Governu Timor-Leste hato’o ninia kondolénsia tanba lakon Nelson Mandela

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 9 fulan, Desembru tinan 2013

Governu Timor-Leste hato’o ninia kondolénsia tanba lakon Nelson Mandela

 

Nasaun Timor-Leste hatudu ninia laran triste tebes tanba Nelson Mandela husik ona mundu ne’e. Ita hato’o ba ninia kaben Graça no ninia família ita ninia solidariedade no kondolénsia ne’ebé kle’an tebes.

Ita mós sente triste boot ba mate Mandela nian ne’e, la’ós ba ninia família de’it, no ba ninia nasaun doben, maibé mós ba povu iha mundu rai-klaran ne’e. Mandela ne’e hare’e lolo’os nia sidadaun ida umanidade nian, koñesidu, admiradu no ema hotu hadomi nia. Nu’udar mundu lakon ema di’ak ida, maibé sei riku nafatin tanba iha nia nu’udar líder ida hosi líder universál ne’ebé uituan de’it.

Ita sei hanoin nafatin katak, ba iha momentu boot balun ne’ebé ita ninia nasaun presiza Mandela eis Prezidente Áfrika Súl nian, lolo-liman ho amizade, hodi hatudu apoiu polítiku no solidariedade, ida ne’ebé ita fó agradese ba nia agora no ba nafatin.

Maske momentu ida ne’e sai tristeza boot ida ba mundu, nune’e mós sai hanesan momentu ida hodi selebra manán iha ninia moris nu’udar erói boot ida ba ita nia komunidade globál. Manán ne’e la’ós de’it ba Áfrika Súl maibé mós hodi promove pás no armónia entre lider globál sira hotu, Estadu, rejiaun, komunidade no povu sira. Ita iha ambisaun de’it atu mantein ninia espíritu integridade nian lori ba oin kauza sira ne’ebé maka nia sakrifika ho ninia vida.

Nelson Mandela estuda Direitu no atua kontra apartheid (ne’ebé kulit mutin sira mak domina) hanesan membru ne’ebé maka koñesidu nu’udar Kongresu Nasionál Afrikanu (KNA). Dadur iha tinan 1962 no hetan kondenasaun tinan lima iha prizaun, Mandela, iha tempu badak, mós hetan akuzasaun sabotajen, hodi nune’e hanaruk ninia sentensa ba prizaun perpétua.Mandela uza tribunál hodi entrega saida mak koñesidu nu’udar manifestu movimentu anti-apartheid nian. Hafoin hetan ninia libertasaun, iha tinan 27 tuirmai, Mandela servisu ho Prezidente foun, F.W.de Klerk, hodi halakon polítika minoria kulit mutin nian iha Áfrika Súl no promove toleránsia no aseitasaun entre umanidade iha aspetu hotu-hotu. Sira nain rua simu Prémiu Nobel Pás nian, iha tinan 1993, liuhosi nia kna’ar halakon apartheid.

Iha tinan 1994, foti Nelson Mandela nu’udar Prezidente kulit metan Áfrika súl nian ba dahuluk. Liu tiha tinan lima nia husik tiha ninia kargu atuhodi halo kapaña hodi aumenta konsiensializasaun no halakon tabu kona-ba HIV/SIDA, bainhira nia dedika ninia tempu hodi harii pás, ho kna’ar ne’ebé sentraliza ba iha negosiasaun iha Repúblika Demokrátika Kongo, Burundi, no nasaun Áfrikanu sira seluk, no iha mundu tomak. Nia mate ho tinan 95. Atu nia bele deskansa iha pás no ninia legadu pás, toleránsia, no aseitasaun ema bele hanoin nafatin tinan ba tinan. FIN

 

 

 

Bele haree Mensajen Kondolénsia husi Primeiru-Ministru, hanehan iha ne'e.

   Ba leten