RSS 

Komunikadus

  • 18 outubru 2024Timor-Leste simu ho laran-haksolok Deklarasaun Prezidente nian kona-ba Simeira ASEAN ba da-44 no da-45 no Simeira sira ne'ebé iha relasaun
    Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Timor-Leste simu ho laran-haksolok Deklarasaun Prezidente nian kona-ba Simeira ASEAN ba dala 44 no 45 no Simeira sira ne'ebé iha relasaun
    Timor-Leste felisita ASEAN no Repúblika Demokrátika Populár Laos ba konkluzaun susesu husi Simeira ASEAN ba da-44 no da-45 no Simeira sira ne’ebé iha Relasaun husi loron 9-11 fulan-outubru tinan 2024. Ami mós hato’o ami nia agradesimentu ba PDR Laos ba sira-nia lideransa durante tinan tomak.
    Ami simu ho laran-haksolok desizaun atu apoia implementasaun “Roteiru bazeia ba objetivu no kritériu ba Timor-Leste nia adezaun plena iha ASEAN”. Timor-Leste apresia momentu pozitivu ba ami-nia jornada adezaun ba ASEAN no hato’o ami-nia agradesimentu sinseru ba ASEAN tanba rekoñese ami-nia esforsu sira ne’ebé la’o daudaun. Ami mós hato’o ami-nia apresiasaun ba Estadus-membrus ba sira-nia apoiu no kompromisu ne’ebé kontinua ba prosesu importante ida-ne’e.
    Nu’udar sinál progresu nian, Timor-Leste hein atu kumpre kritérius Roteiru ba ami-nia adezaun plena ba ASEAN. Preparasaun makaas hala’o daudaun atu asegura adezaun ba akordus no instrumentu legál sira ASEAN nian tuir pilár tolu, hanesan estipula ona iha Roteiru.
    Timor-Leste hala’o ona pasu xave oioin adezaun nian ba ASEAN, inklui kampaña sensibilizasaun no diálogu sira iha nivel nasionál hodi hasa’e konxiénsia kona-ba ASEAN, partisipasaun iha programa kapasitasaun no lideransa, no hametin relasaun bilaterál ho Estadus-Membrus ASEAN hotu-hotu. Timor-Leste mós iha programa serbisu tékniku ida ne’ebé luan, ho objetivu atu introdús enkuadramentu legál sira ASEAN nian iha dezenvolvimentu polítika nasionál, hodi garante aliñamentu no integrasaun polítika governu nian no enkuadramentu regulatóriu sira ho padraun ASEAN nian.
    Lideransa altu nivel liu Governu Timor-Leste nian maka dudu prosesu adezaun. Konsellu Ministrus Timor-Leste adota rezolusaun ida hodi estabelese grupu traballu tékniku interministeriál ida ba adezaun ba ASEAN, ne’ebé kataliza ona planu traballu dinámiku ba governu tomak. Foin lalais ne’e, Governu Konstitusionál IX nomeia ona Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN nian ida atu aselera serbisu adezaun nian no tau matan ba Diresaun-Jerál ba Asuntus ASEAN iha Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, ne’ebé koordena no lidera prosesu adezaun.
    Timor-Leste iha nafatin kompromisu ba prosesu ida-ne’e no sei kontinua koopera ho ASEAN no parseiru diálogu sira iha ami-nia viajen ba adezaun plena.
    Ikusliu, Governu Timor-Leste mós simu ho laran-haksolok Prezidente Malázia nian iha tinan 2025, no hein atu iha kolaborasaun ne’ebé metin ho Prezidente kona-ba asuntus kooperasaun rejionál nian, inklui Timor-Leste nia adezaun. REMATA
    hare tan
  • 18 outubru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-outubru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 18 fulan-outubru tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, no husi Diretór Ezekutivu Unidade Misaun hodi Kombate Raes-Badak, Joel Maria Pereira, ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 91/ 2022, loron 22 fulan-dezembru, kona-ba Unidade Misaun atu Kombate Stunting (Raes-Badak).
    Dekretu-Lei Nú. 91/2022 kria Unidade Misaun atu Kombate Stunting ho misaun atu dezenvolve no ezekuta Planu Nasionál Kombate ba Raes-badak no promove koordenasaun hosi órgaun governu sira iha kombate ba malnutrisaun infantíl. Maibé, maski Planu Nasionál atu Kombate Raes-badak kompleta ona, medida sira ne'ebé prevee ona seidauk implementa  ho di’ak.
    Atu garante kontinuidade serbisu ida-ne’e, Governu hakarak atu hanaruk tan mandatu Unidade Misaun nian to’o loron 31 fulan-dezembru tinan 2030, hodi permite plena ezekusaun planu nian no kombate taxa raes-badak ne’ebé a’as iha Timor-Leste. Ho alterasaun ida-ne’e, hakarak mós atu ajusta enkuadramentu ministeriál foun ne’ebé rezulta hosi estrutura Governu Konstitusionál IX, ne’ebé Unidade Misaun ba Kombate Raes-dabak iha supervizaun hosi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Sosiál. Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e hakarak mós atu garante koordenasaun ida-ne’ebé  efikás no efisiente entre departamentu  govermentál oioin no órgaun Administrasaun Públika sira ba ezekusaun responsabilidade ne’ebé relasiona ho seguransa nutrisionál ne’ebé tau ona iha Planu.
    Iha sorumutu anteriór Konsellu Ministrus nian, mós aprova ona Planu Anuál Nasionál Multisetoriál hodi kombate ‘Raes-badaK’ ba períodu tinan 2024 to’o 2030, ho objetivu atu redús taxa ‘raes-badak’ no hadi’a saúde nutrisionál iha Timor-Leste
    *****
    Konsellu Ministrus endosa akordu ho Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB, sigla iha lian inglés) kona-ba medidia atu Hadi’a Reziliénsia no Meius Subsisténsia (Vida)  iha Setór Rurál, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino. Akordu ne’e ho objetivu atu hasa’e reziliénsia ema besik rihun 46 iha zona rurál sira, Munisípiu Manatutu nian.
