Deklarasaun Hamutuk entre Repúblika Popular Xina no Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi Harii Parseria Jerál ida kona-ba Boaviziñansa no Amizade, Fiar Malu no Hetan Di’ak Hamutuk

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, loron 14 fulan Abril tinan 2014

Deklarasaun Hamutuk entre Repúblika Popular Xina no Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi Harii Parseria Jerál ida kona-ba Boaviziñansa no Amizade, Fiar Malu no Hetan Di’ak Hamutuk

 

1. Tuir konvite hosi Primeiru-Ministru Konsellu Estadu Repúblika Popular Xina nian, Señor Li Kequiang,  Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halo vizita ofisiál ida ba Rai Xina no hola parte iha konferénsia anuál Fórun Bo’ao nian ba Ázia (BFA) hosi loron 6 to’o 14 fulan Abril, tinan 2014. Ida ne’e vizita ofisiál dahuluk nian ne’ebé Primeiru-Ministru Timor-Leste nian halo baiha tinan 11 ikus liu nia laran.  Povu rai Xina nian sira fó importánsia bo’ot ba vizita ne’e.

Prezidente Repúblika Popular Xina nian, Xi Jinping halo sorumutuk ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmão. Sira halo revizaun ba progresu pozitivu baiha relasaun bilaterál sira hahú kedas husi harii relasaun diplomátika sira entre rai rua ne’e nian iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002, no sira na’in rua to’o konsesu ida importante atu harii parseria jerál kona-ba boaviziñansa no amizade, fiar malu no hetan di’ak hamutuk. Primeiru-Ministru Li Kequiang mós halo sorumutuk ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmão. Sira na’in rua konkorda atu hametin kooperasaun entre rai rua baiha área sira polítika, ekonómika, komersiál, enerjia, agrikultura, defeza no seguransa. Prezidente Komité Permanente Asembleia Popular Nasionál Xina nian, Zhang Dejiang, mós halo sorumutuk ho Primeiru-Ministru Xanana Gusmão.

2. Hosi parte Xina nian foti-aas Timor-Leste ba buat hirak ne’ebé hetan hosi ninia dezenvolvimentu hahú kedas husi tempu ne’ebé nia hamriik mesak ona, no hatudu ninia laran di’ak atu fó tulun nafatin, tuir ninia kapasidade, ba dezenvolvimentu nasionál, progresu sosiál no hadi’ak moris Povu Timor-Leste nian. Hosi parte Timor-Leste fó valór ba amizade ho Rai Xina no hato’o ninia gratidaun ba Governu no Povu Rai Xina nian tanba ninia tulun no apoiu molok no hafoin Timor-Leste hetan ukun rasik-an.

3. Rai rua ne’e afirma dala ida tan katak, rai hotu-hotu, bo’ot eh kiik, riku eh kiak, forte eh fraku hotu-hotu hanesan de’it iha komunidade internasionál. Xina hato’o hikas fali ninia respeitu ba soberania no integridade territoriál Timor-Leste nian. Timor-Leste hato’o hikas fali ninia adezaun ba polítika Xina sai ida de’it, no nia rekoñese katak iha Xina ida de’it baiha mundu, ne’ebé Governu Repúblika Popular Xina nian maka Governu legál mesak ne’ebé reprezenta Xina hotu-hotu, no Taiwan hanesan parte ida ne’ebé labele sai hosi territóriu Xina nian. Timor-Leste sei kontra kualkér forma “ukun rasik-an Taiwan nian”, nia sei la estabelese kualkér forma kona-ba relasionamentu ofisiál nein halo kualkér tipu kontaktu ofisiál nian ho Taiwan, no nia apoia dezenvolvimentu pasífiku ba relasaun sira entre ninin rua hosi Estreitu Taiwan nian no reunifikasaun pasífika ba rai Xina.

4. Parte rua konkorda ona atu halo nafatin interkákbiu bilaterál no hadi’a komunikasaun no kooperasaun entre governu, órgaun lejislativu, partidu polítiku, grupu amizade no governu lokál sira, atu bele promove kompreensaun no fiar malu.

