RSS 

Komunikadus

  • 26 agostu 2024Kompromisu ba Futuru: Progresu no Kontinuidade ba Tinan Daruak Governu IX nian
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 26 fulan-agostu tinan 2024
    Kompromisu ba Futuru: Progresu no Kontinuidade ba Tinan Daruak Governu IX nian
    Iha tempu Governu Konstitusionál IX, liuhosi Komité Revizaun Polítiku, halo análize ba programa no proposta orsamentu setoriál hodi finaliza preparasaun Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025, Governu ne’ebé lidera hosi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, reafirma ninia kompromisu ba dezenvolvimentu sustentavel no moris-di’ak timoroan hotu-hotu nian. Preparasaun ho kuidadu ba orsamentu hatudu Governu nia determinasaun atu konsolida konkista hirak ne’ebé alkansa ona iha tinan dahuluk iha ninia mandatu no atu responde ho efetivu ba dezafiu sira ne’ebé nasaun ne’e hasoru. Prosesu orsamentu ida-ne’e haree hanesan oportunidade ida atu reforsa polítika públika sira ne’ebé la’o hela no ajusta estratéjia sira bainhira nesesáriu, sempre ho objetivu atu garante futuru ida ne’ebé prósperu no ekuitativu ba Timor-Leste.
    Iha de’it tinan ida mandatu nian, asaun oioin implementa tiha ona ne’ebé reflete kompromisu kontínuu ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku nasaun nian, nune’e mós hodi reafirma Governu ninia determinasaun atu mantein nia dalan no hatán ba dezafiu sira ne’ebé hasoru. Iha ámbitu ida-ne’e, Governu serbisu ona hodi konsolida konkista sira ne’ebé alkansa ona no promove reforma sira ne’ebé nesesáriu, hodi hatudu rezultadu konkretu sira iha área-xave oioin.

    Avansu sira iha Integrasaun Internasionál no Dezenvolvimentu Ekonómiku
    Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no progresu iha prosesu adezaun ba ASEAN kontinua sai pilár fundamentál ba estratéjia Governu hodi integra nasaun iha ekonomia globál. Hafoin formaliza adezaun ba OMK iha fulan-fevereiru, Governu konsentra ona hodi prepara reforma sira ne'ebé fasilita komérsiu no integra Timor-Leste iha merkadu internasionál sira, reforsa pozisaun nasaun iha senáriu ekonómiku globál. Governu mós asina ona akordu bilaterál oioin iha área kooperasaun estratéjika, hametin relasaun diplomátika ho nasaun no organizasaun oioin, no promove Timor-Leste hanesan destinu atrativu ba investimentu.
    Iha agrikultura, Governu implementa ona inisiativa oioin atu promove setór ne’e, inklui reabilitasaun no konstrusaun ba sistema irrigasaun nian, no mós distribuisaun ba ekipamentu agríkola modernu, entre asaun sira seluk ne’ebé ho objetivu atu hasa’e produtividade no garante seguransa ai-han iha Timor-Leste laran tomak.

    Hametin Reforma Estruturál no Seguransa
    Iha setór seguransa, reforma sira ne’ebé introdús iha tinan dahuluk, inklui reintegrasaun polísia hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no reestruturasaun ba forsa seguransa sira, kontinua hetan avaliasaun no ajustamentu hodi garante sira-nia efikásia. Governu reforsa ona nia kompromisu ba dixiplina no neutralidade forsa seguransa nian, ne’ebé esensiál ba estabilidade no kredibilidade instituisaun nasionál sira nian.
    Reestruturasaun setór petróleu no rekursus minerais, ne’ebé hahú ho reformulasaun entidades setór ida ne’e nian no aprovasaun ba akordu esplorasaun foun, kontinua la’o hodi garante katak rekursu sira-ne’e bele jere ho efetivu ba benefísiu timoroan hotu nian. Hanesan parte ida hosi projetu Greater Sunrise, negosiasaun sira kontinua la’o ho objetivu atu garante katak Timor-Leste masimiza benefísiu sira hosi rekursu estratéjiku ida-ne’e.

    Reforma iha Setór Justisa
    Governu iha nafatin kompromisu atu halo reforma ba setór justisa, ho énfaze espesiál iha formasaun ba profisionál kualifikadu sira. Ezemplu konkretu husi esforsu ida-ne’e maka haruka bolseiru timoroan na’in-51 ba Portugál, iha ámbitu Programa Reforma Setór Justisa nian. Husi sira-ne'e, na'in-48 sei frekuenta Fakuldade Direitu no na'in-tolu sei espesializa iha Medisina Legál. Medida ida-ne’e ho objetivu atu garante katak Timor-Leste iha sistema judisiál ida ne’ebé metin no efisiente, ne’ebé bele hasoru dezafiu atuál no futuru.