    Projetu ida-ne’e ho nia objetivu, liuliu atu hadi’a asesu ba bee, promove adosaun prátika agríkola intelijente sira ne'ebé adapta ba mudansa klimátika no hametin kapasidade institusionál no organizasionál hosi komunidade rurál sira.
    Inisiativa ne’e, aliña ho prioridade Governu Konstitusionál IX nian, inklui investimentu iha infraestrutura bee (ídrika), formasaun ba grupu agríkola no dezenvolvimentu meiu subsisténsia sira ne'ebé diversifikadu no reziliente liu ba mudansa klimátika. Hein mós katak, modelu dezenvolvimentu rurál ne’ebé atu implementa iha Manatutu sei halo tuir iha munisípiu sira seluk, atu nune’e promove dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.
    ****
    Ikusliu, Konsellu Ministru aprova projetu Dekretu-Lei ne’ebé estabelese Programa Revitalizasaun Komunitária, aprezenta mós husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino.
    Objetivu hosi programa ne’e maka atu promove dezenvolvimentu ekonómiku-sosiál ba komunidade rurál sira liuhusi fó apoiu ba atividade produtiva iha setór agrikultura, peska, pekuária, floresta no ortikultura, aleinde infraestrutura no ekipamentu ba interese koletivu.
    Aliña ho prinsípius sustentabilidade nian, inkluzaun sosiál no partisipasaun komunitária, programa ne’e prevee fó subsídiu ba projetu komunitáriu sira, hodi hametin kapasidade lokál no promove reziliénsia komunidade sira-nian iha teritóriu nasionál tomak. REMATA
     
    hare tan
  • 10 outubru 2024Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-outubru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 10 fulan-outubru tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, no husi Diretór Ezekutivu Unidade Misaun hodi Kombate  Raes-badak, Joel Maria Pereira, ne’ebé aprova Planu Anuál  Multisetoriál Nasionál atu Kombate “Raes-badak” ba Períodu tinan 2024 to'o 2030.
    Planu Anuál Multisetoriál Kombate “Raes-badak” ba períodu tinan 2024 to’o tinan 2030 ho objetivu prinsipál atu fornese kuadru asaun koordenada no multisetoriál ida  hodi kombate Raes-badak.    Entre meta prinsipál sira ne’ebé ko’alia mós atu hasa’e taxa susu-been exkluziva inan nian, hadia dieta  ba labarik sira no hamenus taxa “Raes-badak” husi 47%  tun-ba 25%  to’o tinan 2030.   Objetivu husi planu ne’e mós atu hamenus taxa aneimia ba labarik no inan ho idade reprodutiva sira, nune’e mós hadi’a koordenasaun ba programa  nutrisaun  no promove mudansa komportamentu sosiál  hodi hadi’a saúde nutrisionál.
    Implementasaun ba planu ne’e sei lidera husi unidade Misaun Kombate “Raes-badak” servisu hamutuk ho ministériu no parseiru dezenvolvimentu oioin.  Prosesu ne’e sei hetan monitorizasaun kontínua  hodi garante ninia efikásia ho objetivu atu kria ambiente ida-ne’ebé sustentavel no reziliente  hodi hasa’e nutrisaun no populasaun  timoroan nia moris di’ak.
    *****
    Aprova mós  projetu Dekretu-Lei ne’ebe mós aprezenta hosi Vise-Primeiru-Ministru, Mariano Assanami Sabino, kona-ba Programa Abitasaun Komunitária.
    Programa ne’e ho objetivu atu asegura direitu ba abitasaun, nu’udár kondisaun ida ba dezenvolvimentu integradu no sustentavel komunidade nian, liuhusi planeamentu no kontrusaun hela-fatin  no infraestrutura no ekipamentu koletivu komplementár sira, ne’ebé destina  atu atribui ba benefisiáriu, tuir kritériu sira ne’ebé hatuur ona, no mós apoiu kontinuasaun ba komunidade tuirmai ba manutensaun no asesu ba servisu sira.   Implementasaun programa ne’e sei lidera husi Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária hamutuk ho adminitrasaun lokál sira no hetan partisipasaun ativa husi komunidade sira.  . Abitasaun sira-ne’e sei entrega ba benefisiáriu tuir kbiit finanseira  ne’ebé aliñe ona iha rejime  hirak tuirmai ne’e: komersiál, subsidiadu, komunitáriu ka sosiál.   Iha rejime komersiál ne’e, benefisiáriu sei selu kontraprestasaun ne’ebé define ona husi kondisaun merkadu. No rejime subsidiadu, valór atu selu sei ajusta asesivel tuir kondisaun merkadu nian.  Iha  rejime komunitáriu,  sei entrega uma ho gratuita iha faze inisiál, ho montante ida ne'ebé tenke selu hafoin períodu ne'e estabelese. Iha  rejime sosiál, abitasaun ne’e sei entrega sein kualker kustu.
    *****
    Konsellu Ministrus apresia  relatóriu preliminár kona-ba despeza atividade sira ne’ebé relasiona ho vizita Sua Santidade Papa Francisco, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral.
    Iha enkontru iha loron 28 fulan-fevereiru tinan 2024, Konsellu Ministrus autoriza despeza to'o millaun 12 dolar amerikanu, ne'ebé aloka ba Komisaun  Koordenadora husi Organizasaun Vizita Sua Santidade Papa Francisco nian, ne'ebé hala’o husi loron 9 to'o loron 11 fulan-setembru tinan 2024.   Husi montante ne’e, ezekuta ona dolar amerikanu 9.978.658,12, ne’ebé rezulta saldu pozitivu ho totál dolar amerikan 2.021.341,12, ne’ebé sei fó-fila ba kofre Estadu.