5. Parte rua konkorda ona atu habelar komérsiu no investimentu bilaterál, hametin kooperasaun baiha konstrusaun konektividade no dezenvolvimentu infraestrutura nian, no hasa’e nível komérsiu bilaterál no kooperasaun ekonómika nian bazeia baiha igualdade no benefísiu hamutuk no halo tuir nafatin ba estratéjia sira dezenvolvimentu nian.

6. Parte rua konkorda ona atu estuda oinsá servisu hamutuk baiha área sira minarai nian no kapasitasaun ba rekursu umanu sira ne’ebé iha relasaun ba área sira ne’e.

7. Governu Timor-Leste foti-aas progresu sira ne’ebé hetan tiha ona baiha kooperasaun kona-ba  foos ne’ebé hetan hosi kruzamentu hare kualidade rua nian entre rai rua, no nia fiar katak ida ne’e sei ajuda Timor-Leste atu hetan ninia auto sufisiénsia alimentár. Parte rua konkorda ona atu hametin nafatin kooperasaun baiha produsaun ai-han nian no kapasitasaun agríkula, no buka-hatene dalan di’ak liu hodi servisu hamutuk baiha área peska nian.

8. Governu Timor-Leste hato’o ninia agradesimentu ba Governu Xina nian tanba nia haruka ekipa médika hodi hala’o servisu médiku ba Povu Timor-Leste nian. Hosi parte Xina mós hato’o ninia disponibilidade atu fó tulun baiha área sira manutensaun ekipamentu médiku sira nian no formasaun ba pesoál médiku.

9. Xina oferese-an atu simu tan estudante timoroan sira baiha Xina atu sira bele kontinua sira ninia estudu sira. Governu Xina nian sei fó tan bolsa-estudu ba estudante timoroan sira liuhosi kanál oioin. Hosi parte Timor-Leste fó valór ba laran luak ne’e.

10. Parte rua konkorda ona atu aumenta interkámbiu kulturál no desportivu, habelar interasaun sira entre juventude no grupu sira peskiza no reflesaun (think-tanks) nian atuhodi hadi’a kompreensaun hamutuk no apoiu povu nian ba amizade Xina-Timor-Leste. Parte rua konkorda atu promove interkámbiu no kooperasaun ba meiu komunikasaun sosiál sira nian. Governu Timor-Leste sei prontu nafatin atu fasilita ba abertura eskritóriu sira meiu komunikasaun sira Xina nian no atu fó-sai programa sira televizaun Xina nian baiha Timor-Leste.

11. Parte rua konkorda atu hametin kooperasaun baiha área turizmu, insentiva ninia sidadaun sira atu halo viajen ba rai seluk, dudu dezenvolvimentu infraestrutura turístika Timor-Leste nian, fó tulun hamutuk atuhodi hala’o atividade sira promosaun turizmu nian no fó apoiu tékniku hosi parte Xina baiha área turizmu no atuhodi hadi’a kapasidade setór turizmu nian.

12. Husi parte rua konkorda atu hametin kooperasaun iha área aviasaun nian no atu bele hetan asisténsia téknika no formasaun hodi dezenvolve kapasidade Timor-Leste nian.

13. Husi parte rua konkorda atu haklean liután kooperasaun iha área defeza no seguransa nian, atu aumenta kooperasaun iha área sira hanesan, delegasaun sira halo vizita hamutuk, vizita ró-ahi sira nian no formasaun pesoál atu promove seguransa komun.

14. Governu Timor-Leste nian hahi’i polísia manutensaun ba pás husi China nian ba sira ninia kontribuisaun, liuhusi Misaun Nasoens Unidas nian, ba pás no estabilidade sosiál Timor-Leste nian. Hosi parte rua hotu konkorda atu hametin kooperasaun polisiál, hamutuk hodi kombate krime tranzasionál  nian sira no atu fó seguransa ba instituisaun no sidadaun sira iha nasaun rua ne’e nia laran.

15. Governu Timor-Leste agradese no apoia proposta hirak ne’ebé aprezenta husi governu China nian atu kria Dalan ida husi Tasi ba Seda sékulu XXI nian no Banku Aziátiku ba Investimentu nian ida ba infraestrutura, no sei partisipa di’ak liu iha prosesu hirak ne’e.