    Kontinuidade iha Dezenvolvimentu Sosiál
    Governu iha kompromisu atu dezenvolve reforma sira iha sistema edukasaun no ensinu superiór. Implementa daudaun mekanizmu sira hodi garante jestaun ida ne’ebé efisiente ba rekursus umanus iha setór edukasaun, no garante katak ensinu kontinua dezenvolve liuliu iha kualidade no asesibilidade. Aprovasaun ba Lei Baze Ensinu Superiór ne'ebé estabelese estrutura foun ida ba setór ne'e, hanesan mós pasu konkretu ida atu atinje ida-ne'e.
    Governu promove aumentu mensál iha montante pensaun sosiál ba invalidés no ferik-katuas sira iha rejime la kontributivu seguransa sosiál nian. Taxa sira hosi impostu konsumu seletivu no direitus aduaneirus importasaun nian, ne'ebé hetan ona aumentu brutál iha tinan 2023, hetan mós ajustamentu.
    Iha tempu hanesan, Governu hala’o ona serbisu atu hadi’a infraestrutura ospitál nian no implementa kampaña vasinasaun ho eskala boot, ho objetivu atu hametin nafatin kapasidade ospitál iha nivel nasionál no lokál. Aleinde asaun sira ne’e, Governu kompromete ona atu asegura kuantidade ai-moruk ne’ebé nesesáriu hodi hatán ba nesesidade populasaun nian. Iha fulan kotuk, ekipa multi-setoriál ne’ebé kompostu husi reprezentante Komisaun Anti Korrupsaun, Komisaun Funsaun Públika, Inspetór-Jerál Estadu no Diresaun-Jerál Jestaun Patrimóniu Estadu konfirma katak estoke ai-moruk iha Institutu Nasionál Farmásia no Produtus Médikus ne’ebé adekuadu atu hatán ba nesesidade nasionál sira to'o fulan-fevereiru tinan 2025. Prosesu sira mós la'o hela atu hetan tan ai-moruk sira, barak maka to'o ona ka sei iha dalan.

    Dezenvolvimentu Infraestrutura no Inisiativa Inovativu sira
    Dezenvolvimentu infraestrutura kontinua sai prioridade, ho énfaze iha reabilitasaun Aeroporto Internacional Presidente Nicolau Lobato ne’ebé sei la’o ba oin iha tempu badak, projetu ida ne’ebé ho objetivu atu hadi’a ligasaun Timor-Leste ho mundu. Instalasaun foin lalais ne’e hosi kabu fibra ótika submariñu, ne’ebé liga Timor-Leste ba Darwin, Austrália, reprezenta marku importante seluk, ne’ebé promete atu transforma infraestrutura dijitál nasaun nian no promove dezenvolvimentu ekonómiku.
    Hafoin hala’o ona estudu kle’an ida kona-ba nesesidade intervensaun urjente, Governu fó ona prioridade ba konstrusaun, reabilitasaun no manutensaun rede estrada nasionál, munisipál no rurál, tuir padraun kualidade no seguransa internasionál no dezenvolvimentu infraestrutura esensiál ba kreximentu ekonómiku no moris-di'ak populasaun nian. Prosesu normalizasaun mota nian ida mós hala'o hela, ne'ebé ho objetivu atu hamenus risku inundasaun no proteje komunidade lokál sira, nune'e garante reziliénsia ida boot liu ba mudansa klimátika.  Iha setór bee no saneamentu báziku, Governu avansa ona iha implementasaun Planu Diretór kona-ba Abastesimentu Bee no Saneamentu iha Dili no kapitál munisipál sira, hodi garante asesu seguru ba bee moos, ne’ebé importante tebes hodi hadi’a indikadór saúde, edukasaun no dezenvolvimentu sosiál.
    Lansamentu Balcão Único sai mós hanesan pasu importante ida hodi simplifika prosesu administrativu sira, liuliu ba empreza ki'ik no médiu sira, nune'e promove ambiente negósiu ida ne'ebé efisiente no asesivel liu.