    Konferénsia Episkopál Timorense (CET-sigla PT), liuhosi ekipa Komisaun Koordenadora Igreja nian, sei hala'o sorumutuk avaliasaun interna ida iha loron 23 fulan-novembru tinan 2024.   Adisionalmente, Komisaun Konjunta, ne’ebé kompostu hosi Governu, ekipa Igreja no reprezentante sira Santa Sé nian iha Timor-Leste, sei konklui atividade sira-ne’e iha loron 21 fulan-dezembru tinan 2024, loron ne’ebé reprezentante Santa Sé no Igreja lokál nian sei transmite mensajen ofisiál ida husi Vatikanu.
    *****
     Ikusliu, Konsellu Ministrus mós delibera hodi aprova tema “Ho orgullu ba ita-nia identidade no kultura, ita konstrui futuru ida ne’ebé iha liberdade, justisa no esperansa ba ita-nia povu” ba komemorasaun aniversáriu Proklamasaun Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba da-49, ne’ebé sei hala’o iha loron 28 fulan-novembru, no selebrasaun prinsipál sira sei hala’o iha  iha Oe-Cusse, Ambeno. REMATA
    hare tan
  • 09 outubru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-outubru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 9 fulan-outubru tinan 2024
    Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha Palásiu Governu Dili no delibera hodi fó poder tomak ba Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa, hodi asina memorandu entendimentu ida ho Governu Repúblika Indonézia, iha ámbitu kooperasaun ba dezenvolvimentu. Akordu ne’e tenke asina iha loron 11 fulan-outubru, durante vizita ofisiál Ministru Gastão Francisco de Sousa ba Jakarta.
    Memorandu entendimentu ida ne’e kobre área kooperasaun dezenvolvimentu oioin, inklui harii infraestrutura bázika, promove enerjia renovável ne’ebé asesivel, kria sidade no komunidade sustentável, promove agrikultura no dezenvolvimentu rurál, dezenvolve turizmu, hadi’a setór saúde no edukasaun, enkoraja investimentu setór privadu, promove dezenvolvimentu dijitál, inkluzaun sosiál, no esforsu mitigasaun ba mudansa klimátika. REMATA
    hare tan
  • 02 outubru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-outubru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 2 fulan-outubru tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili no, aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba kumprimentu Rejime Eskluzividade ba Funsionáriu sira iha Administrasaun Públika.
    Objetivu husi Rezolusaun Governu nian ida-ne’e mak atu garante katak funsionáriu públiku hotu-hotu, iha rai-laran ka iha rai-li’ur, kumpre ho rigorozu rejime eskluzividade, hanesan prevee ona iha Estatutu Funsaun Públika nian, iha ámbitu administrasaun direta no indireta Estadu nian. Rejime ne’e prevene funsionáriu sira atu akumula empregu remuneradu ka partisipa iha atividade sira ne'ebé afeta sira-nia independénsia ka dezempeñu profisionál.
    Atu asegura implementasaun ba norma ida-ne’e, Rezolusaun Governu ne’e determina realizasaun auditoria no inspesaun iha departamentu governamentál sira. Relatóriu sira kona-ba kumprimentu rejime nian tenke submete ba ida-idak nia Ministru iha prazu fulan ida hafoin tama iha vigór rezolusaun ne’e.
    ******
    Aprova mós projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus ein-ezersísiu, Expedito Dias Ximenes, kona-ba alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei n. 46/2023, loron 28 fulan-jullu, kona-ba Orgánika Governu Konstitusionál da-9 nian.
    Ho diploma ida-ne’e, Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál sai autónomu, hahú iha atribuisaun rasik iha ámbitu Prezidénsia Konsellu Ministrus nian. Objetivu husi alterasaun ida-ne’e mak atu hadi’a efikásia, efisiénsia no kualidade servisu sira ne’ebé presta ba sidadaun sira, liuliu kona-ba direitu atu informa no atu hetan informasaun.
    Atribuisaun sira husi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál ne’e sei define iha ninia lei orgánika, ne’ebé sei hetan aprovasaun durante loron 60 nia laran, no kompleta ho kompeténsia sira ne’ebé tuir lei, delega ba Sekretáriu Estadu husi Konsellu Ministrus ka husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus.
    ******
    Konsellu Ministrus aprova projetu Proposta Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, kona-ba Lei Jestaun Finanseira Públika. Projetu Proposta Lei ida-ne’e, ne’ebé substitui Lei n. 2/2022, loron 10 fulan-fevereiru, ho objetivu atu hametin jestaun finansas públikas, hodi introdús melloramentu iha prosesu orsamentál. Hanesan parte hosi Reforma Jestaun Finansas Públikas, ne’ebé prevee iha Programa Governu Konstitusionál da-9 nian, diploma ne’e promove interligasaun boot tebe-tebes ida entre orsamentu no planeamentu, hodi asegura jestaun ida ne’ebé efisiente no transparente liu iha rekursus Estadu nian.
    Objetivu prinsipál sira maka:
    Simplifikasaun no Melloria ba Planeamentu Orsamentál: Lei foun ne’e prevee introdusaun husi deklarasaun ida kona-ba estratéjia orsamentál, ne’ebé tenke aprezenta husi Governu ba Parlamentu Nasionál. Dokumentu ida-ne’e orienta planeamentu orsamentál ba médiu prazu, hodi define objetivu no prioridade sira, nune’e mós limite sira ba despeza, jestaun risku no alokasaun rekursus.
    Transparénsia no Prestasaun Kontas: Projetu Proposta Lei ne’e buka atu hasa’e transparénsia iha prosesu orsamentál, hodi fó informasaun barak liután ba Parlamentu no ba populasaun, nune’e fasilita atu hala’o avaliasaun ida-ne’ebé efetivu ba proposta orsamentu no halo akompañamentu ne’ebé besik no rigorozu ba gastu no reseita públika sira.
