Governu kontrata empreza hodi halo servisu aprovisionamentu ba infra-estrutura sira

Kin. 03 maiu 2012, 15:14h
Procureemnt Contract signing -24-4-12(1)

Kontratasaun   empreza   aprovizionamentu   Charles   Kendall   and  Partners (CK&P) nian  halo   parte  husi  estratéjia   dezenvolvimentu   Governu   nian  hodi  afirma  ba  públiku  no  komunidade  doadór   sira,  no  nia  servisu  maka’as  iha  relasaun  ba  transparánsia  no  integridade  kona-ba  gastu  públiku sira  iha  Fundu  ba  Infra-estrutura   nian. Hakarak, mós  dezenvolve kapasidade  interna aprovisionamentu nian  ne’ebé  Governu atu  implementa.

Atu  formaliza  kontratu  ho  empresa CK&P, iha  loron 24 fulan Abril tinan 2012, Komisaun Nasionál Aprovizionamentu nian,  iha  koordenasaun ho  Ministériu Finansas, realiza ona  serimónia asinatura entre Governu Timor-Leste, ne’ebe reprezenta  husi Primeiru-Ministru, Kaya Rala  Xanana  Gusmão,  no  Direktór emprenza  Charles  Kendall  and  Partners, Johann  Tagwerker,  iha  Ministériu Finansa, ne’ebé  mak  asiste husi  membru Governu, parseiru dezenvolvimentu no  media lokál sira.

Primeiru-Ministru, iha nia  diskursu, hatete  katak  “ biban ida ne’e hakat ida  importante tebes  ba  implementasaun Planu Estratéjiku  Dezenvolvimentu (PED). PED  ne’e  fornese  vizaun ida  ba  longu  prazu  ne’ebé dezenvolve aliserse sira be harii ona  to’o  oras  ne’e. Halo parte ba PED área importante tolu: kapitál sosiál, dezenvolvimentu infra-estrutura no dezenvolvimentu ekonómiku.  Timor-Leste  presiza atu  dezenvolve  infra-estrutura  bázika  la’os  de’it  atu  sustenta  ba  kresimentu,  maibé  mós  atu  kria  empregu  no  apoia  dezenvolvimentu  iha  sektór  privadu”. Primeiru-Ministru hatutan  tan, katak  “ Fundu  Infra-Estrutura ne’e kria  ona  atu  nune’e  País  bele  iha  forma  ida  atu  hodi  fó finansiamentu  projektu  infra-estrutura  sira.  Governu  kria,  mós,  Komisaun  Nasionál Aprovizionamentu,  Ajénsia  Nasionál  Dezenvolvimentu  no  Sekretariadu  ba  Projektu  Boot  sira  atu  hodi  garante  katak  buat  ne’ebé  mak  ita harii  ne’e  ba  dunik  nesesidade  Povu  nian”.

Primeiru-Ministru  afirma  mós katak, iha fiar ba empreza  Charles  Kendall  &  Partners sei  sai  hanesan konselleira  diak  no  apoiu ida diak ba  Komisaun  Nasionál Aprovizionamentu, ne’ebé  sei  asegura  dezenvolvimentu  ba  infra-estrutura  boot  sira  ho  kualidade  ida    diak,  ba  nível  finanseiru  no  jestaun nian,  ho  modelu  transparénsia  ne’ebé  aas,   iha  profisionalizmu  no  integridade.

CK&P  iha  ekipa  espesialista   ida  ne’ebé  boot.  Empreza  iha  experiénsia  ho  prátika  diak  iha  aprovizionamentu  iha  nasaun barak,  inklui  mós  paíz  sira  ne’ebé  iha  situasaun  pós-konflitu.  Kompleta ona  mós,  ho  forma  pozitiva  programa  aprovizionamentu  iha  paíz  atus  ida  resin,    ho aprovizionamentu   valór  aas,  iha  projetu  boot  infra-estrutura nian. Projektu programa  infra-estrutura kobre  área  oioin, inklui  mós estrada no  ponte, portu no  aeroportu, saneamentu, abitasaun sosiál, planeamentu  urbanu,  harii  sentru  urbanu sira,  edifísiu  governamentál  no  munisípiu sira (inklui  eskritóriu foun  ba  Ministériu Finansa no  Parlamentu),  instalasaun  servisu  báziku sira  (hanesan  eskola  no  ospitál)  no  instalasaun  insdustriál sira, inklui  hirak ne’ebé  mak  presiza  atu  apoia  explorasaun  gáz no  mina-rai  iha  Timor-Leste.  Projektu  hirak  ne’e  inklui ona iha  PED  no  sei  halo  avaliasaun  no  fó prioridade  tuir  kapasidade  projetu finál  hodi  fó  benefísiu  ekonómiku  hafoin  nia remata,  nune’e mós impaktu  pozitivu  ba  kustu  efetivu  durante  prosesu  planeamentu  no  konstrusaun,  hanesan  fó  oportunidade  ba  empregu   no  promosaun  ba benefísiu  síviku  ne’ebé temi ona iha Objetivu  Dezenvolvimentu  Miléniu  nian.

   Ba leten