Korresaun ba Inkonsisténsia hirak ne’ebé mosu iha Media Internasionál relasiona ho Mina-Rai no Gás

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron 21 Fulan Marsu Tinan 2013

Korresaun ba Inkonsisténsia hirak ne’ebé mosu iha Media Internasionál relasiona ho Mina-Rai no Gás


Indústria mina-rai no gás nian mak nu’udar setór globál ida ne’ebé susar tebes  atu ita lori ho ró-ahi, liuliu tanba osan dólar rihun-ba-rihun mak sirkula ba mai. Komplikadu mós atu harii setór mina-rai nian iha nasaun foun ida, liuliu iha nasaun ida hanesan Timor-Leste, ne’ebé mak naksobu tomak  molok remata tinan atus ida liu ba. Timor-leste ho ninia setór mina-rai nian, oras ne’e ema hahí tanba nia hetan susesu iha nia istória, nune’e mós ba polítika sosiál no fiskál sira Governu nian ne’ebé hetok sai luan liután, no implementa tiha ona hahú kedas hosi tinan 2007, atu hodi harii pás no Estadu ne’ebé mak la’o ho lailais tebes  iha kresimentu ekonomia nian.

Ajenda Governu nian hamosu duni rezultadu sira. Iha fulan Janeiru, revista ida ne’ebé hetan fama The Economist prevee ona katak iha tinan 2013 Timor-Leste sei sai hanesan ekonomia kresimentu ida ne’ebé la’o lailais tebes iha mundu. Iha lista husi nasaun sanulu sira uluk nian, hatudu katak Timor-Leste hetan pozisaun da-neen, hafoin China, ne’ebé mak hetan fatin da-haat nian. Ida ne’e tanba, esforsu maka’as husi parte polítika Governu nian ne’ebé hamosu planu ba tinan sanulu oin mai, atu harii infra-estrutura hirak ne’ebé mak presiza iha matéria kona-ba enerjia elétrika, estrada, bee, portu no areoportu sira, atu nune’e bele harii ona baze ekonomia nian sira hodi bele haburas setór privadu. Polítika ida ne’e signifika katak: polítika ida atu gasta rekursu finanseiru ohin loron nian atu bele hahú sedu liu hodi hetan ona benefísiu no atu ekonomia bele iha ona ekilíbriu ho investimentu setór privadu nian, altura ne’ebé mak despeza Estadu nian sira bele hahú menus ona. Liuhosi apoiu empreza balun no ema ekonomista sira, ne’ebé hetan respeitu iha mundu-raiklaran, Timor-Leste hola tiha ona medida hirak ne’ebé nesesáriu atu harii hikas fali nasaun ne’e liu hosi levantamentu finanseiru sira  ne’ebé bele jere hosi Fundu Mina-rai nian hafoin aprova tiha hosi Parlamentu Nasionál. Ho ida ne’e, mak Estadu bele kaer rasik ninia rekursu sira atu la’os de’it fó benefísiu ba jerasaun atuál maibé mós ba jerasaun sira oin mai nian. Laós  ema hotu hakarak simu filozofia ida ne’e, liu-liu ba ema sira ne’ebé mak iha ideolojia polítika lahanesan.

Revista “The Petroleum Economist” foin lalais ne’e, publika tiha artigu ida ne’ebé mak bazeia liubá informasaun hirak fó-sai hosi Organizasaun Naun-Governamentál (ONG) nasionál La’o Hamutuk. ONG ida ne’e publika ho orgullu, iha ninia relatóriu semestrál, kona-ba ninia partisipasaun iha artigu ida ne’e. Maibé artigu ida ne’e bazeia ba dadu estatístiku hirak husi tempu hirak liu tiha ona (la atuál ona), informasaun hirak ne’ebé laloós kona-ba planu no despeza orsamentu nian sira no fonte hirak ne’ebé sei sai kestaun hela, hanesan relatóriu ida hosi Banku Mundiál ne’ebé mak la publika tanba la kompletu iha ninia kálkulu sira tan de’it  laiha dadu hirak atuál. Ida ne’e, hanesan problema ida mosu beibeik iha país hirak foin hala’o ninia dezenvolvimentu, ne’ebé mak sei analiza hela liu hosi koordenasaun ho departamentu estatístika Governu nian no instituisaun sira seluk. Ida ne’e la’ós ezbosu ba da-uluk nian kona-ba relatóriu “hosi” La’o Hamutuk, kazu hirak seluk hanesan, porezemplu, ezbosu da-uluk kona-ba Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku no ezbosu da-uluk husi Relatóriu ONU nian kona-ba Dezenvolvimentu Umanu tinan 2012 nian - dokumentu rua ne’e hetan alterasaun ba  substánsia iha versaun finál, bazeia ba informasaun hirak atualizada husi ninia autór sira.

La’o Hamutuk dala barak mak hetan krítika, tanba buat ida ne’e no tanba hahalok balun ne’ebé mak sai nu’udar kestaun, hanesan halo komentáriu la liuhosi análize ida ekilibrada, ne’ebé dala barak iha ninia aprezentasaun haree de’it ba parte ida, hodi la temi faktu kompletu ne’ebé nesesáriu ba informasaun ida loloos atu fó ba Povu Timor-Leste.  Hanesan ezemplu ida, kona-ba relatóriu semestrál (fulan neen nian) hosi Janeiru to’o Juñu 2012 hosi La’o Hamutuk ita bele lee:”ami nia análize kona-ba laiha sustentabilidade atuál makroekonomia Timor-Leste nian – orsamentu jerál Estadu nian ne’ebé buras lalais tebes, kresimentu populasaun nian ne’ebé mós lalais tebes, tusan  ne’ebé hetok sai boot ba beibeik no rezerva mina-rai nian ne’ebé maka limitadu – ema barak mak simu hanoin ida ne’e no hahú fó influénsia ba ema polítika na’in sira hodi halo sira nia politika.” La iha tan buat seluk mak konfuzu liu ida ne’e.

