID-19, utiliza vasina AstraZeneca. Remata
    hare tan
  • 23 juñu 2021Esklaresimentu kona-ba Vasina kontra COVID-19 - AstraZeneca
    Ministériu Saúde - OMS - Embaixada Austrália - UNICEF - NITAG
    VIII Governu Konstitusionál
    .............................................................................................................................
    Dili, Loron 23 fulan-juñu  tinan 2021
    Komunikadu Imprensa Konjuntu
    Esklaresimentu kona-ba Vasina kontra COVID-19 - AstraZeneca
    Relasiona ho Publikasaun Média nian katak, tuir Governu Austrália nia desizaun atu autoriza Vasina AstraZeneca ba Ema ho idade 60 ba leten, horiseik, loron-tersa, loron 22 fulan-juñu 2021, Ministra Saúde konvoka reuniaun emerjénsia ho Reprezentante sira husi Embaixada Austrália, Organizasaun Mundial Saúde (OMS), UNICEF no Prezidente National Immunization Technical Advisory Group (NITAG), ho objetivu prinsipál atu diskute impaktu husi notísia ida-ne'e ba kampaña vasinasaun iha Timor-Leste no buka meiu atu fó esklaresimentu konjuntu ba populasaun tomak.
    Haree ba Vasina AstraZeneca (AZ) ne'ebé fornese ona doze millaun 500 ba nasaun hamutuk 165 iha mundu, inklui nasaun hamutuk 100 liuhusi Mekanizmu COVAX, no haree ba evidénsia sientífika ne’ebé revela katak Vasina AstraZeneca (AZ) doze da-1 iha efikásia média 71% (51-83) no Doze da-2 92% (75-97) efetivu, Timor-Leste kontinua sente konfiante no seguru kona-ba desizaun atu administra AstraZeneca ba populasaun ho idade tinan 18 ba leten, tuir rekomendasaun husi peritu sira husi OMS. Aleinde ne'e, data husi Reinu Unidu (UK) hatudu katak AstraZeneca (AZ) iha efetividade hanesan ho Vasina Pfizer hasoru Variante foun Delta husi Índia.
    OMS rekomenda katak "ba nasaun sira ne'ebé iha tranzmisaun COVID-19, benefísiu husi vasina sei proteje hasoru COVID-19 no importante atu labele hetan risku. Maibé konxiente katak nasaun idak-idak tenke konsidera situasaun nivel risku epidemiolojia ba ema indivíduu no populasaun, disponibilidade vasina nian ho alternativa vasina ne'ebé sai opsaun ba risku mitigasaun".
    Ipóteze ba ema ne'ebé lakon vida husi "Blood Clotting" <1 (menus husi 1) ou la iha ne'e bazeia ba índise Fatalidade iha Austrália 1 husi iha kazu "Blood Clotting" 60. Bazeia ba análize husi NITAG no OMS, iha Timor-Leste, estimativa risku ema ho reasaun adversa grave ka kazu thromboembolic tanba hetan vasina AstraZeneca limitadu tebetebes (karik 21.3 husi populasaun millaun 1.3) no risku ba mate <1 (menus husi 1).
    Populasaun Timor-Leste hamutuk 143.502 mak simu ona vasina AstraZeneca, no to'o agora ita rejista kazu 21 iha ne’ebé Ema hetan Reasaun Adverse depoizde simu vasina AstraZeneca maibé maioria kaman, la grave. Ikus mai, Timor-Leste iha ai-moruk no espesialista ne'ebé treinadu atu jere kazu thromboembolic, no hahú iha loron 27 fulan-maiu 2021, kazu COVID-19 hatudu redusaun signifikativu loron ba loron tanba 45% resin husi populasaun Munisípiu Dili nian maka simu ona Doze dahuluk Vasina nian.
    Tanba ne'e, Ministériu Saúde, hamutuk ho parseiru sira hanesan OMS, UNICEF, Embaixada Austrália no NITAG, rekoñese katak sistema nasionál farmakovijilánsia tenke haforsa akompañamentu ba kampaña vasinasaun, ekipa vasinadór no profisionál saúde nian sira iha fasilidade saúde nian hotu-hotu tenke hasai nivel alerta hodi deteta no notifika lalais bainhira suspeita reasaun adversa tanba vasina ka eventu tromboembóliku ruma.