    Foku ba Rezultadu no Efisiénsia: Objetivu hosi proposta Lei ida-ne'e, atu asegura katak orsamentu tuir programa ne’e efetivamente foka liu hodi hetan rezultadu. Objetivu atu garante katak despeza públika iha ligasaun direta ba kumprimentu objetivu konkretu, hodi promove poupansa, efisiénsia no efikásia ne’ebé boot-liu iha utilizasaun rekursu públiku sira.
    Reforsu Dixiplina Orsamentál: Lei foun ne’e estabelese regra rigorozu liu ba jestaun finanseira públika, inklui limitasaun ba entidade sira ne’ebé bele halo empréstimu no bandu integrasaun saldu orsamentál ba entidade sira ne’ebé laiha autonomia finanseira, tuir desizaun Tribunál Rekursu nian.
    Ajustamentu ba Prazu Orsamentál: Objetivu mak atu garante katak prazu sira aprezentasaun orsamentu nian kompativel ho inísiu Governu foun ida-idak nia funsaun sira, hodi permite aliñamentu di'ak-liu entre siklu polítiku no siklu orsamentál.
    Aliñamentu ho Prátika Di’ak Internasionál: Lei ne’ebé propoin reflete prátika internasionál sira ne’ebé di’ak-liu kona-ba jestaun finanseira públika, ho objetivu atu moderniza no adapta Timor-Leste nia prosesu orsamentál ba ezijénsia sira iha kontestu administrativu no finanseiru ne’ebé evolui hela.
    Ho liafuan badak, proposta Lei ne’e la’ós de’it buka atu hadi’a transparénsia no efikásia jestaun finanseira públika nian, maibé mós atu garante katak rekursu sira Estadu nian utiliza ho forma ne’ebé efisiente liután no haree-liu ba rezultadu sira ne’ebé fó benefísiu ba populasaun.
    ******
    Aprova mós projetu Dekretu-Lei tolu tuirmai, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso:
    *
    Projetu Dekretu-Lei dahuluk nian, ko’alia kona-ba Kódigu Aprovizionamentu no Kontratus Públikus.
    Kódigu foun kona-ba Aprovizionamentu no Kontratus Públikus, ne’ebé substitui rejime anteriór ne’ebé aprova hosi Dekretu-Lei n. 22/2022, loron 11 fulan-maiu, hakarak atu hatán ba dezafiu sira dezenvolvimentu Timor-Leste nian, hodi promove fleksibilidade boot no lalais iha prosesu aprovizionamentu no kontratasaun públika.
    Entre mudansa prinsipál sira ne’ebé introdús ona, maka kriasaun rejime preferénsia ida ba fornesedór nasionál sira, hodi hametin tesidu emprezariál nasionál. Introdús fali mós konkursu restritu ba servisu sira ne'ebé kompleksu tebes no prevee posibilidade atu selebra akordus-kuadru atu garante kontinuidade fornesimentu nian. Transparénsia no kontrolu iha prosedimentu aprovizionamentu nian hetan reforsu, ho introdusaun regra sira anti-abuzu nian no obrigasaun ida atu denunsia prátika ilísitu sira, no mós protesaun korrespondente ba denunsiante sira. Diploma ne’e prevee mós responsabilizasaun boot liu ba entidade sira setór públiku nian, redusaun prazu nian sira ba ezekusaun lalais liu hosi kontratu sira, no posibilidade ba aprovizionamentu antesipada iha kazu sira ne'ebé justifikadu.
    ******
    Projetu Dekretu-Lei daruak nian husi Ministériu Finansas ko’alia kona-ba Regulamentu hodi Fó Subsídiu, Subvensaun no Doasaun hosi Estadu. Diploma ida-ne’e hakarak estabelese enkuadramentu legál abranjente ida ne’ebé enkuadra subsídiu, subvensaun no doasaun públika sira, hodi garante sira-nia alokasaun ho forma efisiente no transparente, liuhosi promosaun jestaun di’ak ba rekursu públiku sira.
    Rekoñese importánsia ne'ebé aumenta ba beibeik hosi instrumentu sira-ne'e hodi alkansa objetivu konstitusionál sira, liuliu iha nasaun ida ne'ebé iha hela dezenvolvimentu ho rekursu limitadu, projetu Dekretu-Lei define forma aprovasaun no fó apoiu ida-ne'e, hodi estabelese rejime ida ne'ebé simples maibé rigorozu ne'ebé promove ekonomia, efikásia no efisiénsia despeza públika nian, sein prejuizu ba regulamentu espesífiku ba apoiu ida-idak, ne’ebé lei ezije, no mós ba podér sira ne’ebé relasiona ho regulamentu ba apoiu balu ne’ebé kabe ba Parlamentu Nasionál, tuir Konstituisaun Repúblika.
    Diploma ne’e komplementa regulamentu sira ne'ebé iha ona iha área espesífiku sira, hanesan seguransa sosiál no pensaun sira, no hakarak otimiza efikásia no ekonomia iha utilizasaun despeza públika nian, hodi mantén, bainhira aplikavel, nesesidade ba regulamentu espesífiku ne'ebé ezije hosi lei.
    *****
    Iha projetu Dekretu-Lei datoluk no ikus ne’ebé Ministra Santina Cardoso aprezenta, kona-ba aprova Regulamentu Auditoria Interna.
    Projetu Dekretu-Lei ida-ne’e ho intensaun atu estabelese prinsípiu no regra sira ne’ebé aplikavel ba servisu auditoria interna servisu no entidade sira iha Setór Administrativu Públiku. Diploma ida-ne’e ho objetivu atu garante katak unidade sira ne’e atua ho independente, imparsiál no efetivu, hodi promove kontrolu no melloria kontínua ba operasaun administrativa sira.