    Ba Futuru ida ne'ebé Sustentável no Prósperu
    Enkuantu progresu la’o hela hodi konsolida konkista sira tinan dahuluk nian, Governu prepara daudaun ona inisiativa estratéjiku lubun ida ba tinan 2025. Entre planu prinsipál sira maka kontinuasaun ba reforma ekonómika no fiskál sira, expansaun ba programa modernizasaun infraestrutura, no hametin polítika sosiál, ho énfaze partikulár ba saúde no edukasaun. Governu mós planeia atu intensifika esforsu sira atu halo adezaun plena ba ASEAN, hodi reforsa papél Timor-Leste nian iha senáriu rejionál no globál. Implementasaun projetu sira ne’ebé tama iha ámbitu ekonomia azúl no kontinuidade polítika kombate korrupsaun sei sai mós prioridade, hodi garante katak dezenvolvimentu nasaun nian bazeia ba prinsípiu transparénsia, sustentabilidade no ekuidade.
    Governu Konstitusionál IX reafirma ninia kompromisu atu kontinua serbisu maka’as ba dezenvolvimentu sustentável no moris-di’ak populasaun nian. Rekoñese katak sei iha servisu barak atu kompleta, Governu konsentra iha konsolidasaun ba konkista sira ne’ebé alkansa ona no responde ho efikásia ba dezafiu sira ne’ebé maka sei iha, nafatin ho objetivu atu harii futuru ida ne’ebé prósperu no ekuitativu ba sidadaun hotu-hotu. REMATA
     
     
    hare tan
  • 21 agostu 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-agostu tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 21 fulan-agostu tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, no Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, ne’ebé kria Subsídiu Operasoins ba Vizita Sua Santidade Amu-Papa nian.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho objetivu atu kria subsídiu operasoins espesífiku ida hodi fó kompensasaun ba polísias hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no militár sira hosi FALINTIL-Forsas Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ba kondisaun serbisu sira ne’ebé espesiál durante vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste, ne’ebé sei hala’o hosi loron 9 to’o loron 11 fulan-setembru 2024.
    ****
    Konsellu Ministrus deside hodi fó podér tomak ba Ministru Transportes no Komunikasoins, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, hodi asina memorandu entendimentu ida entre Ministériu Transportes no Komunikasoins Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ministériu Transportes Repúblika Indonézia, ho objetivu ba kooperasaun bilaterál. REMATA
    hare tan
  • 15 agostu 2024Toleránsia Pontu ba loron 9 to'o 11 fulan-setembru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 15 fulan-agostu tinan 2024
    Toleránsia Pontu ba loron 9 to'o 11 fulan-setembru tinan 2024
    Konsidera katak, tuir alínea a) husi n. 2 artigu da-7 husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no 10/2023, loron 5 fulan-abríl, prevee katak bele fó toleránsia pontu ba okaziaun data komemorativu ofisiál;
    Haree katak hosi loron 9 to’o loron 11 fulan-setembru tinan 2024, Timor-Leste sei simu vizita husi Sua Santidade Papa Francisco;
    Haree ba importánsia husi vizita ne’e la’ós de’it ba Estadu timoroan, maibé mós ba maioria populasaun nasionál ne’ebé fiar iha relijiaun katólika;
    Hodi konsidera hanesan vontade Estadu no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian atu simu Sua Santidade Papa Francisco ho distinsaun ne’ebé boot-liu;
    Haree ba nesesidade ema ho númeru boot ne’ebé atu dezloka mai Dili atu nune’e bele partisipa iha eventu selebrasaun litúrjiku boot husi Sua Santidade Amu-Papa;
    Hanoin mós katak prezensa peregrinu rihun ba rihun maka hein iha estrada nasionál, no presiza garante ambiente ida ne'ebé seguru, maka liuhusi hamenus sirkulasaun veíkulus no asegura estrada sira hotu;
    Konsidera katak tuir dispostu iha alínea d) husi n. 6 artigu da-7 hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no 10/2023, loron 5 fulan-abríl, kompeténsia Primeiru-Ministru nian hodi fó toleránsia pontu ba “funsionárius no ajentes hosi ministériu ka servisu sira ne’ebé depende ba sira, nune’e mós institutu no organizmu sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian”;
    Nune’e, tuir dispostu iha alínea a) husi n. 2 no iha alínea d) husi n. 6 artigu da-7 husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no husi Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru determina hanesan tuirmai:

