RSS 

Komunikadus

  • 15 setembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-setembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 15 fulan-setembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova selebrasaun akordu ida entre Ministériu Agrikultura no Peskas no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia “KOIKA”, kona-ba projetu, ne’ebé sei hala’o entre tinan 2021 to’o 2025, atu hadi’a sekuénsia valór agríkola liuhusi partisipasaun agrikultór sira nian iha Timor-Leste.
    Akordu ne’e prevee mós asisténsia téknika no fornesimentu materiál sira, husi KOIKA, ho montante totál besik dolar amerikanu millaun neen.
    Projetu ida-ne’e sei kontribui hodi hasa’e setór agríkola no ortíkola ho objetivu atu hasa’e produtividade agríkola nian iha área prioritária sira, atu estabelese infraestrutura produsaun agríkola no hasa’e kapasidade produsaun agríkola, no permite asesu ba merkadu produtu lokál, hadi’a instalasaun venda no distribuisaun, nune’e mós kapasidade komersializasaun agríkola nian.
    Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Agrikultura no Peskas, Pedro dos Reis, atu asina akordu ida-ne’e.

    Konsellu Ministrus mós delibera atu autoriza loke prosedimentu aprovizionamentu nian relasiona ho obra konstrusaun ba instalasaun foun Institutu Politékniku Betano (IPB) nian, bazeia ba projetu  deliberasaun ne’ebé aprezenta husi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura,  Longuinhos dos Santos.
    Projetu konstrusaun IPB ne’e la’o tuir planu dezenvolvimentu integradu relasiona ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál ba periodu tinan 2011 to’o 2030, ho objetivu fundamentál atu hadi’a kualidade edukasaun ensinu superiór nian no aumenta kapasitasaun rekursus umanus liu-liu iha área esensiál sira ba interese nasionál.

    Konsellu Ministrus delibera atu autoriza selebrasaun ba akordu finansiamentu ida ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku, relasiona ho Projetu Espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato. Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Ministru Finansas, Rui Augusto Gomes, hodi asina akordu ne’e. Projetu ne’e prevee estensaun ba pista aterrajen, torre kontrolu foun ida no reabilitasaun ba instalasaun sira seluk.

    No mós iha ámbitu Projetu Espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, Konsellu Ministrus delibera atu autoriza, ba dezenvolvimentu projetu faze dahuluk nian, loke prosedimentu aprovizionamentu tolu, ho tipu konkursu públiku internasionál, ba adjudikasaun kontratu públiku ba kontratasaun empreza sira ba konsesaun no konstrusaun, ba fornesimentu servisu supervizaun no jestaun projetu nian.

    Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Planu no Ordenamentu, José Maria dos Reis, aprezenta ba Konsellu Ministrus opsaun polítiku-lejizlativa ne’ebé sai hanesan baze ba kriasaun Zona Espesiál Protesaun Ambientál no Ekolójika sira nian.
    Zona hirak ne’e hanesan área lubun ida ne’ebé, ho valór no sensibilidade tuir ekolójiku nia haree ka husi espozisaun risku naturál sira, hanesan objetu protesaun espesiál. Opsaun sira ne’ebé propoin ona ho objetivu atu kria rejime jurídiku espesiál hodi estabelese konjuntu kondisionalizmu sira ba okupasaun, uzu no transformasaun rai, no mós atu determina uzu kompativel no inkompativel sira.
    Objetivu prinsipál sira husi medida ne’e mak atu proteje rekursu naturál sira hanesan bee no rai, prevene degradasaun rekarga akiférus, prevene risku naturál sira (inundasaun, bee-sae, erozaun solu no deslizamentu vertente) no proteje ekosistema sensivel sira. REMATA
    hare tan
  • 13 setembru 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-setembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 13 fulan-setembru tinan 2021
    Konsellu Ministru hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili no delibera ona atu dekreta Lutu Nasionál ba antigu Prezidente Repúblika Portugeza Jorge Sampaio nia mate, iha territóriu nasionál tomak, ba períodu loron tolu, to’o tuku 07.59 loron 16 fulan-setembru. Durante períodu lutu nasionál, bandeira nasionál sei hasa’e to’o ai-rin klaran de’it (meia aste), iha país laran tomak iha fatin sira ne’ebé mak obrigatóriu tenke uza, inklui iha misaun diplomátika sira.
    Jorge Sampaio, mate iha loron 10 fulan-setembru, nu’udar personalidade ida importante tebes ne’ebé maka defende povu no valór konstitusionál Timoroan nian.
    Primeiru-Ministru, iha loron sesta, afirma ona katak Jorge Sampaio “tama iha istória nu’udar Prezidente ne’ebé maka kontribui maka’as ba Restaurasaun Independénsia Nasionál, iha ne’ebé nia mai nu’udar konvidadu de-onra iha serimónia ne’ebé hala’o iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002”. Xefe Governu mós hateten tan katak “Eis Prezidente Jorge Sampaio sei lembra iha mundu nu’udar figura boot ida ba kauza no liberdade no rekoñese Na’i Ulun ne’e nu’udar Belun Boot Timor-Leste no Timoroan sira-nian”.
    Iha tinan 2016, Jorge Sampaio simu Grande Kolár Orden Timor-Leste nian, hanesan rekoñesimentu ba ninia solidariedade no apoiu ativu” iha luta ba independénsia ita-nia país nian. Kondekorasaun ne’e entrega iha Lisboa, husi atuál Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé iha momentu ne’ebá, nu’udar Prezidente Repúblika. Iha Okaziaun ne’e, Taur Matan Ruak manifesta “rekoñesimentu kle’an ba umanizmu, espresaun solidariedade nian lubun ida no apoiu ativu durante tinan barak, ne’ebé fó-moris hodi luta ba liberdade, autodeterminasaun no independénsia Timor-Leste nian”, ne’ebé maka labele konta ho númeru.
    Iha ninia vizita ofisiál ikus nian nu’udar Xefe Estadu, iha tinan 2006, Parlamentu Nasionál atribui ba nia títulu Sidadaun Onoráriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.
    Porta-Voz Governu nian, Ministru Fidelis Magalhães, iha loron sesta semana kotuk, hato’o kondolénsia ba família no belun sira eis-Prezidente nian no afirma katak “Jorge Sampaio nafatin iha povu timoroan nia fuan ba ninia kompromisu ne’ebé kle’an ba direitus umanus, justisa no solidariedade”. REMATA
    hare tan
  • 10 setembru 2021Votu Pezar ba Jorge Sampaio, Timor nia belun ida, nia mate
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Dili, loron 10, fulan-setembru, tinan 2021
    Komunikadu Imprensa
    Votu Pezar ba Jorge Sampaio, Timor nia belun ida, nia mate
    Governu Timor-Leste, lori nasaun nia naran, hato’o ninia kondolénsia kle’an ba antigu Prezidente Portugál, Jorge Sampaio nia mate, ne’ebé durante ninia mandatu iha Belém sempre luta ba direitu autodeterminasaun Timor-Leste nian.
    Antigu Xefe Estadu Portugál nian ne’e mate iha sesta-feira, loron 10 fulan-setembru, ho idade 81, iha ospitál Santa Cruz, iha Lizboa, iha ne’ebé nia tama ospitál hahú husi loron 27 fulan-agostu, hafoin hetan difikuldade respiratória.
    Relasiona ho polítika hahú kedas husi tempu estudante, iha Fakuldade Direitu Universidade Lizboa nian, nia lidera Partidu Sosialista no eleitu hanesan prezidente Kámara Lizboa nian iha tinan 1989. Iha tinan 1996 eleitu hanesan Prezidente Repúblika, kargu ne’ebé nia ezerse to’o fulan-marsu tinan 2006.
    Iha tinan 2006 nomeadu husi sekretáriu-jerál Organizasaun Nasoens Unidas nian hanesan enviadu espesiál ba Luta kontra Tuberkuloze. Husi tinan 2007 to’o tinan 2013 sai nu’udar reprezentante aas ONU nian ba Aliansa Sivilizasaun nian sira.
    Iha tinan 2016, Jorge Sampaio simu galardaun boot liu Estadu Timorense nian, Grande Kolár Orden Timor-Leste nian, hanesan rekoñesimentu ba ninia “solidariedade no apoiu ativu” iha luta ba independénsia ita-nia país nian. Kondekorasaun ne’e entrega iha Lizboa, husi atuál Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé iha momentu ne’ebá, nu’udar Prezidente Repúblika. Iha Okaziaun ne’e, Taur Matan Ruak manifesta “rekoñesimentu kle’an ba umanizmu, espresaun solidariedade ne’ebé maka labele konta ho númeru no apoiu ativu durante tinan barak, ne’ebé hamoris luta ba liberdade, autodeterminasaun no independénsia Timor-Leste nian”.
    Iha tinan 2006, Parlamentu Nasionál atribui ba Jorge Sampaio títulu Sidadaun Onoráriu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.
    Primeiru-Ministru, iha mensajen ida ne’ebé publika ohin, hateten katak Jorge Sampaio “tama iha istória hanesan Prezidente ne’ebé kontribui makaas ba Restaurasaun Independénsia Nasionál, iha ne’ebé sai hanesan testemuña konvidau-de-honra iha serimónia ne’ebé hala’o iha loron 20 fulan-maiu tinan 2002”. Xefe Governu mós hateten katak “Eis-Prezidente Jorge Sampaio mundu sei hanoin nafatin  hanesan figura boot liu ba kauza no liberdade no rekoñesidu hanesan Timor-Leste no Timoroan sira nia Belun Boot ida”.
    Porta-Voz Governu nian, Ministru Fidelis Magalhães, hato’o kondolénsia ba família no belun sira eis-Prezidente nian no afirma katak “Jorge Sampaio nafatin iha povu timoroan nia fuan ba ninia kompromisu ne’ebé kle’an ba direitus umanus, justisa no solidariedade”. REMATA
     
