Primeiru-Ministru Hahú halo Divulgasaun ba Projetu Implementasaun Desentralizasaun no Podér Lokál iha Oe-Cusse Ambeno

Kin. 11 abril 2013, 10:14h
Descentralizacao_OECUSSE_PORTAL

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hahú iha loron 7 fulan Marsu, hala’o vizita ba Timor laran tomak atu fó koñesimentu ba populasaun kona-ba projetu implementasaun Polítika Desentralizasaun no Podér Lokál. Distritu dahuluk ne’ebé mak vizita ona mak, Oe-Cusse Ambeno, iha ne’ebé Primeiru-Ministru ho ninia komitiva hela durante loron tolu, hosi loron 7 to’o 9 fulan Abril 2013.

Divulgasaun Projetu Implementasaun Desentralizasaun no Poder Lokál ne’e, diriji hosi Primeiru-Ministru rasik no akompaña hosi, Sekretáriu Estadu Desentralizasaun Administrativa, Tomás Cabral, Sekretáriu Estadu Dezenvolvimentu Lokál, Samuel Mendonça, Sekretáriu Estadu Fortalesimentu Institusionál, Francisco Soares, “Borlaku”, Sekretáriu Estadu ba Apoiu no Promosaun Setór Privadu, Veneranda Lemos, Vise Prezidente Parlamentu Nacional, Adriano do Nascimento, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Longuinhos Monteiro, Ministru Turizmu, Francisco Kalbuadi Lay no Sekretária Estadu Arte no Kultura, Maria Isabel Ximenes no hetan partisipasaun máxima hosi setór oioin iha Distritu Oe-Cusse Ambeno.

Iha intervensaun, Primeiru-Ministru, fó hanoin fali, katak, hahú hosi tinan 2002 to’o 2007, Governu tau importánsia hodi harii Instituisaun Estadu nian, iha 2007 to’o 2012, Governu halo reforma oioin ba Instituisaun Estadu nian sira ne’e atu funsiona ho di’ak no buka atu rezolve problema sosiál ne’ebé mosu. Tinan ida ne’e, 2013, Governu tau prioridade mós ba funsionamentu Instituisaun Estadu nian no halo preparasaun atu implementa Polítika Desentralizasaun Administrativa no Poder Lokál, hodi estabelese Munisípiu iha Distritu 13, tuir define ona iha lei no. 11/2009, loron 7 fulan Outubru.

“Polítika Desentralizasaun Administrativa no Poder Lokál, tulun tebes dezenvolvimentu setór privadu nian iha área rurál, promove mós instituisaun sira iha estadu ida forte, lijítimu no estavél, loke oprtunidade ba partisipasaun demokrátiku hosi sidadaun sira no harii prestasaun servisu públiku ida ne’ebé efetivu, efisiente no ekuitativu hodi nune’e bele apoiu dezenvovimentu sósiu ekonómiku Nasaun nian”, hateten Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão.

Hatan ba preukupasaun hosi komunidade Distritu Oe-Cusse Ambeno nian kona-ba konseitu loloos hosi munisípiu  iha projetu ne’e, ho rekursu umanu ne’ebé limitadu, Xanana Gusmão esplika katak, “Konseitu Munisípiu ne’e la’ós atu halo fali Administrasaun Distritu sai boot, Munisípiu ne’e mak Governu Lokál, signifika katak iha atribuisaun kompeténsia balun hosi Governu sentrál mai Governu lokál, hanesan; dezenvolvimentu ekonómiku, ordenamentu territóriu, ambiente, asaun sosiál no abilitasaun, edukasaun no formasaun profisionál, kultura no patrimóniu, juventude, desportu no tempu livre, saúde, turizmu, protesaun sivíl no seluktán. Bainhira ita kompara konseitu munisípiu ho sistema Indonézia nian, sira hanaran, Kota Madia ho ninia DPRD (Governu Lokál, ho ninia Asembleia Lokál), iha sistema Portugál nian, sira hanaran Kámara Munisípiu”.

Xefe Governu ne’e, hatutan tan, “Atu implementa Desentralizasaun Administrativa no Podér Lokál iha setór hotu-hotu Distritu Oe-Cusse Ambeno nian, liña ministeriál, intelektuál, setór privadu, ONG, veteranu no povu tomak, tenke preparadu hodi simu, bainhira implementa ona polítika ne’e. Oe-Cusse Ambeno oan sira tenke haluha tiha interese grupu nian no tenke iha hanoin ida de’it hodi dezenvolve imi nia Distritu. Hahú agora buka ona atu identifika poténsia no difikuldade saida de’it mak iha, hodi diskuti no halo planu, atu nune’e ita bele halo debate iha sorumutu téknika no estruturál nian ne’ebé sei hala’o iha vizita tuir mai hodi foti konkluzaun no desizaun ida kona-ba implementasaun Munisípiu iha Distritu Oe-Cusse Ambeno”.

Distritu Oe-Cusse Ambeno iha nia luan 815 km2, suku hamutuk iha 18 no ho ninia populasaun hamutuk ema 67.700. atividade ekonómiku prinsipál sira iha Distritu ne’e mak, agrikultura subsisténsia iha propriedade sira familia nian, hakiak animál sira (karau), batar, hare, ai-farina no fehuk-midar, ho potensiál dezenvolvimentu ekonómiku iha área sira turizmu nian no hahan espesializada sira.

   Ba leten