Yellow Road Workshop atu Realiza Mehi ne’e

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Díli, Loron 31 Fulan Maiu Tinan 2013

 

Yellow Road Workshop atu Realiza Mehi ne’e

Iha fulan Maiu ne’e hala’o ona Yellow Road Workshop rua iha Dili. Dahuluk hala’o iha loron 9 no loron 10 fulan Maiu no halibur membru Governu sira, membru Parlamentu Nasionál sira, Diretór-Jerál no Diretór Finansa sira husi ministériu oioin. Atu garante grupu interesadu boot ida hola parte iha eventu ne’e, maka hala’o workshop daruak iha loron 22 fulan Maiu ba setór privadu, sosiedade sivíl, parseiru dezenvolvimentu sira, igreja, reprezentante husi distritu sira no grupu sira seluk.

Yellow Road Workshop nu’udar mekanizmu inovadór ida ne’ebé estabelese atu insentiva inkluzaun nasionál no permite partisipasaun boot ida iha prosesu elaborasaun orsamentu Timor-Leste nian. Durante sorumutu hirak ne’e partisipante sira identifika, analiza, no diskute prioridade nasionál sira no asuntu importante sira seluk ba prosesu konstrusaun nasaun nian.

Atividade ne’e hala’o iha ámbitu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian - projetu planeamentu nian ba tempu naruk ba Timor-Leste, ne’ebé ho objetivu atu hasa’e situasaun ekonómika no sosiál país nian, hodi dezenvolve, iha dékada rua, husi país ho rendimentu ki’ik ba país ida ho rendimentu médiu ás. Sorumutu rua ne’e hahú ho análize ida kona-ba SWOT (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threaths) atu haree hikas fali Potensialidade, Frakeza, Oportunidade no Ameasa sira husi projetu Governu nian sira.

Husi frakeza hirak ne’ebé mak identifika ona, ko’alia liu kona-ba koordenasaun interministeriál ne’ebé maka sei fraku no kona-ba konformidade prosesuál husi sistema sira Governu nian, liuliu husi rejime kontratasaun ne’ebé foin dadaun ne’e desentralizadu ona.

Husi oportunidade sira, ko’alia kona-ba reforsu mekanizmu sira ne’ebé mak iha ona hodi utiliza sira ba portál sira transparénsia nian, hodi fortalese kontratasaun ho baze ba iha méritu no kapasidade konstrusaun nian, no hodi utiliza orsamentu ne’ebé mak iha hodi masimiza benefísiu sira ba povu Timor-Leste.

Ikusliu, ameasa sira inklui dezafiu sira mak hanesan: inflasaun, atu garante distribuisaun ne’ebé hanesan ba área rurál no urbana sira, dezempregu no minimiza fuga husi rekursu orsamentál sira nian.

Ita iha ne’ebé nu’udar nasaun? Saida mak ita hakarak hetan? Oinsá ita bele hetan prioriade hirak ne’e? Hirak ne’e mak kestaun bázika tolu ne’ebé fó sai iha workshop ne’e, ne’ebé hamosu diskusaun naruk ho parte interesada sira hotu no dezenvolvimentu servisu hamutuk ida, ne’ebé mak artikula planu asaun nian sira ba prazu badak no prazu médiu ho objetivu sira husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian.

Hetan konsensu ba kestaun ida kona-ba levantamento ida ne’ebé boot liután ne’ebé estabelese ona ba Rendimentu Sustentável Estimadu tinan-tinan husi Fundu Petrolíferu nian atu investe iha infra-estrutura no dezenvolvimentu rekursu umanu sai fundamentál ba diversifikasaun ekonomia nian.

Nune’e, workshop ne’e prova ona nu’udar mekanizmu importante ida iha prosesu Konstrusaun Estadu nian no integrante atu alkansa vizaun unifikada ida. Aleinde ida ne’e, Yellow Road Workshop ne’e hanesan pasu dahuluk iha prosesu elaborasaun Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2014, hodi fornese baze no kontestu ida atu Ministériu, Instituisaun no Setór ida-idak hahú halo planu tinan 2014 nian. Partisipante sira sente satisfeitu ho mekanizmu no ho nia partisipasaun konjunta, ne’ebé lori nível foun ida inkluzaun nasionál nian, unidade no kompriensaun kona-ba papél ida-idak nian iha konstrusaun nasaun nian.

Agio Pereira konsidera katak “prosesu elaborasaun Orsamentu nian tenke partisipativu, hatene no halo parte ba interesada sira ida-idak, ho diskusaun no halo debate beibeik. Yellow Road Workshop ne’e hahú prosesu ida ne’e tinan-tinan. Balun sei la konkorda ho rezultadu finál, maibé hotu-hotu tenke konkorda katak prosesu ne’e transparente, justu no inkluzivu. Partisipante hotu-hotu tenke sente orgullu ba nível integridade no kooperasaun husi ezersísiu tékniku ida ne’e.

   Ba leten