     
     
     
     
    hare tan
  • 09 setembru 2021Sorumutuk Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-setembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-setembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Palásiu Governu, iha Dili, no aprova ona alterasaun dahuluk ba Dekretu Governu n. 21/2021, loron 27 fulan-agostu, kona-ba medida sira ba ezekusaun deklarasaun estadu emerjénsia, ne’ebé efetua husi Dekretu Prezidente Repúblika n. 69/2021, loron 24 fulan-agostu. Estadu emerjénsia ne’e abranje territóriu tomak no vigora  to’o tuku 23:59, loron 29 fulan-setembru tinan 2021.
    Ho alterasaun ida-ne’e permite fali realizasaun eventu relijiozu, sosiál, kulturál no desportu sira, maibé tenke kumpre medida sira prevensaun no kontrolu COVID-19 nian, liuliu:

    Mantein distánsia, pelumenus, metru ida ho ema seluk  no sira ne’ebé la hela hamutuk iha uma ida;
    Uza máskara ne’ebé taka inus ho ibun;
    Fase liman beibeik no bainhira hakarak tama iha instalasaun husi utilizasaun koletiva; no
    La promove formasaun halibur malu barak (konsidera nu’udár ema halibur-malu mak ema liu husi na’in rua halibur malu menus husi metru rua entre sira).