Faktu ida maka kuadru atuál makroekonomia nian ne’e, endosa (hakerek) hosi Fundu Monetáriu Internasioál (FMI), Banku Mundiál no empreza finanseiru internasionál  tolu, ne’ebé hakerek senáriu liu walunulu kona-ba projesaun finanseira makroenonomia nian ba Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku. Orsamentu Jerál Estadu nian ne’e tama iha liña ida de’it ho Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE), no sai menus liu untersu hosi orsamentu territóriu dezenvolvidu ida nian no viziñu ne’ebé besik liu ita, iha Austrália – Territóriu Norte – ne’ebé mak ninia populasaun mak unkuartu husi populasaun Timor-Leste nian. Aleinde ne’e populasaun atuál Timor-Leste nian lahetan kresimentu ida ne’ebé lalais, maibé hanesan bainbain dei’t , ho ninia taxa fertilidade tun hosi 7.8 ba 5.6 hosi tinan 2003 ba 2010. Tusan hirak ita foti ne’e atu sustenta, no la’os atu hamohu, kapitál Fundo Mina-rai nian durante tempu ida naruk, tuir liña ida ho prátika di’ak liu kona-ba sustentabilidade jestaun fiskál nian, no rezerva mina-rai nian ne’ebé  “limitadu” loloos sei iha hela faze inisiál esplorasaun nian.

Ho forma ida ne’e mak informasaun ne’ebé hato’o hosi ONG sira, hanesan La’o Hamutuk, bele hatur sala atuhodi fó “influénsia” envezde informa. Felizmente nasaun ida ne’e hetok sai matenek liután, liuhosi esperiénsia no kresimentu, no maski ema polítika na’in sira ne’ebé halo polítika, bele lee análize hirak hosi La’o Hamutuk ho forma simples no sensasionál maibé sira oras ne’e tenki sukat sira nia liafuan, hodi lahaluha esperiénsia ne’ebé sira hetan iha prosesu harii pás no harii Estadu. Tan ne’e diák liu mak órgaun komunikasaun hirak ne’ebé iha fama hanesan “Petroleum Econmist” sira bele halo tuir no atua ho dilijénsia (kuidadu) tebes relasiona ho observasaun no informasaun hirak seluk ne’ebé mak fó-sai hosi La’o Hamutuk, molok  sira publika matéria ruma.

Informasaun hirak krítiku no mós izentu (independente), fó-sai dehan katak, to’o oras ne’e, Timor-Leste hala’o de’it 50% husi peskiza no esplorasaun ba rekursu tasi nian, no 100% rekursu iha rai leten sei hein, iha seguransa, atu hetan peskiza.  Hanesan komparasaun katak kapitál Timor-Leste nian ne’ebé la tanjível (la bele kaer ho liman), naun minerál (laós minerál) , minerál no rikusoin enerjétiku per capita, hetan estimativa to’o dólar amerikanu 55.660. Valór ida ne’e reprezenta dólar amerikanu  42.310 liu fali Indonésia, dólar amerikanu 334 liu fali Malásia, no dólar amerikanu 39.420 liu valór médiu ne’ebé hetan iha Ásia no Pacífico. Estimativa hirak ba Rendimentu Sustentável Estimadu anuál ba Orsamentu Jerál Estadu nian sira ne’e, mai hosi previzaun hirak ne’ebé lahetan auditoria hosi operadór mina-rai nian sira; hosi estimativa hirak ne’e laiha ida mak bele kompara ho reseita reál. Iha tinan 2007, fiskál hirak ne’ebé ativu hosi rikusoin mina-rai nian hamutuk dólar amerikanu 1.7 millaun, iha tinan 2013 rikusoin ne’e sa’e ba millaun 12. Númeru hirak ne’e, durante tinan lima nia laran, la hanesan ho previzaun hirak orijinál ne’ebé fornese hosi operadór sira.

Aleinde ne’e, estimativa hirak fó-sai iha artigu ne’e bazeia ba kampu ne’ebé sei iha produsaun  no, laiha reseita potensiál seluk ne’ebé mak temi, la tama Greater Sunrise. Porta-voz Governu Konstitusionál V, Ágio Pereira, informa tan katak “Estadu konsidera  interese hotu-hotu hosi komunikasaun sosiál internasionál no ONG nasionál no internasionál nian sira, maibé importante mak teinke garante  ba kualidade informasaun ida ne’ebé mak atuál liu, konsistente (metin) iha ninia aprezentasaun no análize ne’ebé mak nia halo ne’e, lahali’is ba sorin ida de’it. Tuir loloós, entre buat hirak seluk, ita mós bele sente orgullu  ho ita nia setór mina-rai no gás. Timor-Leste fó hakat boot tebes-tebes iha senáriu internasionál tan de’it hala’o governasaun di’ak no ita nia sistema hirak ne’ebé responsável no transparente (momoos). Ami husu ba meiu komunikasaun sosiál sira hotu atu bele atua ho dilijénsia (kuidadu) bainhira hato’o informasaun ruma kona-ba Timor-Leste. Karik oinseluk mak imi bele hetan interpretasaun sala hanesan fali imi tuir hela tendénsia ida ne’ebé hakarak promove ajenda ida hasoru ajenda seluk, senáriu ida nébé ema ida la gosta, liu-liu hosi parte publikasaun ida ne’ebé ema hotu estima”.

   Ba leten