    Se karik situasaun iha rai laran sofre mudansa ruma relasiona ho vasina AstraZeneca, Ministériu Saúde bele revee fila-fali rekomendasaun téknika hamutuk ho peritu sira hodi halo rekomendasaun foun ne'ebé bele proteje di’ak liután Timoroan sira no Saúde Publika iha Timor-Leste. REMATA
     
    hare tan
  • 23 juñu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 23 fulan-juñu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 23 fulan-juñu tinan 2021
    Konsellu Ministru hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova autorizasaun ba abertura prosedimentu aprovizionamentu kona-ba konkursu públiku ba akizisaun roo peska industriál nian rua, ho kapasidade 250 GT, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Sekretáriu Estadu Peska, Elídio de Araújo. Akizisaun roo hirak ne’e buka atu kontribui ba dezenvolvimentu setór peska nasionál nian no ninia objetivu prinsipál sira maka atu hasa’e kuantidade ikan ne’ebé peska, hamenus presu ikan nian iha merkadu nasionál, hametin soberania marítima nasionál, hapara atividade peska ilegál no asegura utilizasaun rekursu peska nian ho forma responsavel no sustentavel ba futuru.
    Projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Adaljiza Magno, ba pagamentu antesipadu kontribuisaun finanseira Timor-Leste nian ba Komunidade País sira Lian Portugés nian (CPLP), ba tinan 2022 no 2023 nian, hetan ona aprovasaun. Ho pagamentu antesipadu ne’e, ho valór besik dolar amerikanu rihun 485, Timor-Leste afirma fila-fali ninia empeñu ba organizasaun internasionál ne’e no ba ninia susesu no dezenvolvimentu. Ho medida ida-ne’e, la’ós de’it garante kondisaun hirak ne’ebé presiza ba Sekretariadu Ezekutivu, ne’ebé sei lidera husi Timor-leste, atu hala’o ninia programa ba períodu tinan rua 2021 to’o 2023, maibé mós atu asegura katak Institutu Internasionál Lian Portugés (IILP) iha meiu finanseiru ne’ebé presiza ba ninia funsionamentu.
    Bazeia mós ba proposta husi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Konsellu Ministrus aprova ona projetu deliberasaun kona-ba naran ne’ebé atu propoin ba Sua Exelénsia Señór Prezidente Repúblika, ba xefia Misaun Permanente Repúblika Demókratika Timor-Leste nian iha CPLP.
    Aprova ona mós projetu Dekretu-Lei ne’ebé kria Komisaun Luta kontra Tráfiku Ema nian no define ninia kompozisaun, estrutura no modu funsionamentu nian. Projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa, ne’e kumpre saida maka hatuur iha Lei kona-ba Prevensaun no Luta hasoru Tráfiku Ema nian, hodi asegura ezisténsia estrutura koordenasaun interministeriál ida, ne’ebé ninia misaun maka koordena, iha nivel nasionál, entidade oioin ne’ebé sai nu’udar responsavel ba prevensaun no luta hasoru tráfiku ema nian. Komisaun sei sai mós nu’udar responsavel atu promove no asegura kooperasaun ho entidade estranjeira sira iha kombate hasoru tráfiku ema nian, nune’e mós akompaña aplikasaun dispozisaun husi konvensaun hirak ne’ebé Timor-Leste ratifika ona no atu ratifika kona-ba matéria tráfiku ema nian. Inklui iha estrutura ne’e, reprezentante husi servisu no entidade públika oioin, liuliu husi área justisa no seguransa, nune’e mós reprezentante sira husi sosiedade sivíl rasik.