    Realizasaun funerál tenke adota medida hirak ne’ebé prevene transmisaun virus SARS- CoV-2 nian, maibé oras ne’e sei permite prezensa iha serimonia fúnebre sira husi ema na’in sanulu ba leten, maibé tenke kumpre protokolu saúde nian no kumpre medida sira prevensaun no kontrolu COVID-19 nian.
    Organizador sira husi eventu sira ne’e tenke informa forsa segurança sira kona-ba ninia realizasau. Fiskalizasaun husi kumprimentu regra husi diploma ida ne’e nian kompete ba forsa segurança sira. REMATA  
    hare tan
  • 08 setembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-setembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 8 fulan-setembru tinan 2021
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha Auditóriu Ministériu Finansas, iha Dili, no hafoin halo análize ba aprezentasaun  kona-ba pontu situasaun epidemiolójika país nian, husi koordenadór sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) nian, deside ona:

    hakotu impozisaun Konfinamentu Obrigatóriu Jerál (lockdown) ba populasaun iha Munisípiu Dili nian, husi tuku 23:59, husi loron 9 fulan-setembru tinan 2021;


    mantein impozisaun serka sanitária iha Munisípiu Baukau, Ermera Dili, no Kovalima, to’o loron 22 fulan-setembru tinan 2021;no


    hakotu impozisaun serka sanitária iha área sira ne’ebé abranje husi suku Naimeko, postu administrativu Pante Makassar, no husi suku Bobometo, iha postu administrativu Oesilu, suku rua ne’e iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi  Ambenu nian, hahú husi tuku 23:59 loron 8 fulan-setembru tinan 2021.


    Impozisaun serka sanitária iha Munisípiu Manufahi, ne’ebé vigora to’o loron 15  fulan-setembru tinan 2021, la iha alterasaun.

    Nune’e, mantein bandu hodi tama no sai husi munisípiu Baukau, Kovalima, Dili, Ermera no Manufahi, exetu tanba razaun sira seguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun ba sistema abastesimentu públiku ka razaun seluk ne’ebé presiza atu hala’o ba interese públiku nian. Bandu ida-ne’e la abranje ba indivíduu sira ne’ebé komprova ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19 nian, nune’e mós ba labarik sira iha tinan neen mai-kraik ne’ebé akompaña indivídu sira ne’e.
    Konsellu Ministrus halo análize filafali planu dezenvolvimentu ba reestruturasaun  no modernizasaun Portu Dili nian, ne’ebé sai hanesan  objetu deliberasaun nian iha Sorumutuk Konsellu Ministrus iha loron 28 fulan-jullu tinan 2021, maibé, tanba iha introdusaun ba alterasaun balun iha faze redasaun finál nian, presiza submete fali ba deliberasaun foun. Konsellu Ministrus manifesta ona ninia preferénsia hodi adota modalidade finansiamentu Parseria Públiku-Privada (PPP), atu dezenvolve tuir kuadru legál no regulamentu iha vigór. Planu dezenvolvimentu ba reestruturasaun no modernizasaun Portu Dili nian, prevee katak hafoin transferénsia funsaun sira husi portu karga ba portu foun Tibar, sei halo ninia konversaun  marina ida no portu kruzeiru sira. Ida-ne’e hanesan projetu importánsia nasionál, haree ba ninia lokalizasaun iha área estratéjika sentrál ida no importante tebes iha sidade Dili, ninia funsaun iha ligasaun marítima ba populasaun sira husi Oekusi Ambenu no husi Ataúru, no ninia potensiál atu sai polu dinamizadór turizmu marítimu iha Timor-Leste.
    Konsellu Ministrus atribui podér tomak ba Ministru Transporte no Komunikasaun  ba asinatura Akordu Servisu Aéreus entre  Brunei Darussalam no Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Akordu ida-ne’e ho objetivu atu impulsiona konetividade entre Timor-Leste no mundu tomak no sei permite katak empreza servisu aéreu sira ne’ebé indika husi país rua bele autoriza hodi esplora servisu transporte aéreu nian entre  país rua ne’e.
    Ikusliu, Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, aprezenta ba Konsellu Ministrus opsaun polítiku-lejizlativu ne’ebé sai hanesan baze  ba kriasaun sentru sira akollimentu multifunsaun sira hodi hatán ba situasaun emerjénsia. Opsaun sira ne’ebé aprezenta ne’e ho objetivu atu  kria  divizaun administrativa ida-idak (munisípiu sira no RAEOA) pelumenus infraestrutura públika ida, ne’ebé destina, espesífikamente, atu servi funsaun sentru akollimentu temporáriu husi vítima asidente grave no dezastre naturál sira. REMATA

