Salvaguarda (Proteje) no Promove Patrimóniu Kulturál Imateriál

Ses. 07 fevereiru 2014, 14:58h
Lancamento do livro Patrimonio cultural e imaterial_1_PG

Governu Timor-Leste liuhusi Sekretaria Estadu Arte no Kultura iha kooperasaun ho UNESCO no National Geographic Traveler halo lansamentu ba livru  ne’ebé ho títulu “ Patrimóniu Vivu  Komunidade iha Timor-Leste” iha Xanana Reading Room iha loron 4 fulan Fevereiru tinan 2014, no iha loron ne’e duni, halo mós inaugurasaun ba Espozisaun  fotografia sira iha Largu Lesidere, Díli.

Pontu prinsipál ida husi publikasaun ne’e atu hato’o ba komunidade sira iha sentru kona-ba prosesu atu proteje  Patrimóniu Kulturál Imateriál.

Sekretária Estadu Arte no Kultura, Isabel de Jesus Ximenes, iha nia diskursu hateten katak, “hahú tinan 2011, mak Sekretaria Estadu Arte no Kultura servisu hamutuk ho UNESCO ho sentidu atu identifika, Proteje no Promove  Espresaun Patrimóniu Kulturál Imateriál oioin loos ne’ebé kompoin iha ita nia país, liuhusi hala’o asaun formasaun, vizita estudu sira no produsaun no tradusaun ba materiál sira”.

Sekretária Estadu hatutan tan katak, “eskritóriu UNESCO nian iha Jakarta, hala’o nia kna’ar ida ne’ebé relevante iha kapasitasaun  ba tékniku kompetente sira no sensibilizasaun ba ajentes sira ne’ebé relevante ( Governu, funsionáriu públiku sira, Organizasaun sira La’ós Governu nian no membru komunidade sira) ba importánsia husi tipu patrimóniu kulturál ne’e iha dezenvolvimentu sustentável Timor-Leste nian”.

Iha parte seluk, Diretór no reprezentante Eskritóriu UNESCO nian iha Jakarta, Mr.Hubert Gizen, hateten katak “ho publikasaun ida ne’e hatudu katak, Timor-Leste iha Patrimóniu Kulturál Imateriál ne’ebé riku no oioin de’it. Patrimóniu ne’e hanesan riku soi ida ne’ebé folin boot  komunidade sira nian, grupu no individu sira, ne’ebé sira de’it mak bele rai didi’ak no hato’o hikas ba jerasaun sira tuir mai ne’e. Ne’e nu’udar mensajen xave hosi Patrimóniu Vivu Komunidade sira iha Timor-Leste, hanesan publikasaun ida ne’ebé fó lian ba povu Timor-Leste no propoin plataforma ida hodi fahe ho mundu ninia tradisaun patrimóniu vivu  nian ne’ebé riku no oioin de’it. Hau hein katak, publikasaun ne’e fó ba komunidade iha Timor-Leste,liliu ba feto no ba foin sa’e sira, biban atuhodi hatudu koñesimentu husi sira nia patrimóniu vivu, atu hodi aumenta sira nia hanoin kona-ba Patrimóniu Kulturál Imateriál no nia protesaun iha nível lokál, nasionál no internasionál”, tenik Mr.Hubert.

Marka prezensa iha serimónia  lansamentu no espozisaun fotografia sira nian, reprezentante Prezidente RDTL Sr. Roque Rodrigues, Ministru Edukasaun Bendito dos Santos Freitas, nu’udar Prezidente Timor-Leste NATCOM (Timor Leste National Commission for UNESCO), Ministru Turizmu, Francisco Kalbuadi Lay, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Nélio Isaac Sarmento, Sekretáriu Estadu Fortalesimentu Institusionál, Francisco da Costa Soares, Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu, Veneranda Lemos, Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN, Roberto Soares, Sekretáriu Estadu Terras no Propriedades, Jaime Xavier Lopes, Prezidente UNESCO iha Timor-Leste, Kirsty Sword Gusmão, Diretór-Jerál no Nasionál sira, xefe departementu no funsionáriu sira Sekretária Estadu Arte Kulturál nian.

   Ba leten