Komunikadus
- 29 maiu 2025Nota Pezar ba Profesor Barbedo de Magalhães nia mateHo laran triste tebes Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste simu notísia kona-ba profesór António Barbedo de Magalhães nia mate, ho idade 82, figura destakada ida iha ensinu superiór portugés no defensór ida ne’ebé la hatene kole ba kauza timorense durante períodu okupasaun indonézia.hare tan
- 29 maiu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 29 fulan-maiu tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Orgánika Servisu Nasionál Intelijénsia Estratéjiku nian;
✅ 2 - Ratifikasaun Akordu ho Malázia ba izensaun obrigasaun vistu nian ba pasaporte ho tipu hothotu;
✅ 3 - Vogais efetivu no suplente ba Konsellu Superiór Ministériu Públiku;
✅ 4 - Kriasaun subvensaun públika ba estabelesimentus ensinu superiór; no
✅ 5 - Kriasaun grupu traballu interministeriál ida ne’ebé responsavel ba implementasaun rekomendasoins ne’ebé hatuur iha Deklarasaun Prezidénsia Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN) nian, ne’ebé emite iha Simeira ASEAN ba da-46.
Analiza ona:
➡️ 1 - Aprezentasaun kona-ba Semana Mundiál Oseanu nian; no
➡️ 2 - Aprezentasaun kona-ba pontu situasaun ba preparasaun Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azul. - 28 maiu 2025Governu Konsidera Katak Prezensa Sidadaun Fujitivu Ida Iha Timor-Leste Fó Risku ba Seguransa No Interese NasionálGovernu Timor-Leste konsidera katak prezensa iha territóriu nasionál hosi sidadaun filipinu Arnolfo Teves Jr., ne’ebé deskonfia komete krime grave oioin no hetan akuzasaun formál hosi autoridades judisiais Repúblika Filipinas nian – nasaun membru ASEAN, Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku– nu’udar situasaun ida ne’ebé grave no inaseitavel.hare tan
- 22 maiu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-maiu tinan 2025Aprova ona:hare tan
✅ 1 - Nomeasaun ba Komisárius Timor-Leste nian ba Konsellu Supervizaun Greater Sunrise;
✅ 2 - Lei Pestisidas; no
✅ 3 - Autorizasaun ba estensaun servisus konsultoria supervizaun nian iha ámbitu projetu estrada no ponte entre Baukau–Venilale no Venilale–Vikeke.
Analiza ona:
➡️ 1 - Opsoins polítiku-lejizlativas husi Proposta Lei kona-ba Rejime Jerál Sistema Finanseiru no Atividade Bankária.
. - 19 maiu 2025Direitu Resposta ba artigu “Indultu, nomeasaun no basa: liman hosi podér polítiku Timor-Leste nian kaer ona justisa” – publika hosi jornál Expresso iha loron 18 fulan-maiu tinan 2025Ho ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, liuhosi Gabinete Portavós, ezerse ninia direitu resposta ba artigu ne’ebé publika hosi jornál Expresso iha loron 18 fulan-maiu tinan 2025, ho títulu “Indultu, nomeasaun no basa: liman hosi podér polítiku Timor-Leste nian kaer ona justisa”, tuir termu sira ne’ebé prevee legalmente.hare tan
Artigu ida-ne’e kontein erru faktuál, omisaun relevante, asosiasaun abuziva no formulasaun espekulativa sira, ne’ebé distorse realidade institusionál no jurídika Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Aleinde ne’e, Expresso to’o daudaun ne’e seidauk publika direitu resposta anteriór ne’ebé submete hosi Governu relasiona ho artigu loron 13 fulan-maiu, iha violasaun klara ba direitu resposta ne’ebé prevee iha Lei Imprensa. - 16 maiu 2025Direitu resposta ba artigu “Eskándalu finanseiru hamosu krize konstitusionál, Governu Xanana Gusmão nian akuzadu hakarak kontrola justisa” – publika hosi jornál Expresso iha loron 13 fulan-maiu tinan 2025Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste, liuhosi Gabinete Portavós, ezerse nia direitu resposta ba artigu ne’ebé publika hosi Expresso iha loron 13 fulan-maiu tinan 2025, ho títulu “Eskándalu finanseiru hamosu krize konstitusionál, Governu Xanana Gusmão nian akuzadu hakarak kontrola justisa”.hare tan
Iha artigu ne’ebé temi tiha ona ne’e kontein faktu ruma ne’ebé laloos, omisaun grave, interpretasaun ne’ebé laiha fundamentu no erru relevante sira, ne’ebé tenke hadi’a, hodi iha lia-loos no defeza ba instituisaun demokrátika sira Timor-Leste nian. - 16 maiu 2025Toleránsia Pontu iha loron 19 fulan-Maiu tinan 2025 iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu “Restaurasaun Independénsia” nian ba da-23Primeiru-Ministru, liuhosi Despaxu n.º /PM/V/2025, determina tuirmai:hare tan
1 - Fó toleránsia pontu iha loron 19 fulan-maiu tinan 2025, loron tomak.
2 - Despaxu ida-ne’e abranje funsionáriu, ajente no traballadór hotu-hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisus administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka deskonsentradu, ka iha organizmu administrasaun indireta sira.
3 - La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e.
4 - Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. - 14 maiu 2025Sorumutu Konsellu Ministrus nian iha loron 14 fulan-maiu tinan 2025Aprova ona:hare tan
1- Revoga Dekretu Governu n. 25/2021, loron 10 fulan-novembru, no halakon Unidade Misaun ba Jestaun Integrada Projetu Internasionál Aeroporto Internacional Presidente Nicolau Lobato (UMGIP).
Analiza ona
» 1 - Aprezentasaun introdutória kona-ba Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azúl – Promove Ekonomia Tasi ida ne’ebé Reziliente no sustentavel iha Timor-Leste (2025-2030).