     
    hare tan
  • Image
    04 setembru 2021Komunikadu Imprensa konjuntu husi Governu no OMS kona-ba konfinamentu iha Munisipiu Dili
    GOVERNU TIMOR-LESTE NO ORGANIZASAUN MUNDIAL SAÚDE
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Díli, loron 4, fulan-setembru, tinan 2021
    Komunikadu Imprensa Konjuntu
    klarifikasaun kona-ba tamba sá aplika konfinamentu ba ema hotu, inklui ema hirak ne'ebe vasina tiha ona
    Iha semana hirak ikus ne’e, rejista ona situasaun pandemia COVID-19 iha nivel nasionál ne’ebé agrava ho konfirmasaun ezisténsia variante delta iha país no ho númeru infetadu, baixa, kazu grave husi moras no mate ne’ebé aumenta.
    Iha fulan-agostu, fulan aat liu desde pandemia hahú, Timor-Leste rejista totál kazu infesaun hamutuk 5.784 husi coronavírus foun no ema ne’ebé mate ho COVID-19 hamutuk 41.
    Situasaun prekupante liu iha Munisipiu Díli, iha ne’ebé iha kazu detetadu barak ho variante Delta, katak kontajiozu liu no perigozu liu kompara ho variante sira seluk ne’ebé uluk iha.
    Maske vasinasaun kontra COVID-19 avansa diak iha nasaun laran tomak no maske risku atu baixa no mate kiik tebes ba ema hirak ne’ebé vasina ona, sira mós bele da’et fali ba ema seluk, inklui ema ne’ebé vulneravel liu, hanesan sira ne’ebé iha nanis ona moras oin-oin, labarik, isin rua, katuas no ferik.
    Haree ba agravamentu situasaun no tuir rekomendasaun husi Organizasaun Mundiál Saúde, Ministériu Saúde no Sentru Integradu Jestaun Krize, Governu deside atu impoin konfinamentu domisiliáriu jerál (lockdown), inklui ema hirak ne’ebé maka vasina COVID-19 kompleta ona.
    Maske uluk ne’e Governu dehan ona katak ne’ebe vasina daruak sei izentu, maibe tanba situação ne’ebé agrava Governu tenke hola lalais medida radikal ida ne’e.
    Hodi hakotu transmisaun vírus ida-ne’e iha Komunidade nia leet, atu salvaguarda saúde públika no hodi proteje ema ne’ebé vulnerável liu, populasaun tomak husi Munisipiu Dili, inklui ema hirak ne’ebé vasina kompleta ona, tenke kumpre konfinamentu domisiliáriu obrigatóriu no adota medida sira hotu atu prevene COVID-19. REMATA
    hare tan
  • 01 setembru 2021Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-setembru tinan 2021
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 1 fulan-setembru tinan 2021
    Konsellu Ministru hala’o sorumutuk iha Auditorium Ministériu Finansas nian, iha Dili no, hafoin halo análize ba aprezentasaun husi pontu situasaun epidemiolójika nasionál, husi koordenadór sira Sala Situasaun Sentru Integradu Jestaun Krize (SIJK) nian, desidi ona:

    Atu mantein Konfinamentu Obrigatóriu Jerál (lockdown) ba populasaun iha Munisípiu Dili, inklui ema ne’ebé maka vasina kontra COVID-19, to’o loron 9 fulan-setembru tinan 2021. Konsellu Ministrus sei avalia medida ida-ne'e iha sorumutuk tuir mai iha loron 8  fulan-setembru.