16. Governu Timor-Leste reafirma ninia komprimisu atu hamutuk ho ASEAN no hametin kooperasaun ho país sira rejiaun nian  liuhusi plataforma ASEAN nian. Governu China nian hatudu ninia konsiderasaun, no nia apoia Timor-Leste atu haboot liután ninia kooperasaun rejionál.

17. Husi parte rua ne’e hotu konkorda atu atu hadi’a komunikasaun no koordenasaun kona-ba Fórum Rejionál ASEAN nian (ARF) no hamutuk hala’o ba oin kooperasaun pragmátika iha kestaun seguransa nian ne’ebé laós-tradisionál, hanesan hamenus dezastre sira, seguransa tasi nian, kombate terrorismu no kombate krime transnasionál atu hodi mantein pás iha nasaun rua ne’e, hala’o dezenvolvimentu no prosperidade iha rejiaun.

18. Husi parte rua ne’e hotu, hahi’i ba knaar importante Fórun nian ba kooperasaun ekonómika no Komersiál entre China no País sira Lian Portugés nian (Macau) iha promosaun ba koopersaun no bele fó benefísiu ekonomia nian ba país rua ne’e hotu. País rua ne’e sei buka atu implementa hotu plataforma Fórum nian no hametin sira ninia kooperasaun.

19. Parte rua ne’e hotu apoia Organizasaun Nasoens Unidas nian (ONU) iha ninia knaar sentrál iha manutensaun ba pás iha mundu, hodi promove dezenvolvimentu komun no hodi hala’o ba oin ho kooperasaun internasionál, no fó apoiu ba reforma ne’ebé nesesária Nasoens Unidas nian. Prioridade ba reforma Konsellu Seguransa nian tenke haree liu baiha aumentureprezentasaun no intervensaun país sira ne’ebé sei iha dezenvolvimentu atu nune’e país médiu no kikoan sira iha liu biban atu partisipa iha foti desizaun sira. Hosi parte rua ne’e hotu fiar katak Estadu sira membru ONU nian sira tenki buka solusaun ida forte ba reforma Konsellu Seguransa nian no hetan konsensu ne’ebé diák liu hamutuk.

20. País rua ne’e konkorda katak alterasaun klimátika hanesan dezafiu ida komun ne’ebé ema hotuhotu hasoru no presiza tebes atu hetan resposta internasionál. Parte rua ne’e hotu konkorda atu luta hamutuk hodi hetan rezultadu pozitivu iha Konferénsia Mudansa Klimátika tinan 2015, iha Paris, tuir prinsípiu sira ne’ebé estabelese tiha ona iha Konvensaun-Kuadro Nasoens Unidas nian Kona-ba Alterasaun Klimátika, liuliu prinsípiu sira responsabilidade  komun ne’ebé lahanesan, igualdade no salvaguarda interese komun nasaun sira ne’ebé sei iha faze dezenvolvimentu. Parte rua hotu sei hametin kooperasaun pragmátika iha área alterasaun klimátika atu hadi’a kapasidade hodi hatan ba dezafiu klimátiku.

21. Durante vizita, parte rua ne’e assina dokumentu sira hanesan tuir mai: Akordu entre Governu Repúblika Populár China nian no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha Izensaun Hamutuk iha Vistu nian ba titulár sira pasaporte diplomátiku no servisu niansira; Memorandun Entendimentu entre Ministériu Negósius Estranjeirus Repúblika Populár China nian no Ministériu Negósius Estranjeirus  no Kooperasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian kona-ba Fortalesimentu Kooperasaun; Akordu Kooperasaun Ekonómika no Téknika entre Governu Populár China nian no Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian; Karta Intensaun Interkámbiu no Kooperasaun nian iha área Turizmu entre Administrasaun Nasionál Turizmu Repúblika Populár China nian no Ministériu Turizmu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian no Karta Intensoens kona-ba harii relasaun belun entre Provínsia Fujian Repúblika Populár da China nian no Distritu Díli, Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

22. Primeiru-Ministru Xanana Gusmão agradese ospitalidade kle’an no belun hosi governu no povu china nian, no hein atu simu vizita husi na’i ulun China nian mai Timor-Leste iha tempu badak.

   Ba leten