    Ezekutivu ne’e aprova ona mós Estratéjia Integrada ba Implementasaun Sistema Identifikasaun Úniku (ID Úniku, IDU), ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Fidelis Manuel Leite Magalhães. Nune’e, aprova ona estratéjia ne’e, ne’ebé inklui Planu Operasionál no Projetu Orsamentu Ezekusaun nian, ne’ebé sei submete ba Fundu Infraestruturas ba finansiamentu. Fó ona mós orientasaun atu hahú kria Unidade Misaun ba Implementasaun Identifikadór Úniku, ne’ebé prevee iha Estratéjia ne’e, nune’e, Komisaun Téknika Eventuál mantein ninia funsionamentu atu garante implementasaun husi saida maka delibera ona iha ne’e to’o instalasaun Unidade Misaun ne’e nian.
    ID Úniku sei estabelese identidade dijitál ida, bazeia ba dadus lubuk ki’ik ida, ne’ebé inklui númeru aleatóriu úniku ida, dadus biográfiku sira no informasaun biométrika sira. Sistema ne’e permite ba sidadaun no rezidente sira iha asesu ne’ebé bele konfia ba servisu públiku no privadu lubuk ida. Sistema ne’e mós sei ajuda setór privadu no Governu atu hamenus fraude no identidade falsa sira no hamenus kustu tranzasaun nian iha verifikasaun identidade. Estratéjia ne’e sei implementa husi tinan 2021 to’o tinan 2025. To’o tinan 2025, hakarak atu rejista ema millaun ida no vinkula identidade dijitál ba setór bankáriu no telekomunikasaun, ba rejistu sivíl, ba rejistu eleitór, saúde no edukasaun, ba rejistu empreza no banku dadus funsionál importante sira oin-oin. Estratéjia ne’e no planu operasionál dezenvolve ona internamente husi Governu, liuhusi prosesu konsultivu ida, husi Komisaun Téknika ida ne’ebé lidera husi Prezidénsia Konsellu Ministrus, husi Ministériu Justisa no husi TIC Timor. Partisipa diretamente iha prosesu ne’e maka Ministériu Saúde, Ministériu Edukasaun, Ministériu Finansas, Ministériu Interiór, Ministériu Administrasaun Estatál, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun no Komisaun Funsaun Públika. Iha prosesu, opsaun sira ne’ebé aprezenta ona liuhusi debate no hetan akordu ho forma mútua iha Konsellu Ministrus.
    Hafoin halo análize ba aprezentasaun kona-ba Pontu situasaun epidemiolójika nasionál, husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize, Konsellu Ministrus delibera atu propoin ba Sua Exelénsia, Señor Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, ba renovasaun estadu emerjénsia, ba loron tolu-nulu tan. Haree ba evolusaun preokupante husi situasaun epidemiolójika no proliferasaun kazu rejistadu kontájiu COVID-19 nian, no atubele evita no neutraliza risku propagasaun sira husi SARS-CoV-2, nune’e bele proteje saúde públika no kapasidade resposta husi Sistema Nasionál Saúde nian, Governu propoin ba Señór Prezidente Repúblika atu, ho renovasaun estadu emerjénsia nian, permite suspensaun no restrisaun ba direitu no garantia fundamentál balun.
    Konsellu Ministrus aprova ona mós Projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária iha Munisípiu Baukau no Dili ba loron hitu tan. Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira-nian entre munisípiu Baukau no Dili no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian.
    Konsellu Ministrus deside ona sei la renova impozisaun serka sanitária iha Munisípiu Bobonaru no Munisípiu Kovalima.
    Vise-Primeira-Ministra, Armanda Berta dos Santos, no Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, nu’udar responsavel ba lideransa Komisaun Interministeriál ba Elaborasaun no Koordenasaun Ezekusaun Planu Vasinasaun kontra COVID-19, aprezenta ba Konsellu Ministrus pontu situasaun kona-ba prosesu akizisaun vasina no implementasaun kampaña vasinasaun nian. To’o agora, país ne’e simu ona vasina hamutuk rihun 294, no husi numeru ida-ne’e vasina hamutuk 144.380 maka sona ona ba sidadaun sira no totál ne’ebé agora iha stock maka 149.620. Iha loron 30 fulan-juñu mai ne’e, vasina hamutuk rihun 20 maka sei to’o tan mai, ne’ebé oferese husi Austrália no Timor-Leste buka hela atu hetan, liuhusi sosa ka doasaun, husi entidade no parseiru sira, vasina barak liután ba populasaun sira seluk, liuliu ba sidadaun sira ho idade tinan 18 ba kraik.