    Entre aspetu prinsipál sira ne’ebé define ona maka prinsípiu sira ne’ebé regula auditoria interna, hanesan objetividade, konformidade, konfidensialidade no independénsia. Unidade sira auditoria interna nian maka responsavel ba avaliasaun sistema kontrolu internu sira, identifika risku sira no emite rekomendasaun sira ne'ebé hadi'a jestaun públika. Regulamentu espesífiku mós organizasaun unidade sira auditoria interna nian, ne’ebé dirije hosi inspetór-jerál ida, no deskreve knaar hosi auditór sira, ne’ebé tenke kumpre kódigu étika ida ne’ebé rigorozu, atua ho imparsiál no garante konfidensialidade hosi informasaun ne’ebé sira iha asesu. Diploma ne’e inklui mós norma sira kona-ba hala’o auditoria interna no esterna, nune’e mós obrigasaun atu akompaña implementasaun ba rekomendasaun sira ne’ebé fó-sai ona.
    *****
    Konsellu Ministrus delibera hodi aprova Programa Estratéjiku Kooperasaun Portugál - Timor-Leste hosi tinan 2024 to’o 2028, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ein-ezersísiu, Francisco da Costa Guterres no Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel.
    Programa Estratéjiku Kooperasaun Portugál-Timor-Leste 2024-2028 reforsa parseria entre nasaun rua ne’e, bazeia ba sira-nia afinidade istórika, kulturál no linguístika, no aliña ho kompromisu globál sira, hanesan Ajenda Nasoins Unidas 2030, Estratéjia Kooperasaun Portugeza 2030 , Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011-2030 no Planu estratéjiku nasionál no setoriál sira seluk. Programa ne’e iha objetivu atu kontribui ba dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste nian, ne’ebé foka ba área prioridade sira no halo intervensaun iha ‘clusters’ prinsipál lima:
    Dezenvolvimentu Umanu: Foku iha edukasaun, saúde, inkluzaun sosiál no kultura, ho énfaze ba formasaun profesór sira, reforsu lian portugés no kapasitasaun ba profisionál saúde no inkluzaun sosiál. Programa ne’e hakarak mós fó apoiu ba kombate pobreza no eskluzaun sosiál, ho alvu ba grupu vulneravel sira, hanesan labarik, feto no katuas-ferik sira.
    Estadu Direitu no Boa Governasaun: Foka liu ba justisa, seguransa no defeza, ho asaun formasaun no kapasitasaun hodi hametin sistema legal, hadi’a efisiénsia instituisaun no promove boa governasaun. Intervensaun sira inklui kombate krime no promove direitus umanus.
    Administrasaun Públika, Finansas Públikas no Ekonomia: Promove modernizasaun no dijitalizasaun ba administrasaun públika no desentralizasaun, aleinde fó apoiu ba turizmu no finansas públikas. Programa ne’e buka atu hametin jestaun rekursu públiku no haburas kreximentu ekonómiku ne’ebé sustentável, liuliu liuhosi turizmu.
    Juventude no Empregu: Apoia formasaun profisionál no empreendedorizmu, hodi insentiva kriasaun empregu no hakbiit juventude timoroan. Foku mak iha fortalesimentu institusionál ba sentru formasaun profisionál sira no promosaun ba ekonomia sosiál no solidáriu.
    Oseanu sira, Sustentabilidade no Infraestrutura: Promove sustentabilidade ambientál, protesaun ba biodiversidade no dezenvolvimentu ekonomia azúl nian. Apoia kriasaun parke tasi nian ida, jestaun rekursu bee no infraestrutura estrada no ponte, ho foku ba efisiénsia no sustentabilidade investimentu sira nian.
    Programa ne’e inklui mós eixu transversál sira, hanesan igualdade jéneru, reforsu sosiedade sivíl no formasaun iha lian portugés, integradu iha área hotu-hotu intervensaun nian, ho orsamentu indikativu euro millaun 75 ne'ebé sei implementa iha tinan lima nia laran.
    *****
    Konsellu Ministrus delibera mós hodi fó podér tomak ba Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, atu asina Protokolu Kooperasaun entre Governu Repúblika Portugeza no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba Dezenvolvimentu no Implementasaun Programa REVIVE. 
    Inisiativa ida-ne’e ho intensaun atu promove no halais prosesu rekuperasaun, prezervasaun no rentabilidade patrimóniu públiku ho valór patrimoniál, kulturál, istóriku no arkitetóniku ne’ebé aas, no nia transformasaun ba patrimóniu ekonómiku ida ba benefísiu nasaun nian, liuliu komunidade sira iha rejiaun sira ne’ebé inklui iha laran. Modelu báziku Programa REVIVE nian envolve rekuperasaun imovel sira ne'e liuhosi inisiativa públika no investimentu privadu sira, nune’e imovel sira ne’e adekuadu ba atividade ekonómika sira ne'ebé iha relasaun ho setór turizmu, iha ninia aspetu hotu-hotu, liuliu turizmu kulturál, ekolójiku, termál, foho ka turizmu azúl, ho objetivu atu valoriza, rekupera no konserva patrimóniu ida-ne'e, nomos sustentabilidade ambientál, sosiál no ekonómika hosi rejiaun sira ne'ebé inklui iha laran.
    Tuir Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável, programa ne’e sei kobre imovel 14 iha Timor-Leste, ho objetivu atu fó benefísiu ba komunidade lokál sira no promove sustentabilidade sosiál, ekonómika no ambientál. Akordu ne'e sei iha durasaun inisiál tinan rua, automatikamente bele renova.
    Iha faze dahuluk sei inklui imovel sira husi Pouzada Tutuala, iha Lautein; Pouzada Maubisi, iha Ainaro; husi Pozada Same nian, iha Manufahi; Pouzada Manatutu, iha Manatutu; Bee-manas Marobo nian, iha Bobonaru; Forte Maubara nian, iha Likisá; Alfándega Beasu, iha Vikeke; Postu Administrativu Fohorem nian, iha Suai, Covalima; no Rezidénsia Administradór nian iha Pante Macassar, iha Oe-Kusi Ambenu. Iha faze daruak, sei inklui imovel sira husi Pouzada Vila Maria no Pouzada Hatubuiliku, rua ne’e hotu iha Ainaro; Armajen Kafé Fatubesi nian, iha Ermera; Ospitál Portugés Antigu, iha Vikeke; no Postu Administrativu Iliomar nian, iha Lautein.
