Gabinete do Primeiro-Ministro de Timor-Leste anuncia visita de trabalho a Perth, Austrália Ocidental

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Díli, loron 2 fulan Abril tinan 2014

Gabinete Primeiru-Ministru Timor-Leste nian fo-sai ninia vizita traballu ba Perth, Austrália Osidentál

 

Primeiru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão, sei hala’o vizita traballu ida ba Perth, Austrália Osidentál hosi loron 3 to’o loron 5 fulan Abril.

Objektivu prinsipál husi vizita ne’e mak atu partisipa iha eventu ida ne’ebé harii atu halibur apoiante sira husi Fundu Rekursu Servisu Aéreo Espesiál nian. Fundu ida ne’e apoia membru no eis-membru Rejimentu ida ne’e nian, nune’e mos ninia dependente sira, ne’ebé presiza hetan tulun ka asisténsia.

Membru Rejimentu SAS (Servisu Aéreo Espesiál) sira mak uluk kedas to’o iha Timor iha tinan 1999, hodi garante seguransa iha areoportu Dili nian, hodi nune’e bele permiti INTERFET tama ho seguransa. Eskuadraun 3 Rejimentu SAS nian mak lidera operasaun barak INTERFET nian, durante loron hirak molok intervensaun ba konsolida pás iha país ida ne’ebé atu sai país nurak liu iha Mundu iha Miléniu ida ne’e, mak Timor-Leste.

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, eis-komandante-em-Xefe forsas Rezisténsia Timor-Leste nian sei partisipa iha eventu ne’e hanesan oradór prinsipál. Primeiru-Ministru agradese ba biban ida ne’e atu apoia servisu Fundu ida ne’e nian no mos atu fó-onra ba mane no feto sira iha Rejimentu SAS nian tanba sira nia kontributu ba-iha harii pás.

Laós ida ne’e de’it, maibé tanba tulun hosi rai li’ur ki’ik ona no investimentu hosi rai li’ur hosi empreza Australia nian sira hetok aumenta iha setór hotu-hotu iha Timor-Leste, mak Primeiru Ministru sei partisipa iha almosu negósiu nian ida hamutuk ho investidór atuál no foun sira. Atividade ekonómika sira Timor-Leste nian sei hetan impulsu hosi zona ekonómika trilaterál foun ne’ebé mak Governu Australia, Indonésia no Timor-Leste, sira mak planeia hela. Zona kooperasaun sub-rejionál ne’ebé propoen ona ne’e sei habelar hosi Sulawesi, norte, liu hosi Nusa Tenggara Timur no Timor-Leste, to’o Darwin no rejiaun norte Australia nian.

Iha diskursu Primeiru-Ministru nian ida foin daudaun ne’e, hatete:” setór mina-rai, maske importante, maibé nia hanesan setór ida hosi setór bara-barak. Ita, nu’udar Estadu, ita tenki koordena, estimula, promove setór bara-barak ne’e atu bele lori inovasaun no diversidade ekonómika, produtividade no rentabilidade ba ita nia rejiaun ida ne’e. Hamutuk ho setór privadu sira ne’ebé forte no parseiru sira entre Estadu reforsadu sira, mak ita, nu’udar nasaun viziñu, bele define saida mak sei mosu mai, bainhira hala’o parseiria no kooperasaun internasionál di’ak. Biban ne’e bele sai limitadu ka rohan-laek depende ba ita nia hakarak. Sei labele tau netik lutu, bainhira ita hakarak atu hetan rezultadu hirak ne’ebé labele sura nian, ba ita nia Povu no ba ita nia komunidade lokál sira”.

Primeiru-Ministru sei hela iha Austrália durante loron tolu, no akompaña hosi delegasaun ministeriál nian ida. Vizita Primeiru-Ministru nian ne’e tuir kedas selebrasaun Loron ANZAC nian ho partisipasaun, ba dala-uluk hosi inisiativa ida hanesan ne’e, ne’ebé veteranu timor-oan na’in 26 sei halibur hamutuk ho ema sidadaun Australia nian sira iha kamiñada Perth, Melbourne, Sudney no Camberra nian.

   Ba leten