    Konsellu Ministrus aprova ona alterasaun dahuluk ba Rezolusaun Governu nian ne’ebé define objetivu ba kampaña vasinasaun no orientasaun atu asegura kumprimentu ba medida preventiva hirak ne’ebé vigora hela. Ho alterasaun ne’e define ona nu’udar objetivu, alkansa, iha kampaña vasinasaun nian, númeru 10.000  kada loron husi ema ne’ebé simu vasina, iha nivel nasionál, hodi orienta departamentu relevante sira atubele kria mekanizmu hirak ne’ebé presiza atu halais ritmu vasinasaun nian.
    Ho objetivu atu insentiva vasinasaun, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei ba kriasaun sorteiu “Lotaria Vasina kontra COVID-19”, ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes. Sorteiu ne’e konsiste iha atribuisaun prémiu sira sein kritériu definidu ba ema singulár sira ne’ebé validamente partisipa iha sorteiu ne’e. Bele partisipa iha “Lotaria Vasina kontra COVID-19” ema sesé de’it maka simu ona vasina kontra COVID-19 iha territóriu nasionál, hahú husi fulan-jullu. Kada prémiu iha ninia valór dolar amerikanu 100 no sorteiu ne’e sei hala’o kada fulan iha suku ida-idak, to’o loron 20 kada fulan. Totál prémiu ne’ebé atu fó iha kada sorteiu depende ba númeru ema ne’ebé maka vasina ona iha área suku nian. Ba ema 50 to’o 150 ne’ebé vasina ona iha fulan ne’e sei fahe prémiu ida. Ba ema 151 to’o 300 maka simu ona vasina iha fulan ne’e sei fahe prémiu tolu; husi ema 301 to’o 500 ne’ebé simu ona vasina iha fulan ne’e sei fahe prémiu neen; no Ba ema 501 ba leten ne’ebé simu ona vasina fulan ne’e sei fahe prémiu sia. Sei la halo sorteiu iha fulan ne’ebé totál ema abilitada atu partisipa la to’o 50, no ema hirak ne’e sei integra fali grupu ne’ebé sei partisipa iha sorteiu iha fulan tuirmai.
    Bazeia mós ba proposta husi Ministru Finansas, aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba Kriasaun kompensasaun ba kazu mate ka inkapasidade ne’ebé bele akontese nu’udar rezulta ho vasina kontra COVID-19 ne’ebé sona ba ema. Maske risku husi efeitu sekundáriu grave ne’ebé provoka husi vasina kontra COVID-19 ki’ik tebes, ne’ebé kompensa maka’as tebtebes ho benefísiu husi vasinasaun ba populasaun einjerál, inisiativa lejizlativa ida-ne’e ho objetivu atu prevene situasaun ne’ebé ninia efeitu sekundáriu sira grave liu no atu preve kompensasaun tenke fó ba ema ne’ebé hetan efeitu sekundáriu hirak ne’e. Dekretu-Lei ne’e define katak iha kazu inkapasidade ki’ik liu 30% ne’ebé provoka husi vasina kontra COVID-19 sei simu kompensasaun ida ho valór dolar amerikanu rihun ida, karik inkapasidade ne’ebé iha entre 30% no 70% sei simu valór dolar amerikanu 2100 no iha kazu vasina provoka inkapasidade boot liu 70% sei simu dolar amerikanu rihun 7. Iha kazu mate ne’ebé bele akontese tanba simu vasina, sei simu kompensasaun ida ho valór dolar amerikanu rihun sanulu.
    Konsellu Ministrus delibera ona atu autoriza loke prosedimentu aprovizionamentu ba mákina raiu X tolu ba inspesaun veíkulu, bagajen liman nian no ema nian, ne’ebé Autoridade Aduaneira atu utiliza iha Postu Integradu Batugade no Salele, tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Ministru Finansas.