    *****
    Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, aprezenta ba Konsellu Ministrus Akordu Kooperasaun entre Repúblika Portugál no Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha área infraestrutura nian, ne’ebé hakarak promove instrumentu direitu internasionál ida ne’ebé permite hametin liután kooperasaun entre entidade sira ne’ebé responsavel ba área infraestrutura nasaun rua nian.
    Parseria ne’e sei kobre área sira hanesan enjeñaria sivíl, ordenamentu territóriu no urbanizmu, abitasaun, infraestrutura ponte no estrada, portu no aeroportu nian nomos instalasaun sira ne'ebé relasionadu, telekomunikasaun, eletrisidade no bee no saneamentu. Akordu ne’e prevee mós fahe koñesimentu, troka tékniku sira no apoiu ba konsolidasaun institusionál no regulatóriu Timor-Leste nian.
    *****
    Konsellu Ministrus aprova mós projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, relasiona ho akordu izensaun obrigasaun vistu nian ba titulár Pasaporte Diplomátiku no Pasaporte Ofisiál ka Servisu nian entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu  Repúblika Filipina, Repúblika Vietnam no Repúblika Índia.
    *****
    Aprova mós projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian kona-ba Akordu Servisu Aéreu entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Repúblika Malázia.
    Akordu ne’e ho objetivu atu hametin relasaun bilaterál no promove dezenvolvimentu setór transporte aéreu, ne’ebé nu’udar elementu fundamentál ba inter-konektividade nasaun nian, kreximentu ekonómiku no turizmu.
    *****
    Konsellu Ministrus aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Ministru Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”,  kona-ba alterasaun daruak ba Dekretu-Lei n. 7/2018, loron 28 fulan-marsu, kona-ba Estatutu Orgániku Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN – Sigla iha Lian Portugés) nian.
    Liutiha tinan neen aprovasaun ba Estatutu Orgániku Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál nian, no ho esperiénsia ne’ebé hetan, liuliu ho kriasaun Fundu Investimentu Veteranu nian, rekoñese nesesidade atu garante ninia jestaun adekuada, hodi atribui ba Administrasaun Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál kompeténsia ba funsaun ne’e.
    Ba ida-ne’e, objetivu mak atu ajusta Konsellu ba realidade atuál, liuhosi kriasaun estrutura orgánika ida ne’ebé efisiente liu, ne’ebé sei kontribui ba hamenus despeza sira ne’ebé la nesesáriu iha ninia órgaun balun. Iha intensaun mós atu reforsa kompeténsia sira CCLN nian kona-ba Fundu Investimentu Veteranu sira nian, hodi insentiva kriasaun atividade sira ne’ebé hamosu rendimentu, nune’e promove dezenvolvimentu ekonómiku nasionál.
    *****
    Konsellu Ministrus deside hasai Carlos Peloi dos Reis hosi kargu Prezidente Konsellu Administrasaun Empreza Públika Bee Timor-Leste, no liuhusi Rezolusaun Governu aprova nomeasaun ba Gustavo da Cruz nu’udar nia susesór, ba períodu 4 tinan, ho efeitu hahú hosi loron 1 fulan-novembru tinan 2024.
    *****
    Ikusliu, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, halo aprezentasaun ba Konsellu Ministrus kona-ba preparasaun ba realizasaun Festivál Rabilau. Eventu ida-ne'e, ne'ebé sei akontese hosi loron 16 to’o 19 fulan-outubru tinan 2024, nu'udar rezultadu hosi kolaborasaun entre Prezidénsia Repúblika ho Governu Konstitusionál IX, ho objetivu atu promove turizmu, kultura no desportu iha Timor-Leste. Festivál ne’e sei destaka patrimóniu kulturál no tradisaun lokál sira, liuhosi kompetisaun múzika, dansa, arte dijitál sira, atividade desportiva sira, no feira gastronomia no produtu lokál sira, ho envolvimentu hosi Prezidénsia Repúblika, instituisaun governamentál oioin no entidade parseiru sira seluk. REMATA
    hare tan
  • 30 setembru 2024Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-setembru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-setembru tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili no, aprova Projetu Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu (OGE) nian ba tinan 2025, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ho valór totál dolar amerikanu billaun 2,6, ne’ebé aloka ba Administrasaun Sentrál, ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Kusi Ambenu (RAEOA) no ba Seguransa Sosiál, inklui Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian. Montante ida-ne’e inklui alokasaun ida ho dolar amerikanu billaun 2,07 ba Administrasaun Sentrál, dolar amerikanu millaun 482 ba Seguransa Sosial no dolar amerikanu millaun 62 ba RAEOA.
    Proposta Lei OJE ba tinan 2025 ne’e tuir estratéjia implementasaun ba prioridade sira ne’ebé prevee iha Programa Governu, ho lema “Investimentu iha infraestrutura estratéjika, hametin ekonomia no hadi’a moris-di’ak sidadaun sira nian”. Proposta ne’e elabora bazeia ba Objetivu Estratéjiku Governu Konstitusionál da-9 nian, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku ba Nasaun ne’e liuhusi investimentu alvu sira iha infraestrutura estratéjika, reforsu ekonómiku no inisiativa sira ne’ebé ho objetivu atu hadi’a moris-di’ak sidadaun sira-nian. Objetivu husi OJE tinan 2025 ne’e mak atu promove dezenvolvimentu ekonómiku no hadi’a kondisaun moris populasaun timoroan nian, liuhusi estratéjia klaru ida ne’ebé foka ba kreximentu ekonómiku sustentavel, hadi’a servisu públiku no garante katak benefísiu dezenvolvimentu nian to’o ba sidadaun hotu-hotu.