    Fó toleránsia pontu iha loron 9 to'o 11 fulan-setembru tinan 2024.
    Despaxu ida-ne’e kobre funsionáriu, ajente no traballadór hotu-hotu ne’ebé servisu iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta.
    La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne'ebé, tanba natureza hosi atividade ne'ebé sira hala'o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne'e.
    Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, iha loron seluk, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade
    Fó instrusaun ba Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu atu, hamutuk ho Setór Privadu, promove no enkoraja partisipasaun traballadór sira nian iha atividade sira ne’ebé planeia ba simu Santu Padre, liuhosi autorizasaun ba lisensa husi sira-nia servisu, ho exesaun ba sira ne’ebé, tuir natureza atividade ne’ebé sira hala’o, tenke funsiona nafatin, ho objetivu atu, hamutuk ho funsionáriu sira Setór Públiku nian, bele partisipa iha eventu sira ne’ebé importante tebes ne’e. REMATA
    hare tan
  • 15 agostu 2024Toleránsia Pontu ba loron 28 no 29 fulan-agostu tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    loron 15 fulan-agostu tinan 2024
    Toleránsia Pontu ba loron 28 no 29 fulan-agostu tinan 2024
    Konsidera katak tuir alínea a) husi n. 2 artigu da-7 husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n.10/2023, loron 5 fulan-abril, prevee katak bele fó toleránsia ba okaziaun data komemorativu ofisiál;
    Konsidera katak tuir alínea e) husi n. 1 artigu   da-2 husi lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no 10/2023, loron 5 fulan-abril, loron 30 fulan-agostu nu’udar loron feriadu nasionál, hanesan “Loron Konsulta Populár”;
    Hodi konsidera katak tinan ida-ne’e hanesan aniversáriu “Loron Konsulta Populár” ba dala 25;
    Haree ba importánsia istórika loron 30 fulan-agostu tinan 1999, ne’ebé iha prosesu referendu ida nia rohan, maski iha ambiente intimidasaun no violénsia nian, rezulta ona autodeterminasaun povu timoroan no independénsia nasaun nian;
    Hodi konsidera mós hakaran husi IX Governu Konstitusionál atu selebra tinan 25 marku istóriku ida-ne’e hamutuk ho populasaun, ho selebrasaun oioin iha territóriu nasionál tomak;
    Haree ba nesesidade atu permite ema sira atu halo viajen ba sira ida-idak nia fatin orijen atu nune'e sira bele selebra data istóriku ida-ne'e ho sira-nia família;
    Konsidera katak, tuir dispozisaun sira husi alínea d) husi n. 6 artigu da-7 husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne'ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, n. 10/2023, loron 5 fulan-abril, Primeiru-Ministru iha responsabilidade hodi fó toleránsia pontu ba “funsionáriu no ajente sira husi ministériu ka servisu sira ne’ebé depende ba sira, no mós ba institutu no organizmu sira ne’ebé integradu iha administrasaun indireta Estadu nian”;
    Nune’e, tuir dispozisaun alínea a) husi n. 2 no alínea d) husi n. 6 artigu da-7 husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no 10/2023, loron 5 fulan-abril, ha’u determina tuirmai ne’e:


    Fó Toleránsia pontu iha loron 28 no 29 fulan-agostu tinan 2024.



    Despaxu ida-ne’e kobre funsionáriu, ajente no traballadór hotu-hotu ne’ebé serbisu iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta.



    La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus husi servisu públiku sira ne'ebé, tanba natureza husi atividade ne'ebé sira hala'o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne'e.



    Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públika ne’ebé atu halo, dirijentes másimus hosi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, iha loron seluk, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade.