    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Deliberasaun kona-ba kritériu ba rasionalizasaun Estrutura Programátika husi Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan 2022, ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Finansas. Ba OGE tinan 2022 nian hala’o ona alterasaun balun iha rasionalizasaun estrutura programátika hodi hasa’e efisiénsia no efikásia husi ninia ezekusaun, nune’e mós, atu hasa’e kapasidade monitorizasaun no kontrolu ba implementasaun husi programa ho atividade ne’ebé propoin ona. REMATA
    hare tan
  • 22 juñu 2021Governu Timor-Leste felisita António Guterres
    Primeiru-Ministru
    VIII Governu Konstitusionál
    .............................................................................................................................
    Dili, Loron 22 fulan-juñu  tinan 2021
    Komunikadu Imprensa Konjuntu
    Governu Timor-Leste felisita António Guterres
    Governu Timor-Leste kongratula António Guterres ba ninia reeleisaun ba mandatu daruak nu’udar Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas (ONU) nian, ba tinan lima tan.
    Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha ninia karta kongratulasaun nian ne’ebé haruka ba Sekretáriu-Jerál ONU nian ba reeleitu ne’e, manifesta katak nia iha “esperansa boot liután atubele hakle’an, ho kbiit foun lideransa nian husi (António Guterres), relasionamentu institusionál di’ak no kooperativu ne’ebé estabelese ona ho parseiru dezenvolvimentu nian oin-oin no nasaun membru hirak ne’ebé halo parte iha sistema globál Organizasaun Nasoins Unidas nian, liu-liu, iha ami-nia prosesu atu hakle’an no habelar partisipasaun Timor-Leste nian iha forum internasionál no organizasaun multilaterál, rejionál no/ka espesializada oin-oin”.
    Iha karta ne’e, Xefe Governu fó hanoin filafali katak “tulun husi Nasoins Unidas no husi ninia ajénsia espesializada oin-oin sai determinante to’o agora ba konsolidasaun di’ak no sustentabilidade husi ami-nia Estadu Direitu Demokrátiku, nune’e mós ba dezenvolvimentu husi setór oin-oin husi ami-nia sosiedade”.
    António Guterres sai Primeiru-Ministru Portugál nian, husi tinan 1995 to’o tinan 2022, no hala’o knaar hanesan Altu Komisáriu Nasoins Unidas nian ba Refujiadu sira, husi tinan 2005 to’o tinan 2015. Husi loron 1 fulan-janeiru tinan 2017 maka nia simu knaar hanesan Sekretáriu-Jerál Organizasaun Nasoins Unidas nian. Agora eleitu fila-fali ho lian ida de’i husi Estadu-Membru ONU nian hamutuk 193, ba mandatu foun ne’ebé sei hahú iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2022.
    Primeiru-Ministru, lori Governu no Povu Timor-Leste nian naran, aprezenta ninia “felisitasaun kaloroza” ba António Guterres “ba ninia reeleisaun nu’udar Sekretáriu-Jerál Organizasaun Nasoins Unidas nian” no dezeja “susesu boot liután iha kontinuidade ba ninia funsaun nobre sira”. REMATA
    hare tan
  • 16 juñu 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-juñu tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 16 fulan-juñu tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Ministériu Finansas, iha Dili, no hafoin halo análize ba aprezentasaun kona-ba pontu situasaun epidemiolójika país nian, husi koordenadór sira husi Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize nian (SIJK), aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé mantein impozisaun serka sanitária iha Munisípiu sira hanesan Baukau, Bobonaru, Dili no Kovalima ba loron 7 tan.
    Nune’e, bandu nafatin sirkulasaun ema sira nian entre munisípiu Baukau, Bobonaru, Dili no Kovalima no sirkunskrisaun administrativa sira-seluk, exetu iha kazu hirak ne’ebé ninia fundamentu forte tanba razaun seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema abastesimentu públiku, ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian.
    SIJK, hahú agora, sei iha reprezentante ida iha Sentru Kontrolu Integradu sira ne’ebé bele simu subdelegasaun kompeténsia ida hodi autoriza sirkulasaun iha territóriu nasionál. Autorizasaun sira  depende ba rezultadu negativu iha teste COVID-19 nian. Ema sesé de’it maka simu vasina kontra COVID-19 dala rua ona, hahú agora bele la’o ba mai livre iha territóriu nasionál sein presiza husu autorizasaun, no la presiza mós hein to’o semana rua, sura hahú husi momentu simu vasina doze daruak. Labarik sira ho idade tinan neen mai kraik bele sirkula livre sein limitasaun saida de’it.