    Kona-ba infraestrutura estratéjika, aloka dolar amerikanu millaun 227,3  ba konstrusaun, expansaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira, no mós ba implementasaun medida protesaun hasoru dezastres naturais, ho objetivu atu hadi’a konektividade no proteje komunidade sira hosi efeitu mudansa klimátika nian.
    Prevee mós dotasaun sira ba reabilitasaun Aeroporto Internacional Presidente Nicolau Lobato no ba konkluzaun kabu submarinu fibra ótika ne’ebé sei liga Timor-Leste ba Austrália. Expansaun hosi rede interna fibra ótika nian ne’e sei permite, hahú hosi tinan 2025, fornesimentu hosi internet ho velosidade aas iha Timor-Leste laran tomak. Iha setór eletrisidade nian, orsamentu prevee aumentu signifikativu ida iha subvensaun ba empreza públika EDTL, E.P., ho objetivu atu hadi’a no habelar fornesimentu kontínuu eletrisidade nian, liuliu iha área rurál no remota sira, hodi garante servisu ida ne’ebé estavel no abranjente liu.
    Iha setór rekursus naturais nian, proposta dolar amerikanu millaun 40 ba melloria zonas industriais no extrasaun petróleu no minerais iha kosta súl país nian, hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku no ba reforsu seguransa enerjétika.
    Iha setór finanseiru, prevee investimentu ida do dolar amerikanu millaun 5 iha kapitalizasaun Banku Sentrál Timor-Leste, ho objetivu atu reforsa estabilidade no reziliénsia sistema finanseiru nasionál.
    Proposta lei ne’e aloka parte boot ida husi despeza, ho valór dolar amerikanu millaun 406 hodi apoia sosiedade sivíl, saúde no servisus sosiais.
    Iha dezenvolvimentu kapitál umanu, aloka dolar amerikanu millaun 17,2 ba programa formasaun profisionál no téknika, nune’e mós ba konsesaun bolsas estudu. Edukasaun sei simu mós dolar amerikanu millaun 145,8 ba konstrusaun eskola foun, formasaun profesores no fortalesimentu sistema jestaun edukativa nian.
    Iha saúde, orsamentu aloka dolar amerikanu millaun 99,2 ba melloria rede ospitalár no sentru saúde sira iha Timor-Leste laran tomak, aleinde dolar amerikanu millaun 14,2 ba akizisaun no distribuisaun ai-moruk no ekipamentu médiku sira ne’ebé esensiál. Kona-ba protesaun sosiál, sei reforsa Programa Bolsa da Mãe ho aumentu boot liu dolar amerikanu millaun 7, aumenta tan dolar amerikanu millaun 2,86 ho objetivu atu hadi’a saúde no nutrisaun ba inan isin-rua no labarik sira. Proposta ne'e inklui mós transferénsia ida ho dolar amerikanu millaun 124,1 ba Orsamentu Seguransa Sosiál, aumentu ida ho dolar amerikanu 37,4 kompara ho 2024, ne'ebé reflete expansaun hosi sistema Seguransa Sosiál no valór hosi pensaun sosiál ferik-katuas no invalidés. REMATA
    hare tan
  • 25 setembru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 25 fulan-setembru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 25 fulan-setembru tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus ein ezersísiu, Adérito Hugo da Costa, no husi Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Agostinho Letêncio de Deus, ne’ebé fiksa vaga ba promosaun pesoál integradu iha Rejime Jerál Karreira Administrasaun Públika nian ba tinan 2024.
    Husi totál vaga promosaun hamutuk 817 ne’ebé Rezolusaun Governu ne’e estabelese, 47 ba kategoria Tékniku Superiór – Grau A, 122 ba Tékniku Superiór – Grau B, 188 ba Tékniku Profisionál – Grau C, 234 ba Tékniku Profisionál – Grau D, 149 ba Tékniku Administrativu – Grau E no 77 ba Asistente – Grau F.
    Vaga sira ba promosaun ne’e fiksa ona tinan-tinan husi Governu, tuir proposta Komisaun Funsaun Públika nian, to’o limite porsentu sanulu husi total pesoál sira iha kada kategoria ka grupu profisionál.
    *****
    Hala’o mós apresiasaun inisiál ida kona-ba inisiativa atu kria sistema promosaun bazeia ba antiguidade ba funsionáriu públiku sira, ne’ebé aprezenta husi Prezidénsia Konsellu Ministrus no Komisaun Funsaun Públika, ne’ebé iha relasaun.
    Objetivu husi inisiativa ida-ne’e mak atu garante progresaun karreira ba sira ne’ebé, tanba razaun oioin, la hetan promosaun bazeia ba méritu iha tinan hirak ikus ne’e, bazeia ba kritériu sira hanesan antiguidade, dezempeñu, idade, formasaun profisionál, serbisu iha área remota, komportamentu di’ak no asiduidade.
    *****
    Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba implementasaun polítika igualdade jéneru no rekomendasaun sira husi Konvensaun kona-ba Eliminasaun hosi Forma Hotu-hotu Diskriminasaun nian kontra Feto (CEDAW). Aprezenta mós Faze Datoluk hosi Deklarasaun Maubise (2023-2028), ne’ebé fó kontinuasaun ba faze anterior sira, ho foka-liu ba empoderamentu ekonómiku feto rurál nian sira no ema ho defisiénsia.  Faze ida-ne’e aliña ho prioridades Governu Konstitusionál IX nian no rekomendasoins husi Konvensaun sobre Eliminasaun hosi Forma Hotu-hotu Diskriminasaun nian kontra Feto (CEDAW).