    Fó instrusaun ba Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu atu, hamutuk ho reprezentante sira husi Setór Privadu, husu atu fó despensa ne’ebé loloos ba traballadór sira, atu nune’e sira, hamutuk ho traballadór sira husi Setór Públiku, bele partisipa iha selebrasaun ba data ne’ebé importante tebes ne’e. REMATA
    hare tan
  • 14 agostu 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-agostu tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-agostu tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, iha ne’ebé delibera hodi aprova Programa selebrasaun Aniversariu Konsulta Popular ba da-25.
    Selebrasaun iha Dili, sei hahú iha loron 28 fulan-agostu, iha Estádiu Munisipál Dili, ho abertura ofisiál ne’ebé sei marka prezensa husi Primeiru-Ministru no membrus Goveru sira seluk. Iha loron ida ne’e sei inaugura espozisaun ida kona-ba UNAMET no feira livru. Iha loron 29 fulan-agostu sei realiza han-kalan ofisiál iha Palásiu Lahane no espozisaun ida iha Arkivu no Muzeu Rezisténsia Timorense (AMRT) ne’ebé  dedika ba feto sira rezisténsia nian. Iha loron ne'e mós, sei hala'o "Horta Show", talk show espesiál ida ne'ebé sei marka  prezensa husi Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru no Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas.
    Pontu aas husi komemorasaun sira sei hala’o iha loron 30 fulan-agostu, loron ne’ebé  selebra Aniversáriu Konsulta Populár tinan 1999 nian ba da-25. Loron ida ne’e, sei hala’o sesaun solene ida iha Parlamentu Nasionál, ho prezensa Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Prezidente Repúblika, Primeiru-Ministru no dignitáriu sira seluk. Iha lorokraik, iha Estádiu Munisipál Dili sei hala’o serimÓnia públika, iha ne’ebé  sei inklui diskursu, dansa tradisionál, minutu-hakmatek hodi fÓ omenajen ba vítima sira, no iha fogu artifísiu espetákulu ida. Hafoin serimÓnia ofisiál remata, sei konvida públiku hodi partisipa iha konsertu muzikál iha Estádiu Munisipál Dili.
    Hodi rekoñese katak Konsulta Populár loron 30 fulan-agostu tinan 1999 nu’udar momentu desizivu ba Povu Timoroan nia autodeterminasaun no restaurasaun independénsia Timor-Leste nian, Primeiru-Ministru, liuhusi despaxu, nomeia membrus Governu no lider administrasaun públika sira hodi prezide serimónia sira ne’ebé selebra aniversáriu ba dala-25 hosi data istórika ida-ne’e, ne’ebé sei hala’o iha munisípiu no postu administrativu sira iha Timor-Leste laran tomak, hodi garante reprezentasaun institusionál ne’ebé loloos no partisipasaun maka’as hosi populasaun.
    ****
    Konsellu Ministrus mós deside hodi fó toleránsia pontu iha loron 28 no 29 fulan-agostu, iha ámbitu selebrasaun Aniversáriu Konsulta Populár ba da-25 no iha loron 9 to’o 11 fulan-setembru, iha okaziaun vizita Sua Santidade Amu-Papa Francisco nian mai Timor - Leste. REMATA
    hare tan
  • 07 agostu 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 7 fulan-agostu tinan 2024
    Aprova ona:


    ✅ 1 - Hatudu importánsia atu selebra loron labarik nian iha Timor-Leste, no hatuur loron 1 fulan-juñu hanesan Loron Nasionál Labarik Timoroan;


    ✅ 2 - Konstituisaun no funsionamentu Komisaun Interministeriál ba Implementasaun no Monitorizasaun Planu Asaun Nasionál Kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBG) 2022-2032;


    ✅ 3 - Proposta ba ratifikasaun Akordu, iha ámbitu Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi nian, relasiona ho konservasaun no utilizasaun sustentavel ba diversidade biolójika mariña iha área ne’ebé la sujeita ba jurisdisaun nasionál;


    ✅ 4 - Kriasaun Komisoins Interministeriais ba Koordenasaun Dezenvolvimentu Setoriál; no


    ✅ 5 - Regras empeñamentu ba operasaun seguransa konjunta Forsa Tarefa F-FDTL no PNTL, ba vizita Sua Santidade Papa Francisco mai Timor-Leste.


    Analiza ona:

    ➡️ 1 - Aprezentasaun kona-ba instituisaun autónoma sira iha setór formasaun profisionál no empregu.
    hare tan
  • 31 jullu 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 31 fulan-jullu tinan 2024
    Aprova ona:

    ✅ 1 - Akordu Kontribuisaun Finanseira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun kona-ba Projetu Rekualifikasaun Hospital Nacional Guido Valadares;

    ✅ 2 - Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 15/2012, loron 28 fulan-marsu, kona-ba regulamentasaun ba setór telekomunikasoins; no

    ✅ 3 - Autorizasaun ba akizisaun imovel sira ne’ebé pertense ba partikular, liuhosi direitu privadu, nune’e mós pagamentu ba presu sira ne’e iha korrespondénsia.
    hare tan
  • 24 jullu 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 24 fulan-jullu tinan 2024
    Aprova ona:

    ✅ 1 - Poder tomak atu asina memorandu entendimentu ho Ministériu Agrikultura no Assuntos Rurais Xina nian kona-ba Konsolidasaun Kooperasaun Agríkola;

    ✅ 2 - Poder tomak atu asina memorandu entendimentu ho Administrasaun Rádiu no Televizaun Nasionál Xina nian ba kooperasaun iha ámbitu rádiu no televizaun; no

    ✅ 3 - kompozisaun Komité Revizaun Polítiku ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025.

    Analiza ona:

    ➡️ 1 - aprezentasaun kona-ba inisiativa husi reativasaun no revizaun ba Linha ba Kréditu “Fasilidade Garantia Crédito Suave”.
    hare tan
1 2 3 4 5