     Konsellu Ministrus deside ona hodi la renova impozisaun konfinamentu domisiliáriu jerál ba populasaun Munisípiu Dili nian.

    Halo ona mós aprovasaun ba projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé halo definisaun ba montante osan ne’ebé atu selu hodi kompensa uzu rai nian ba implementasaun Projetu Sidade Universitária Aileu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos. Rezolusaun Governu nian ne’e define pagamentu másimu dolar tolu ba metru kuadradu ida-idak, hodi fó kompensasaun ba família sira ne’ebé identifikada ona hanesan titulár husi podér pose nian kona-ba rai ne’ebé tama iha área implementasaun projetu nian. Define mós montante másimu sira hodi selu ba ema ne’ebé lakon ninia konstrusaun no kultura agríkola sira.

    Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian ba nomeisaun fila-fali Florêncio da Conceição Sanches ba kargu Diretór Ezekutivu husi Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, IP, (SERVE) ba mandatu tinan tolu, iha rejime eskluzividade. Projetu Rezolusaun Governu nian ida-ne’e aprezenta husi Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Joaquim Amaral.

    Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian haat, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, ba nomeasaun Ernesto de Oliveira Barreto nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál Bobonaru nian, Eusébio Salsinha, nu’udar Prezidente Autoridade Munisipál Ermera nian, Pedro Paulo Gomes nu’udar Administradór Munisipál Likisá nian, no Bernardo Lopes ba kargu hanesan Administradór Munisipál Manatutu nian. Nomeadu na’in haat ne’e sei hala’o sira-nia funsaun iha rejime komisaun servisu nian, ba períodu tinan lima, sura hahú husi data sira simu pose.

    Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian ne’ebé estabelese Komisaun Interministeriál ba Reajustamentu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) tinan 2011-2030, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu Ordenamentu, José Maria dos Reis. Implementasaun PED tinan 2011-2030 nian tinan sanulu liu tiha, iha hakarak atu realiza reajustamentu ba dokumentu estratéjiku, estruturante no kondutór prosperidade nasionál nian ida-ne’e, liuhusi estratéjia integrada, inkluziva, no reziliente ida, ne’ebé viabiliza artikulasaun no kreximentu husi setór oioin, hodi permite dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku ida-ne’ebé umanu liután ba país ne’e. Reajustamentu ida-ne’e konsidera mós nesesidade atu hanoin fila-fali estratéjika sira ba prazu médiu no prazu naruk, atu hasoru dezafiu sira hanesan hirak ne’ebé daudaun ne’e nasaun enfrenta, hanesan pandemia COVID-19 no dezastre naturál sira. Hakarak mós reajusta PED tinan 2011-2030 tuir objetivu sira no meta sira ne’ebé prevee iha Planu Rekuperasaun Ekonómika.
    Komisaun ne’e komposta husi Primeiru-Ministru, ne’ebé prezide, no husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu Territóriu nian, Vise-Primeira-Ministra no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun nian, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus nian, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Ministru Administrasaun Estatál no Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun.

    Ikusliu, aprova ona mós projetu Dekretu Governu nian, ne’ebé aprezenta husi Ministru Justisa, Manuel Cárceres da Costa, hamutuk ho Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, kona-ba rejime remuneratóriu ba membru sira husi Komisaun Terras no Propriedade, organizmu ne’ebé maka sai nu’udar responsavel ba rezolusaun kazu disputa kona-ba sasán imovel sira. Projetu Dekretu Governu nian ida-ne’e sei permite funsionamentu tomak husi komisaun  ne’e no kontribui ba rezolusaun kazu disputa kona-ba imovel rihun ba rihun ne’ebé sei pendente hela, hodi kontribui ba pás sosiál no dezenvolvimentu ekonómiku. REMATA 
    hare tan
34 35 36 37 38 39 40