    Kompromisu prinsipál husi faze ida-ne’e fahe ba área tolu: inklui Kapitál Sosiál, ne’ebé abranje protesaun sosiál, edukasaun inkluziva no kuidadus saúde, ho foka ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru no melloria kuidadus saúde materna; Infraestruturas, ne’ebé promove asesu ba merkadu seguru no asesivel, dezenvolvimentu estradas, saneamentu no edifísius públikus adaptadus, ho énfaze ba transporte públiku inkluzivu; no Ekonomia, ne’ebé fó prioridade ba dezenvolvimentu agríkola, empreendedorizmu feto no asesu kréditu ba feto rurál sira, hodi reforsa sira-nia partisipasaun iha setór hanesan turizmu no agrikultura. Halo mós reforsu ba mekanizmu monitorizasaun hodi garante implementasaun husi kompromisu sira-ne’e. ezekusaun ne’e lidera husi instituisaun governamentál-xave oioin, inklui ministériu relevante sira no Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL, Sigla iha Lian Portugés) ne’ebé asegura konkretizasaun efikás ba medida sira ne’ebé prevee ona.
    *****
    Konsellu Ministrus deside ona atu hapara Paulo da Silva husi kargu Prezidente Konsellu Administrasaun EDTL, E.P., no nomeia fali Marito Ferreira nu’udar ninia susesór, ba mandatu tinan haat nia-laran.
    *****
    Ho objetivu atu rezolve pagamentu ba dívida ezistente ba ospitál sira iha rai-li’ur, no garante kontinuidade servisu saúde nian, Konsellu Ministrus deside fó instrusaun ba Ministra Saúde atu halo levantamentu detalladu kona-ba dívida sira no prazu pagamentu, no mós verba sira ne’ebé disponivel atu realiza kompromisu sira-ne'e. Ministru Saúde tenke estabelese kritériu prioritizasaun ba pagamentu, bazeia ba urjénsia servisu, risku ba saúde públika no impaktu ba operasaun ospitál nian.
    Entre medida sira seluk, Konsellu Ministrus fó mós instrusaun ba Ministra Saúde atu hahú halo negosiasaun ho ospitál sira hodi reestrutura dívida sira no propoin ba Ministériu Finansas reforsu orsamentu ida ba setór saúde nian. Implementasaun hosi medida sira-ne’e sei hetan monitorizasaun husi grupu traballu ida ne’ebé kria espesifikamente ba objetivu ida-ne’e, ne’ebé tenke aprezenta relatóriu periódiku sira ba Konsellu Ministrus kona-ba progresu ne’ebé alkansa ona iha likidasaun dívida ospitál nian. REMATA
    hare tan
  • 20 setembru 2024Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-setembru tinan 2024
    Prezidénsia Konsellu Ministrus
      Portavós Governu Timor-Leste
    IX Governu Konstitusionál
    ...........................................................................................................................
    Komunikadu Imprensa
    Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 20 fulan-setembru tinan 2024
    Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no reafirma nia solidariedade ho nasaun sira ASEAN nian ne’ebé afetadu hosi tufaun Yagi, ne’ebé ninia konsekuénsia sira ne’ebé hamosu estragu boot, inklui inundasaun maka’as no rai-halai, rezulta ema atus ba atus mate, liuliu iha Myanmar no Vietname. Aleinde ne'e, uma rihun ba rihun hetan destruisaun, hodi obriga ema barak atu muda iha rejiaun tomak.
    *****
    Konsellu Ministrus mós reafirma nia solidariedade kle’an ho Repúblika Portugál, ne’ebé hasoru hela dezafiu sira husi inséndiu floresta sira foin lalais ne’e iha norte no sentru nasaun nian, ne’ebé estraga ona ai-laran liu ektare rihun 120 no rezulta ema lakon vida. Governu Timor-Leste hato’o nia apoiu ba povu portugés no rekoñese kompromisu hosi operadór rihun ba rihun ne’ebé kontinua kombate ahi-lakan, hodi kontribui ba rekuperasaun hosi estragu ne’ebé kauza hosi trajédia ida-ne’e.
    ******
    Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa Monteiro, kona-ba akizisaun interese partisipativu sira iha Kontratu Fahe Produsaun PSC-TL-SO-T 19- 12 no PSC -TL-SO-T 19-13 kona-ba Kampu Bayu-Undan.
    TIMOR GAP, nu’udar entidade públika ne’ebé responsavel ba jestaun interese petróleu Estadu nian, sei iha interese partisipativu 16% iha Kampu Bayu-Undan. Santos iha 36.5%, SK E&S iha 21%, INPEX iha 9.6%, Eni iha 9.2% no ikusliu Tokyo Timor Sea Resources iha 7.6%. Entrada TIMOR GAP, liuhusi subsidiáriu sira, iha projetu Bayu-Undan nu’udar oportunidade di’ak ida ba empreza públika ne’ebé iha responsabilidade atu kaer no jere patrimóniu ne’ebé Estadu Timor-Leste iha setór petrolíferu hodi reforsa nia koñesimentu tékniku iha projetu produsaun petrolífera no aselera dezenvolvimentu ba ninia rekursus umanus.
    Tranzasaun ne’e sei hala’o ba valór simbóliku dolar amerikanu 1 ne’ebé sei selu ba vendedór ida-idak ne’ebé envolve, prátika komún ida iha operasaun sira ho tipu ida-ne’e, ne’ebé ho objetivu atu fasilita transferénsia interese no direitu partisipativu sira, hodi garante kontinuidade  operasaun petrolífera nian iha Kampu Bayu-Undan.
    Kampu Bayu-Undan, ne’ebé lokaliza iha tasi-laran Timor-Leste nian maizumenus kilómetru 500 hosi Darwin, hala’o ona operasaun dezde tinan 2004, hamosu reseita liu dolar amerikanu biliaun 25 ba nasaun ne’e. Projetu ne’e emprega timoroan hamutuk 350 resin iha knaar onshore no offshore, ho 100% forsa traballu Santos nian iha Timor-Leste kompostu husi traballadór nasionál sira. REMATA
    hare tan
9 10 11 12 13 14 15