    Ema sira hotu iha Munisípiu Dili, inklui sira ne’ebé maka vasina kontra COVID-19, kontinua hela iha uma, bele sai de’it tanba razaun Saúde, ba serbisu (iha kazu administrasaun públika, superiór ierarkiku define funsionáriu ne’ebé maka dispensadu husi dever komparénsia), atu asesu ba sasan no serbisu ba nesesidade bázika no atu simu vasina kontra COVID-19.
    Taka ba públiku estabelesimentu komersiál, industriál, artezanál ka prestasaun servisu iha setór privadu ekonomia sira hotu ne’ebé dezenvolve atividade iha munisípiu Dili, ho esesaun sira ne’ebé maka prevee antes.
    Kompara ho Rezolusaun anterior Rejista de’it alterasaun rua: permite atu sai husi uma ba fatin seluk hodi realiza resenseamentu eleitorál no ba parte seluk atu asegura funsionamentu ba empreza prestasaun servisu sira ba kontrolu peste nian (Pest Control).
     

     La renova impozisaun Konfinamentu Obrigatóriu Jerál (lockdown) ba populasaun iha Postu Administrativu Ermera no Railaku, iha Munisípiu Ermera.

     

    Impoin serka sanitária iha Munisípiu Manufahi, hahú husi loron 2 fulan-setembru to’o loron 15 fulan-setembru tinan 2021.

    Bandu ema atu tama no sai husi munisípiu ne’e, exetu tanba siguransa públika, saúde públika, asisténsia umanitária, manutensaun sistema abastesimentu públiku ka realizasaun interese públiku.
    Proibisaun hirak ne’e la inklui ema hirak ne’ebé maka komprova ona vasinasaun kompleta (doze rua) kontra COVID-19, nune’e mós ba labarik ki’ik sira ho idade  tinan neen mai-kraik ne’ebé akompaña ema sira ne’e.  
     

    Serka sanitária sira-seluk ne’ebé sei vigora hela, la sofre alterasaun saida de’it.

     
    Konsellu Ministru aprova ona projetu Dekretu Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise Ministra Solidariedade Sosiál, Signi Chandrawati Verdiál, ne’ebé kria  subsídiu ba inan isin-rua no ba labarik sira, designadu nu’udar bolsa da mãe - jerasaun foun, no ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei nu.18/2012, loron 4 fulan-abril.
    Ho projetu Dekretu-Lei ida ne’e, atu reforma programa “Bolsa da Mãe” , ho hanoin atu garante katak ida ne’e bele gere impaktu signifikativu ida hodi hamenus ki’ak no ba promosaun kapitál umanu nasionál. “Bolsa da Mãe” hahú atu integra prestasaun adisionál rua, ne’ebé ho objetivu atu fó apoiu sosiál ba inan isin-rua no ba primeira infánsia, hodi hadi’a saúde no nutrisaun materna no infantil, atu promove inkluzaun ekonómika no atu fomenta ekonomia lokál.
    Programa sei implementa ho forma fazeada ka  progresiva, hodi asegura hanesan prioritária atuasaun iha área jeográfika ho indíse ki’ak no má nutrisaun no protesaun ba inan isin-rua no primeira infánsia. Nune’e, programa sei haluan ba teritóriu nasional tomak durante tinan 5, hahu iha tinan 2022, ho munisípiu Ainaro no Bobonaro no ho Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-kuse Ambeno (RAEOA). Iha tinan 2023, Bolsa da Mãe – jerasaun foun sei haluan ba munisípiu Kovalima, Likisá, Manatutu, no Vikeke. Munisípiu Ermera, Baukau, Aileu no Lutem sei inklui iha programa tinan 2024 nian, ikusliu, Bolsa da Mãe sei abranje iha munisípiu Dili, iha tinan 2025.

     Aprova ona mós ho alterasaun sira projetu Dekretu Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Miguel Pereira de Carvalho, ne’ebé define rejime jerál husi Programa Movimentu Hafoun (Rejenerasaun) Aldeia” (PMOHA)  no estabelese ninia prinsípiu orientadór no kondisaun sira ezekusaun nian.
    Programa ida ne’e rezulta husi asinatura, iha tinan 2016, memorandu entendimentu ida entre Saemaul Undong husi Repúblika Koreia no Governu Timor-Leste, tuir saida maka implementa ona iha programa esperimentál iha aldeia haat husi Munisípiu Lautem, iha kuadriéniu husi tinan2016 ba tinan 2020. Ho diploma ida-ne’e kria rejime jurídiku hodi fundamenta implementasaun programa iha nivel nasionál.
    Programa PMOHA  ne’e ho objetivu atu promove no dezenvolve atividade ekonómika komunitária sira, atu alkansa retornu ekonómiku no empeñamentu komunidade sira nian ba nivel aldeia, ne’ebé diresiona esforsu individuál ba proveitu komún.

     Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé mós aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei nu. 8/2013, loron 26 fulan-juñu, kona-ba Rejime Jerál ba Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS). Projetu Dekretu-Lei ne’e ho objetivu atu reve no atualiza valór projetu subsidiadu sira ne’ebé inklui projetu abitasaun sosiál Uma ba ema kbiit laek, hodi estabelese katak valór máximu verba nian maka dolar amerikanu rihun 125 to’o ba konkluzaun projetu refere. REMATA
    hare tan
  • 26 agostu 2021Informasaun kona-ba apoiu finanseiru ba kazu mate ka inkapasidade tanba rezultadu husi inokulasaun ho vasina kontra COVID-19
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
    VIII Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Informasaun kona-ba apoiu finanseiru ba kazu mate ka inkapasidade tanba rezultadu husi inokulasaun ho vasina kontra COVID-19
    Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei iha loron 21, fulan-jullu, tinan 2021, ba kriasaun apoiu finanseiru ba kazu mate ka inkapasidade tanba rezultadu husi inokulasaun ho vasina kontra COVID-19.
    Maske risku husi efeitu sekundáriu grave ne’ebé provoka husi vasina kontra COVID-19 ki’ik tebes, ne’ebé kompensa makas tebes ho benefísiu husi vasinasaun ba populasaun einjerál, ho ninia efikásia ne’ebé komprova ona atu prevene kazu grave no mate, Governu deside ho diploma ida-ne’e prevene situasaun, exesionál loos, iha ne’ebé ninia efeitu sekundáriu sira  grave liu, hodi prevee kompensasaun loloos ba ema ne’ebé hetan efeitu sekundáriu hirak ne’e.
    Projetu Dekretu-Lei ne’e haruka tiha ona ba Prezidente Repúblika ninia apresiasaun iha loron 29 fulan-jullu no sei hein  promulgasaun.
    Dekretu-Lei ne’e define katak iha kazu inkapasidade ki’ik liu 30% ne’ebé provoka husi vasina kontra COVID-19 sei atribui kompensasaun ida ho valór dolar amerikanu rihun ida, karik inkapasidade ne’ebé iha husi 30% to’o 70% sei atribui valór dolar amerikanu 2100 no iha kazu vasina provoka inkapasidade boot liu 70% sei atribui dolar amerikanu rihun 7.
    Iha kazu mate ne’ebé bele akontese tanba simu vasina, sei atribui kompensasaun ida ho valór dolar amerikanu rihun sanulu.
    Verifikasaun ba situasaun mate nian ka inkapasidade no ninia relasaun ho vasina kontra COVID-19 sei hala’o liuhusi avaliasaun médika no Ministériu Saúde maka sei responsável ba rekoñesimentu direitu apoiu ne’e nian.
    To’o agora Ministra Saúde seidauk konfirma ka informa Konsellu Ministrus kona-ba kazu ruma, ne’ebé komprova ona, husi mate ka efeitu segundariu grave katak provoca husi vasina hasoru COVID-19.

    Se karik iha kazu komprovadu ruma, maske seidauk promulga Dekretu-Lei ne’e, Ministériu relevante sira, tuir orientasaun Konsellu Ministrus no Primeiru-Ministru nian, tenke halo intervensaun hodi providensia apoiu ba vitima sira.
    hare tan
31 32 33 34 35 36 37